Nakon što je krajem travnja zabilježen prvi slučaj leptospiroze u naseljima Dobrinja i Aerodromsko naselje u Sarajevu, a do 21. svibnja potvrđeno čak 17 laboratorijskih slučajeva, Ministarstvo zdravstva KS proglasilo je epidemiju za cijeli kanton. No, stručnjaci upozoravaju: ako se ne poduzmu adekvatne mjere, bolest bi se mogla proširiti i na Hercegovinu.
Kako bi se rasvijetlila priroda bolesti te procijenio stvarni rizik od njezina širenja na područje Hercegovine, razgovarali smo s čitlučankom Biancom Pehar, dr. vet. med., koja je za portal Hercegovina.info detaljno objasnila karakteristike ove opake bolesti i procijenila mogućnost njezine pojave i u ovom dijelu zemlje.
”Leptospiroza je ozbiljna zoonoza – bolest koja prelazi sa životinja na ljude. Prenosi se direktnim kontaktom s urinom ili tkivima zaraženih životinja te neizravno putem kontaminirane vode, tla ili mulja, pri čemu bakterija ulazi kroz oštećenu kožu, sluznice ili rjeđe, gutanjem zagađene vode. Prijenos sa čovjeka na čovjeka je izuzetno rijedak, ali su zabilježeni izolirani slučajevi prijenosa seksualnim putem, dojenjem i transplacentarno (s majke na fetus). Bakterije roda Leptospira mogu preživjeti tjednima do mjesecima u vlažnim i toplim uvjetima, što ih čini posebno opasnima u tropskim i poplavama pogođenim područjima”, pojašnjava dr. vet. med. Pehar, koja redovito upozorava na zanemarene rizike u veterinarskoj i javnozdravstvenoj praksi.
Najčešće se javlja u siromašnim područjima tropskih i suptropskih zemalja, naročito u urbanim slumovima gdje ne postoji odgovarajuća kanalizacija, glodavci slobodno kruže, i ljudi dolaze u kontakt s kontaminiranom vodom tijekom poplava ili rada u poljoprivredi. Primjeri visoko endemskih regija uključuju Brazil, Filipine, Indiju, Tajland i Indoneziju.
Tiha epidemija s ozbiljnim ishodom
Iako se čini da je javnost posljednjih godina gotovo zaboravila na ovu bolest, naša sugovornica ističe kako leptospiroza i dalje predstavlja ozbiljan globalni javnozdravstveni problem.
”Kod ljudi simptomi mogu početi kao blaga gripa – povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima – ali u težim slučajevima dolazi do ozbiljnih komplikacija, uključujući zbiljna oštećenja jetre i bubrega (Weilova bolest), meningitis, plućna krvarenja i multiorgansko zatajenje, s mogućim smrtnim ishodom. Dugoročne posljedice mogu uključivati kronično zatajenje bubrega, neurološke smetnje i produženi umor”, dodala je, a potom i objasnila kako kod životinja, osobito pasa, goveda i svinja, infekcija često uzrokuje pobačaje, neplodnost, žuticu i smanjenje proizvodnje, a ekonomski gubici mogu biti značajni.
Osim toga, zaražene životinje mogu postati kronični nosioci, izlučujući bakterije urinom i time predstavljati stalan rizik za okolinu i ljude.
Epidemija u Sarajevu – lekcija koju Hercegovina ne smije ignorirati
Jedan od ključnih faktora koji je doveo do širenja leptospiroze u Kantonu Sarajevo bio je izostanak sistematske deratizacije od 2022. do sredine 2024. godine. Porast populacije glodara doveo je do povećanog rizika od zaraze, posebno nakon obilnih padalina i poplava koje stvaraju idealne uvjete za širenje bakterije.
”Bez sustavne deratizacije i kontrole glodara, rizik se širi kao tiha prijetnja. Voda kontaminirana urinom zaraženih životinja lako dolazi u kontakt s ljudima – kroz pukotine u koži, sluznice, pa čak i gutanjem prilikom kupanja ili rada u prirodi”, upozorava dr. Pehar.
Naša sugovornica istaknula je da iako ima potencijal izazvati ozbiljne zdravstvene i ekonomske posljedice, ova zoonotska bolest često prolazi ispod radara stručne i šire javnosti.
Naime, u globalnim okvirima, za razliku od bolesti poput HIV-a, malarije, bruceloze ili tuberkuloze, leptospiroza ne uživa prioritetno financiranje iz međunarodnih zdravstvenih fondova. Nije rijetkost ni da izostane iz nacionalnih nadzornih sustava, što dodatno otežava njeno suzbijanje.
”Farmaceutske tvrtke ne ulažu u razvoj cjepiva za ljude zbog nedostatka komercijalne isplativosti. Sa aspekta kontrole leptospiroze domaćih životinja, vakcinacija domaćih životinja, kao što su stoka i psi, predstavlja važnu preventivnu mjeru. Cilj vakcinacije je smanjenje broja zaraženih životinja koje mogu prenijeti bolest na ljude”, tvrdi Pehar.
Cijepljenje stoke i pasa, koji mogu postati kronični nositelji bakterije i urinom kontaminirati okoliš, smatra se osnovom u prevenciji. No praksa u Bosni i Hercegovini pokazuje drugačiju sliku. Nekada se u našoj zemlji redovno provodio godišnji monitoring leptospiroze kod goveda – testiranjem muznih krava s farmi i malih gospodarstava koja proizvode mlijeko za mljekare, kao i životinja u karanteni. Taj se nadzor, međutim, ne provodi već više od deset godina.
