Dobrobit životinja predstavlja brigu za životinje kako bi se osiguralo da pod ljudskom skrbi žive bez patnje i boli, a takvi standardi postupanja prema životinjama temelje se na razumijevanju njihove evolucije i okoliša u kome su se razvile. Naime, za to je životinjama potrebno osigurati kvalitetan smještaj i prehranu u skladu s njihovim prirodom, zaštitu od bolesti, pomoć veterinara ako su bolesne, pronaći im odgovarajući dom i pružiti im ljubav i pažnju.
Dobrobit životinja temelji se, inače, na znanstvenim istraživanjima koja su započela nakon što je Brambellova komisija 1965. u Velikoj Britaniji izrazila potrebu da se utvrde stvarni uvjeti života u kojima žive farmske životinje, a ubrzo su istraživanja uključila i životinje u zoološkim vrtovima, zatim kućne ljubimce i konačno laboratorijske životinje.
Dakle, kao rezultat znanstvenih istraživanja donesen je niz zakona o zaštiti životinja, koji se sada primjenjuju u razvijenim zemljama Europske unije, Australije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. „Pet prava” su pravo na hranu i vodu, pravo na udobnost, pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti, pravo na prirodno ponašanje te pravo na život bez straha i uznemirenosti, odražavaju Pravila EU-a o dobrobiti životinja.
‘Životinje su čuvstvena bića’
U području dobrobiti i zaštite životinja, EU je zagovara već više od 40 godina i široko je prepoznata kao globalni predvodnik u ovom području, uz postavljanje nekih od najviših svjetskih standarda, a njezina pravila pozitivno su utjecala i na zakonodavstvo drugih zemalja.
„[…] Unija i države članice, budući da su životinje čuvstvena bića, punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobit životinja […]”, piše u Članku 13. glave II. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Na području Europske unije dobrobit farmskih životinja štiti se od 1976. godine, kada je donesena „European Convention for the Protection of Animals Kept for Farming Purposes”, u kojoj se također izdvajaju pet sloboda kao osnovni princip, a od 2009. godine, kada je na snagu stupio Lisabonski ugovor, životinje se prihvaća kao čuvstvena bića.
Velika većina Europljana izrazila važnost bolje zaštite domaćih životinja
Više od devet od deset Europljana vjeruje da je važno zaštititi dobrobit uzgojenih životinja, dok je velika većina izrazila važnost bolje zaštite domaćih životinja tijekom cijelog njihova života, pokazali su podaci Eurobarometra.
Drugim pravilima utvrđeni su standardi dobrobiti životinja iz uzgoja tijekom omamljivanja i usmrćivanja te uvjeti uzgoja određenih kategorija životinja, kao što su telad, svinje i kokoši nesilice, a u listopadu 2018. eurozastupnici su usvojili novu uredbu o veterinarsko-medicinskim proizvodima kako bi se suzbila upotreba lijekova za kompenzaciju loših uvjeta ili brži rast životinja.
Upoznati životinje i osigurati im život u kome će biti zadovoljene sve njihove potrebe u skladu s vrstom kojoj pripadaju, proklamirani je cilj istraživanja koja provode znanstvenici koji se zalažu za dobrobit životinja.
Parlament želi bolju zaštitu životinja tijekom prijevoza
Europska komisija predstavila je u prosincu 2019. strategiju od „polja do stola”. Pravila EU-a o zaštiti životinja tijekom prijevoza, podsjetimo, odobrena su 2004., ali u rezoluciji usvojenoj 14. veljače 2019. Parlament poziva na bolju provedbu, sankcije i skraćivanje vremena putovanja.
Neprovođenje trenutnih pravila o dobrobiti životinja tijekom prijevoza je neprihvatljivo i pozvao na konkretne mjere za rješavanje problema, uključujući mjere protiv država članica koje ne provode postojeća pravila EU-a, poručio je u travnju 2021. Istražni odbor za zaštitu životinja tijekom prijevoza (ANIT).
Naime, zastupnici su 19. lipnja 2020. osnovali istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja pravila EU-a o dobrobiti životinja tijekom prijevoza unutar i izvan EU-a, a tijekom rasprave 2. prosinca 2020. zatražili su od povjerenika za poljoprivredu Janusza Wojciechowskog da osigura da poljoprivredna politika EU-a poboljša dobrobit životinja tijekom prijevoza, te pozvali su Komisiju da podrži skraćivanje opskrbnih lanaca, potakne prijevoz mesa umjesto živih životinja i zajamči uvoz u skladu sa standardima EU-a o dobrobiti životinja.
