Čelnik SNSD-a, vladajuće stranke u Republici Srpskoj, Milorad Dodik, ponovno je izazvao burne reakcije u političkoj javnosti svojom izjavom da BiH treba preustrojiti u tri entiteta, pri čemu bi novi, treći entitet bio uspostavljen radi zaštite političkih prava Hrvata.
Njegov prijedlog odmah je naišao na val kritika iz bošnjačkog političkog korpusa, prenose bosanskohercegovački mediji. Bošnjački dužnosnici ocijenili su da bi takav potez dodatno produbio podjele u zemlji i ugrozio njen teritorijalni integritet.
Dodik, koji već godinama zagovara ovakav model uređenja, tvrdi kako ideju trećeg entiteta dijeli i većina hrvatskih političkih predstavnika, ali se, prema njegovim riječima, “ne usude to javno reći”. Svoju je poruku ponovio u ponedjeljak nakon sastanka s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Banjoj Luci, gdje su dvojica lidera razgovarala o političkoj situaciji u zemlji i položaju konstitutivnih naroda.
Bošnjački i hrvatski entitet
“Vjerujemo da bi trajno rješenje bilo to da se Bosna i Hercegovina organizira tako što bi imala tri entiteta”, kazao je Dodik u ime svog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Dodao je kako bi Federaciju BiH trebalo podijeliti na bošnjački i hrvatski entitet koji bi postao izbornim jedinicama pa se nitko ne bi mogao miješati u izborne odluke pripadnika jednog od dva konstitutivna naroda.
Čović, koji je u Banju Luku stigao zajedno s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, treći entitet nije spominjao. Kazao je kako se HDZ BiH primarno zalaže za osiguranje jednakopravnosti hrvatskog naroda izmjenama izbornog zakona i želi vidjeti BiH kao stabilnu državu.
“Opredijeljeni smo za dogovor”, kazao je Čović rekavši da partnerstvo HDZ BiH i SNSD ostaje na snazi sve do narednih izbora u listopadu 2026. godine. Te su dvije stranke u formalnoj koaliciji na razini države, a čine je i SDP BiH, Narod i pravda (NiP) te Naša stranka (NS) čije je sjedište u Sarajevu.
Čović after meeting with Dodik: Urgent adoption of laws and the state budget remains a priority https://t.co/91GmGe0PKE
— Fena (@agencijafena) October 13, 2025
Oštre reakcije
Upravo iz te tri stranke odmah su uslijedile žestoke reakcije na Dodikove prijedloge. Ministar vanjskih poslova BiH i čelnik NIP-a Elmedin Konaković ocijenio je to provokacijom čiji je cilj krizu iz RS, nastalu nakon što je osuđen i smijenjen s pozicije entitetskog predsjednika, sada prenijeti u Federaciju BiH. “Treći entitet je realan kao i secesija o kojoj Dodik laže godinama. Desit će se – nikada”, izjavio je Konaković.
Sličnu poruku za Dodika imao je i Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH i premijer Federacije. “Dodatnih podjela Bosne i Hercegovine neće biti”, kazao je, ustvrdivši kako je u Federaciji BiH moguće izgraditi sustav u kojemu ima mjesta za sve konstitutivne narode i građane za razliku od RS gdje je svakodnevno na djelu diskriminacija.
Sabina Ćudić, koja je prošlog tjedna izabrana za novu predsjednicu Naše stranke, bila je još oštrija prema Dodiku: “Niste predsjednik, niste nadležni, vi ste politički umirovljenik koji pokušava umjesto održati puls, proizvodeći neprijatelje i izmišljajući podjele”, izjavila je Ćudić.
Njoj je čudna i neshvatljiva i Čovićeva odluka da potvrdi političko savezništvo s Dodikom nakon što je on pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti u tijelima vlasti te je stoga ostao bez mandata predsjednika RS. Unatoč toj činjenici Dodik je zadržao kontrolu nad polugama vlasti u RS preko vlade koju je nametnuo, dok na državnoj razini i dalje kontrolira dva ministra u Vijeću ministara bez čije se suglasnosti ne mogu donijeti nikakve odluke.
Zadržao velik utjecaj
SNSD također ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda parlamenta BiH pa ta stranka u svakom trenutku napuštanjem sjednica može blokirati donošenje zakona koji im se ne dopadaju.
Ključni test Dodikova stvarnog političkog utjecaja među bosanskim Srbima bit će prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani za 23. studenoga. Dodik sada na tu poziciju pokušava instalirati svog dugogodišnjeg suradnika i bivšeg ministra policije Sinišu Karana, dok je oporba za svog kandidata nominirala Branka Blanušu, profesora na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci.
Komentirajući Dodikov prijedlog o uspostavi trećeg entiteta u BiH, Blanuša je kazao kako je to štetno i za RS jer bi se, kako tvrdi, promjenama načina donošenja odluka na državnoj razini smanjio utjecaj tog entiteta: “Zašto bi mi polovinu subjektiviteta koju sada imamo svodili na trećinu? Za čiji interes?”, zapitao je Blanuša Dodika.