”Već desetljeće to više nije slučaj. Trenutno se pretraga na leptospirozu vrši samo kod prijavljenog pobačaja krava, ovaca, koza, svinja i kobila. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke i dostaviti ih u službeni laboratorij radi analize. Naravno, ako pobačaj nije prijavljen, pretraga se ne provodi”, istaknula je dr. Bianca Pehar.
Dodatni rizik predstavljaju glodari – osobito štakori i miševi – koji su poznati prenosioci leptospira. Njihova prisutnost u urbanim sredinama izravno je povezana s pojavom bolesti, a neadekvatna deratizacija može imati ozbiljne posljedice.
”Upravo se to dogodilo u Kantonu Sarajevo, gdje od 2022. do sredine 2024. godine nije provedena sistemska deratizacija. Rezultat: eksplozija populacije glodara i – bolest”, naglasila je.
Prvi slučajevi leptospiroze kod ljudi zabilježeni su krajem travnja 2025. godine u naseljima Dobrinja i Aerodromsko naselje. Do 21. svibnja već je bilo potvrđeno 17 laboratorijskih slučajeva, a infekcija se proširila i na Centar, Ilidžu i Hadžiće. Zavod za javno zdravstvo KS zatražio je 23. svibnja proglašenje epidemije, a Ministarstvo zdravstva ubrzo je i proglasilo izvanredno stanje za cijeli kanton.
Premda se bolest službeno prati, ovaj primjer jasno pokazuje koliko ozbiljne posljedice može imati izostanak kontinuiranih preventivnih mjera – osobito kada je riječ o deratizaciji i pravovremenom epidemiološkom odgovoru.
”Ovo je lekcija koju ne smijemo ignorirati”, upozorava dr. Pehar.
”Bez sustavnog pristupa i suradnje zdravstvenog i veterinarskog sektora, riskiramo da se slični scenariji ponove – ne samo u Sarajevu, već i u drugim dijelovima BiH, uključujući Hercegovinu.”
Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je važno ulagati u prevenciju, sustavno informiranje javnosti te jačanje kapaciteta javnozdravstvenih službi – prije nego bude prekasno.
Opasnost za Hercegovinu
Potvrđeni slučajevi u Kantonu Sarajevo otvaraju ozbiljno pitanje: prijeti li isti scenarij i Hercegovini?
Kako je Pehar istaknula, ukoliko se ne poduzmu pravovremene i adekvatne mjere, postoji realna opasnost od širenja infekcije, naročito u područjima s povoljnim ekološkim i klimatskim uvjetima za opstanak bakterije Leptospira.
”Općenito, ako se ne poduzmu adekvatne mjere, postoji značajna mogućnost širenja na susjedna područja, uključujući Hercegovinu. Veterinarska i zdravstvena služba igra ključnu ulogu u sprječavanju epidemije”, kazala je Pehar, a potom i objasnila da rizik širenja leptospiroze iz Kantona Sarajevo na područje Hercegovine ovisi o nekoliko ključnih faktora.
Prije svega, leptospiroza se prenosi putem vode kontaminirane urinom zaraženih životinja, poput glodavaca. Prisutnost poplavnih zona, stajaće vode i rezervoara infekcije među domaćim ili divljim životinjama omogućuje širenje bolesti. Također, česta mobilnost ljudi, ljubimaca, stoke i divljih životinja može dodatno olakšati prenošenje bolesti.
”Sve u svemu, bez odgovarajućih preventivnih mjera postoji značajan rizik da se epidemija proširi i na susjedna područja, uključujući Hercegovinu”, naglasila je.
Kako se zaštititi?
Prevencija je najbolji lijek. Evo osnovnih mjera koje je dr. Pehar predložila, a da ih svaki građanin može poduzeti:
Izbjegavati kontakt s potencijalno kontaminiranom vodom i tlom
- Ne kupati se u rijekama, jezerima i kanalima, posebno nakon poplava ili u tropskim područjima.
- Ne hodati bos po vlažnom tlu i blatu u područjima gdje ima glodara ili stoke.
Koristiti zaštitnu opremu pri radu u rizičnim sredinama
- Rukavice, čizme i zaštitna odjeća nužni su kod rada sa stokom, u kanalizacijama, na farmama i tokom deratizacije.
- Dezinfekcija i higijena nakon kontakta s potencijalno kontaminiranim materijalom.
Održavanje higijene prostora i hrane
- Održavati kuće, štale i skladišta hrane čistima i suhim.
- Zaštititi hranu i vodu od kontaminacije urinom glodara.
- Ne konzumirati neprokuhanu vodu iz prirodnih izvora.
Suzbijanje populacije glodara
- Sprovoditi sistematsku deratizaciju u domaćinstvima, farmama i gradskim područjima.
- Uklanjati izvore hrane i skloništa za glodare.
Cijepljenje domaćih životinja
- Vakcinacija pasa i goveda može značajno smanjiti rizik prijenosa na ljude.
- Redovno veterinarsko praćenje i prijava bolesti.
”Ako si bio u rizičnom kontaktu i osjećaš simptome poput visoke temperature, bolova u mišićima, povraćanja ili žutice, neophodno je odmah se obratiti liječniku. Pravovremeno i adekvatno liječenje može spriječiti komplikacije”, zaključila je Pehar.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