Odbor je utvrdio sustavne propuste u provedbi pravila o prijevozu životinja diljem EU-a, navodi se u njegovom izvješće izglasanom na plenarnoj sjednici u siječnju 2022. godine.
Dobrobit životinja iz uzgoja
Čak 84 posto ispitanika je reklo da treba bolje zaštititi dobrobit životinja iz uzgoja, utvrdio je posebni Eurobarometru iz ožujka 2023. o stavovima Europljana prema dobrobiti životinja.
Prva pravila EU-a o zaštiti životinja iz uzgoja donesena su 80-ih godina, a Direktivom o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1998., a temelji na Europskoj konvenciji za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje iz 1978., utvrđeni su opći standardi za zaštitu svih životinja koje se drže u svrhu proizvodnje hrane, vune, kože, krzna ili u druge svrhe uzgoja, uključujući ribu, gmazove i vodozemce.
Zastupnici žele zabraniti uzgoj u kavezima i ispitivanja na životinjama
Zastupnici su 10. lipnja 2021. pozvali Komisiju da iznese prijedlog za zabranu uzgoja u kavezima u EU-u do 2027., njihova je reakcija na inicijativu europskih građana za zaustavljanje uzgoja u kavezima, koju je potpisalo 1,4 milijuna građana EU-a.
EU je uspostavio pravni okvir kojim se uređuje provođenje ispitivanja na životinjama radi razvoja novih lijekova, fizioloških studija i ispitivanja prehrambenih aditiva ili kemikalija, a pravila se temelje na načelima zamjene (poticanje primjene alternativnih metoda), smanjenja (korištenje manjeg broja životinja za postizanje istog cilja) i poboljšanja (svođenje boli i patnje na najmanju moguću mjeru).
Parlament poziva na globalnu zabranu ispitivanja kozmetike na životinjama, navodi se u rezoluciji EU, u kojoj je zabranjeno ispitivanja kozmetike na životinjama, usvojenoj 2018. godine.
Odgovor na europsku građansku inicijativu „Za Europu bez krzna”
Štoviše, Parlament u rujnu 2021. poziva na ulaganje više sredstava u alternativne metode ispitivanja kako bi se prekinulo istraživanje i testiranje na životinjama.
Poziva se na zabranu uzgoja krznaša na razini EU-a i prodaje proizvoda koji sadržavaju takvo krzno na jedinstvenom tržištu, piše u dokumentu Komisije kojim se predlaže daljnje korake u vezi s europskom građanskom inicijativom „Za Europu bez krzna”. Komisija pozdravlja tu inicijativu i prepoznaje da je europskim građanima izuzetno stalo do dobrobiti životinja.
Zaštita kućnih ljubimaca
Kako bi se suzbila nezakonita trgovina psima i mačkama, poziva se na donošenje akcijskog plana na razini EU-a, strože sankcije i obveznu registraciju, navodi se u rezoluciji Parlamenta usvojenoj 12. veljače 2020. godine. Nadovezujući se na ovaj zahtjev, Europska komisija uvrstila je u svoju komunikaciju o Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.-2025. nezakonitu trgovinu kućnim ljubimcima.
U EU-u je od 2008. zabranjeno krzno mačaka i pasa, reakcija je kojom se uvažavaju želje europskih građana koji kućne ljubimce smatraju dijelom svojih obitelji. Zakonodavstvom se zabranjuje stavljanje na tržište i uvoz ili izvoz krzna mačaka i pasa te svih proizvoda koji sadrže takvo krzno.
Putovnica za kućne ljubimce ili certifikat o zdravlju životinja jedini je preduvjet za putovanje pasa, mačaka i tvorova preko granica EU-a, uz određene iznimke, piše u usklađenim pravilima EU-a o putovanju s kućnim ljubimcima, po kojima se unutar EU-a ljudi se mogu slobodno kretati sa svojim četveronožnim prijateljima.
