Prema studiji ugledne američke konzultantske kompanije Bain & Co., objavljenoj 19. lipnja, međunarodna prodaja osobnih luksuznih proizvoda „usporava, ali se ne urušava“. Konzultanti procjenjuju kako će globalna prodaja osobnih luksuznih proizvoda, koja je u 2024. pala na 364 milijarde eura, ove godine doživjeti pad, ali ne pretjerano visok – od dva do pet posto.
Trumpove carine i geopolitičke napetosti
Projicirani pad će se dogoditi zbog uvođenja carina u međunarodnoj trgovini koje nameće Trumpova administracija i geopolitičkih napetosti (ponajviše na Bliskom istoku i na relaciji Rusija-NATO) koje usporavaju rast svjetskoga gospodarstva. Prošle godine je rast globalnog BDP-a iznosio nešto više od 3 posto, a ove godine očekuje se da će iznositi „samo“ 2,3 posto. „Ipak, da bismo bili pozitivni u ovom teškom trenutku — s tri rata, usporavanjem gospodarstava i nejednakošću na najvišoj razini ikada — tržište nije u kolapsu“, izjavila je Claudia D’Arpizio, partnerica u Bainu i suautorica studije. „Tržište usporava, ali ne krahira.“
Manjak kreativnosti
Prema ekspertima Baina za pad prodaje nisu krivi samo ratovi i krize u svijetu, nego i manjak u kreativnosti izrade proizvoda i strmoglavo povećanje cijena na policama elitnih dućana. Luksuzni brendovi (npr. Louis Vuitton, Gucci, Chanel) nisu uspijevali dovoljno inovirati ili ponuditi nešto novo i originalno svojim kupcima. Umjesto da kontinuirano kreiraju zanimljive i jedinstvene proizvode koji bi privukli pažnju i interes potrošača, mnogi su se oslanjali na provjerene, ali ponavljajuće modele i dizajne. Takav pristup je izazvao osjećaj zasićenosti kod potrošača, posebno onih koji traže ekskluzivnost i posebnost u luksuznim proizvodima koje plaćaju ne baš jeftino.
Drastično povećanje cijena
Povećanje cijena luksuznih proizvoda bilo je papreno zadnjih godina. Cijene u Hermèsu su porasle u rasponu od 5% do 20%, s posebnim naglaskom na proizvode od egzotične kože, gdje su povećanja iznosila i do 40%. U Chanelu je klasična torbica „flap bag“ poskupjela s 5.800 dolara u 2019. na 10.800 $ u 2024. – povećanje od gotovo 86%. Cijene Rolexovih satova su porasle za oko četiri do pet posto. Stoga ne začuđuje da su mnogi potrošači birali alternativnije i jeftinije brendove kao što su Ralph Lauren, Coach, Zara, Mango i COS. Spomenuti brendovi nude moderni dizajn i dobru kvalitetu po znatno pristupačnijim cijenama, što ih čini privlačnom opcijom za kupce koji žele pratiti modne trendove bez ogromnih financijskih izdataka.
Robovska radna snaga
Neke kupce je odbila nedavna istraga u Italiji koja je razotkrila radne uvjete u kooperantskim tvornicama uglednih brendova koje podsjećaju na klasične tvornice jeftine (čitaj: robovske) radne snage. Istraga u Italiji koju je prošle godine provodio Državni inspektorat, Carinska policija i Financijska garda fokusirala se na lanac proizvodnje luksuznih modnih brendova (Prada, Gucci, Dior, Giorgio Armani, Fendi, itd.), otkrivajući da su neki njihovi podizvođači koristili radnike u de facto robovskim uvjetima: niske plaće, prekomjerni rad i neadekvatne standarde zaštite na radu.
Inspektori su zatekli radnike (uglavnom iz Azije, Afrike i istočne Europe) u pretrpanim i nehigijenskim prostorima, što je izazvalo veliku zabrinutost zbog etike i transparentnosti u proizvodnji luksuzne robe. Šokantna otkrića su negativno utjecala na percepciju kupaca i dodatno potaknula kritike na račun industrije luksuza.
