Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici prošloga tjedna znatno porasla, no nakon velikih oscilacija, koje su ponajviše ovisile o špekulacijama po pitanju smanjenja kamata američke središnje banke. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1 posto, na 98,70 bodova. Pritom je tečaj eura pao 1,3 posto, na 1,1585 dolara.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, za 0,2 posto, pa je cijena dolara skliznula na 147,40 jena. Polovinom tjedna dolarov indeks probio se, po prvi put od kraja svibnja, znatno iznad razine od 100 bodova. Naime, čelnici američke središnje banke odlučili su na redovnoj sjednici zadržati kamatne stope nepromijenjene jer, kako su priopćili, „stopa nezaposlenosti je i dalje niska, a tržište rada solidno. Inflacija ostaje ponešto povišena”.
Takva odluka se i očekivala, no ulagače koji su procjenjivali da će Fed kamate smanjiti u rujnu razočarao je predsjednik središnje banke Jerome Powell. Kazao je da je prerano reći hoće li Fed smanjiti kamate na idućoj sjednici u rujnu, da je trenutačna monetarna politika blago restriktivna, ali da ne pritišće gospodarstvo. Prije sjednice Feda na tržištu se procjenjivalo da postoji gotovo 70 posto izgleda da će središnja banka u rujnu smanjiti kamate, no nakon sjednice su ta očekivanja pala duboko ispod 50 posto.
Premda predsjednik SAD-a Donald Trump već mjesecima poziva Fed da smanji kamate kako bi potaknuo gospodarstvo, Powell i većina čelnika središnje banke tome se protive jer gospodarstvo solidno raste, dok bi povećanje carina idućih mjeseci moglo podići inflaciju. Posljednji podaci potvrđuju da gospodarstvo stabilno raste. U drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 3 posto na godišnjoj razini, više nego što su analitičari očekivali.
No, dolar se našao pod pritiskom u petak, nakon što je objavljeno da je u srpnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za samo 73.000, znatno manje nego što se očekivalo. Još su porazniji revidirani podaci za prethodna dva mjeseca. Objavljeno je, naime, da je u lipnju broj zaposlenih povećan za samo 14.000, a ne 147.000, kako je pokazivala prva procjena. U svibnju je, pak, otvoreno samo oko 19.000 novih radnih mjesta. Ukupno je u svibnju i lipnju, prema revidiranim podacima, otvoreno čak 258 tisuća manje radnih mjesta nego što su pokazivale dosadašnje procjene.
To ukazuje na slabljenje tržišta rada zbog čega bi Fed trebao smanjiti kamatne stope kako bi potaknuo zapošljavanje i rast gospodarstva. No, središnja je banka u nezgodnoj situaciji jer se procjenjuje da će zbog povećanja carina idućih mjeseci ojačati inflacija. A kako bi inflaciju zadržao pod kontrolom, Fed bi trebao i kamate zadržati povišene. Ipak, nakon slabih podataka o zapošljavanju, u petak su procjene o izgledima za smanjenje kamata Feda u rujnu premašile 60 posto, dok su dan prije iznosile oko 35 posto. Zbog toga je u petak dolar oštro pao i tako izgubio dio dobitaka iz prvog dijela tjedna.
Kretanje tečajeva prošloga je tjedna ovisilo i o carinskoj politici. U četvrtak je Trump potpisao uredbu o uvođenju carina od 10 do 50 posto na uvoz iz onih zemalja s kojima Washington do 1. kolovoza nije postigao trgovinski dogovor. Među ostalim, na uvoz iz Indije naplaćivat će se carina od 25 posto, iz Tajvana 20, Tajlanda 19, Švicarske 39, Brazila 50 posto…
Trump je, također, povećao carine na uvoz određenih proizvoda iz Kanade s 25 na 35 posto. Uskoro se očekuje i Trumpova odluka o tome hoće li pristati na produljenje pregovora s Kinom ili će povećati carine na uvoz iz drugog najvećeg svjetskog gospodarstva. Zbog nejasne, hirovite Trumpove carinske politike i pritisaka na središnju banku, vrijednost dolara prema košarici valuta pala je od početka godine više od 9 posto.