Poboljšanje dobrobiti pasa i mačaka
Oko 44 % kućanstava u Uniji posjeduje barem jednog kućnog ljubimca, a trgovina psima i mačkama posljednjih je godina znatno porasla i dosegla godišnju vrijednost od 1,3 milijarde eura. Međutim, standardi dobrobiti životinja za profesionalne uzgajivače i osobe koje drže i prodaju pse i mačke uvelike se razlikuju među državama članicama, a postoje i brojni dokazi o neodgovarajućim praksama i zlostavljanju.
Osim toga, naglo je porasla nezakonita trgovina psima i mačkama, čemu je doprinijelo rastuće internetsko tržište, na kojem se trenutačno odvija 60 % ukupne prodaje pasa i mačaka u Uniji. Osuđuju se razmjeri nezakonite trgovine psima i mačkama, kao i postojeći nedostaci koji tu trgovinu omogućuju, piše u novom izvješću.
Uspostavljaju se jedinstvena pravila EU-a o dobrobiti pasa i mačaka koji se uzgajaju ili drže u objektima za uzgoj, trgovinama kućnim ljubimcima i skloništima, a prvi put u povijesti primjenjivat će se minimalni standardi za uzgoj, smještaj, skrb i liječenje tih životinja u cijeloj Uniji, pri čemu će se se koristiti strogi zahtjevi sljedivosti u kombinaciji s automatiziranim provjerama internetske prodaje.
To će pomoći nadležnim tijelima da nadziru uzgoj i trgovinu psima i mačkama, a kupcima da provjere ispravnost identifikacije i registracije njihovih ljubimaca, dodaje se u novom izvješću.
Države članice morat će ponuditi osposobljavanje za osobe koje rukuju životinjama, a svaka osoba koja kupi psa ili mačku bit će obaviještena o važnosti odgovornog vlasništva.
Uvoz pasa i mačaka morat će ispunjavati jednakovrijedne standarde dobrobiti, piše u novom izvješću.
Zakonodavna praksa u Hrvatskoj
Republika Hrvatska je, podsjetimo, donijela prvi Zakon o dobrobiti životinja 1999., a 2006. godine donesen je Zakon o zaštiti životinja, te 2017. treći koji je zamijenio postojeći Zakon.
Nakon što je u Hrvatskoj od siječnja 2017. konačno zabranjen uzgoj životinja radi krzna, Ministarstvo poljoprivrede je, naime, predložilo novi zakon o zaštiti životinja, a najveća novost u odnosu na postojeće zakonodavstvo bila je zabrana usmrćivanja napuštenih životinja te osnivanje „No-kill” skloništa u svakoj županiji. Povećava se razina dobrobiti životinja kada je riječ o njihovom posjedovanju i korištenju, navodi se u Prijedlogu zakona o zaštiti životinja.
Novim zakonom propisuje se sljedeće: zabrana neodgovarajućih postupanja prema životinjama (npr. bacanje petardi na životinje, držanje stalno vezanih pasa, držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima i sl.); zaštita kućnih ljubimaca tijekom njihovog uzgoja, držanja, prometa i prodaje; kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca – na području na kojem se utvrdi veliki broj napuštenih pasa ministar poljoprivrede određuje način i financiranje kontrole razmnožavanja napuštenih pasa; evidentiranje vlasnika kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji s manje od tri rasplodne ženke iste vrste životinja, radi praćenja prometa i dobrobiti životinja.
U cilju učinkovitijeg rješavanja problematike napuštenih i izgubljenih životinja, skrbi za životinje i razvijanja svijesti o odgovornom posjedovanju kućnih ljubimaca, jedinice lokalne samouprave moraju osnovati koordinacijske radne skupine. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a jedinice lokalne samouprave financiraju osnivanje i rad skloništa.
Životinje u skloništu ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja. Inspekcijski nadzor zakona provodit će veterinarski odnosno poljoprivredni inspektori Ministarstva poljoprivrede te komunalni redari. Uloga komunalnih redara osnažena je na način da provode kontrolu označavanja pasa (očitavanje mikročipa), u svrhu smanjenja populacije napuštenih pasa.
U skladu sa zakonodavnom praksom u tijeku je donošenje raznih pravilnika kojima se pobliže određuje zaštita pojedinih skupina životinja, kao na primjer u skloništima, u trgovinama u kojima se prodaju životinje, u zoološkim vrtovima, u klaonicama te prilikom transporta.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.