Amerikanci i Kinezi manje troše na luksuz
Istraživanje Baina pokazalo je kako prodaja značajno opada na ključnim tržištima poput SAD-a i Kine. U Americi nestabilnost tržišta izazvana Trumpovih carinama smanjuje povjerenje američkih potrošača. To dovodi do opreza pri kupovini i odgađanja većih troškova, što usporava rast prodaje luksuznih proizvoda. Amerikanci sve više plaćaju svakodnevnu robu (uključujući hranu) na odgodu, rate i kredite, a isto vrijedi i za luksuzne stvari. Kina je zabilježila šest uzastopnih kvartala pada kupovine luksuzne robe zbog niskog povjerenja potrošača. Dugotrajni pad ukazuje na opreznost kineskih kupaca i njihovu sklonost štednji uslijed financijskih nesigurnosti i strožih politika kineske vlade prema potrošnji. Aktualne politike kineske vlade teže kontroli zaduživanja, regulaciji financijskog sektora i poticanju štednje, što utječe na oprezniju potrošnju običnih Kineza.
Treći svijet više troši na luksuz, a Europa manje
Studija je otkrila kako Bliski istok, Latinska Amerika i jugoistočna Azija bilježe rast u kupovini elitnih proizvoda. To je rezultat povećane potrošačke moći i rastuće više i srednje klase u tim regijama, kao i jačanja lokalnih tržišta luksuznih proizvoda. O tome se malo govori, ali to je realnost. Europa je u kupovini stagnirala jer je njeno stanovništvo opterećeno gospodarskim problemima. Inflacija od 2,2 posto i velika nesigurnost na tržištu rada ograničili su potrošačku moć europskih kupaca.
Zanimljivo da neki brendovi doživljavaju rast, a neki pad. Razlike su ogromne. Grupa Prada zabilježila je rast prihoda od 13% u prvom kvartalu ove godine, dosegnuvši 1,34 milijarde eura. S druge strane, brendovi poput Guccija zabilježili pad prihoda od 24%, odnosno ostvaren je prihod od 1,6 milijardi eura u istom razdoblju. Prada je više investirala u kvalitetu i kreativnost, dok su te stavke izostale kod Guccija.
Prilagodba brendova na okolnosti
Brendovi uvode promjene kako bi smanjili utjecaj mogućih američkih carina, uključujući izravnu isporuku s proizvodnih lokacija umjesto iz skladišta te smanjenje zaliha u trgovinama. Direktna isporuka iz tvornica pomaže zaobići dodatne carinske troškove koji bi nastali pri prijenosu robe preko skladišta u npr. SAD-u ili EU. Također, smanjenje zaliha u trgovinama omogućava brendovima veću fleksibilnost u upravljanju zalihama i brže prilagođavanje promjenjivim tržišnim uvjetima.
Brendovi odgovaraju na geopolitičke izazove tako što diverzificiraju opskrbne lance kako bi smanjili ovisnost o nestabilnim regijama i državama pogođenim sukobima, poput Ukrajine, Rusije i nestabilnog Bliskog istoka (rat Irana i Izraela). Korporacije ulažu u alternativne logističke rute i suradnju s lokalnim partnerima kako bi osigurali kontinuitet proizvodnje i distribucije usprkos uzavrelim geopolitičkim tenzijama.
Bogati uživaju, siromašni pate
Iako je trgovina luksuzne robe osjetljiva na nestabilnosti u svijetu, povijesno gledano brzo se oporavlja, potaknuta novim tržištima i potražnjom. Oporavak se dogodio i nakon Svjetske financijske krize 2009., koronakrize, a nema sumnje da će se dogoditi i u narednim godinama. Bogati su uvijek našli načine da se zabave u luksuzu. Nije im problem trošiti na „obične“ stvari kao što su satovi, košulje, torbe ili nakit tisuće dolara, dok istodobno oko 8,5% svjetske populacije (približno 700 milijuna ljudi), živi s manje od 2,15 američkih dolara dnevno, što je međunarodna granica ekstremnog siromaštva. To je nepravedni kontrast svijeta u kojem svakodnevno živimo i to uvijek treba imati na umu. Čovječanstvo je uvelike udaljeno od pojmova globalne pravednosti i ravnopravnosti, a još dalje od empatije i filantropije.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
