Među sudionicima tehnološke konferencije Web Summit, održane u Dohi od nedjelje do srijede, bilo je i 20-ak ljudi iz Hrvatske, a četiri tvrtke su bile izlagači. Unatoč škakljivom položaju Katara u geopolitičkim napetostima oko Irana, bliskoistočno izdanje Web Summita teklo je mirno i u znaku uzleta ove male i bogate zemlje na mapi globalnog IT-ja. Organizatori kažu da se okupilo više od 30 tisuća posjetitelja iz tehnološkog sektora iz gotovo svih krajeva svijeta, što je veliko postignuće za konferenciju koja je u Dohi startala 2024.-te.
Spremnost na prilagodbu
“Osim što predstavljamo našu tvrtku B2B Intersales kao konzultanta i partnera u međunarodnoj prodaji, u Dohi zastupamo i više partnerskih tvrtki iz Hrvatske, Švedske i Italije te tražimo modele suradnje s arapskim i drugim kompanijama”, rekao je za Poslovni dnevnik Dragan Maga, osnivač i vlasnik B2B Intersalesa iz Pule. U Dohi je sa suradnikom Sanjinom Koraćem. Tvrtka se bavi poslovnim savjetovanjem, fractional managementom i razvojem poslovanja. Obojica imaju iskustva u prodaji tehnoloških proizvoda i usluga širom Europe, a na Bliskom Istoku su izlagali prvi put. U prosincu će nastupiti na etabliranoj tehnološkoj konferenciji Gitex u Dubaiju, a prije toga u kalendaru su im Money 2020 u Amsterdamu i DMEXCO u Kolnu.
“Trošak ovog nastupa je oko 15 tisuća eura. To obuhvaća brendirani štand s opremom, troškove promocije te puta i smještaja za dvije osobe. Nastupi na udaljenim tržištima traže znatnu pripremu i vrijeme, no vjerujemo da će nam se uloženo isplatiti”, rekao je Maga.
Izlagala je i riječka kreativna agencija Prospekt koja posluje više od 20 godina. Vlasnici Martina Vasilj i Leonardo Matković bili su na prvom katarskom Web Summitu kao posjetitelji. Sada su se vratili kao izlagači. Kažu da je konferencija doživjela pravi bum.
“Radimo s europskim i američkim klijentima, specijalisti smo za korisnička sučelja i korisničko iskustvo pri razvoju softvera (UX i UI). Bliskoistočno tržište vapi za IT uslugama i znanjima; Katar se brzo razvija, ne žele zaostajati već se žele pozicionirati kao lideri u tehnologiji, a čini se da napredna UX znanja još uvijek nisu toliko prisutna”, rekla je Vasilj.
Direktor zagrebačke agencije za razvoj softvera CoreLine Dominik Dragičević i voditeljica inženjerskog odjela Bruna Anđelić također su u Dohi izlagali po prvi put. “Naši projekti su dosta šaroliki, radimo uglavnom sa Zapadnom Europom i SAD-om, no voljeli bismo se proširiti i na ovu regiju. Budući da radimo i s velikim tvrtkama, zanimljivo nam je vidjeti ovdašnju ponudu i što se sve radi, te proširiti mrežu kontakata”, saznajemo od Anđelić.
Među brojnim bliskoistočnim i europskim startupima predstavljao se i hrvatski AI startup Xolvi. Pokrenuli su ga tehnološki poduzetnici Zlatko i Mirna Horvat kao spin off, na temelju prethodnog iskustva s telekomunikacijama, softverskom infrastrukturom i inženjerstvom kibernetičke sigurnosti. Intenzivno na njemu rade proteklih godinu dana. Radi se o rješenju za automatizaciju u raznim industrijama – pametnim gradovima, zračnim i morskim lukama i dr. Na Bliski Istok su dolazili i ranije. Kažu da su priprema i spremnost na prilagodbu ključni.
“Ovdašnji kupci vrlo dobro znaju što kupuju, i ne žele samo razvojne usluge, već i partnerski odnos u kojem će dobiti dodanu vrijednost. Treba se dobro pripremiti. Ova konferencija nadilazi bliskoistočne okvire i u pravom je smislu globalna. I s hrvatskim smo firmama ostvarili kvalitetne kontakte; sreli smo i ekipu iz Infobipovog Startup Tribea”, saznajemo od Mirne Horvat. Prišli su im saudijski, katarski i europski investitori te su im predstavili što rade. No, ovdje prije svega traže kompatibilne projekte i tvrtke.
“Ovdje se mnogo i planski ulaže u infrastrukturne projekte, a kako se mi upravo time bavimo, logično je da budemo ovdje”, zaključio je Zlatko Horvat.
S obzirom na golem broj startupa na Summitu, razumljiva je bila jaka prisutnost bliskoistočnih investitora, ali i američkih i europskih fondova rizičnog kapitala. Tražili su ideje s potencijalom da se razviju u novo tehnološko čudo, a nerijetko imaju sektorsku ili geografsku specijalizaciju. U razgovoru s londonskim Sturgeon Capitalom moglo se saznati da ciljano ulažu u Centralnu Aziju, a dio aktivnosti vode iz Gruzije.
Virtualne učionice
Gotovo istu udaljenost kao hrvatski sudionici je do Web Summita u Dohi prevalio programer Eddy Uwambaje iz Ruande, osnivač startupa Gobi, rješenja za tvrtke u području logistike i transporta. Još dulji put je prešao Južnoafrikanac Boris Kouambo, tvorac rješenja Üsta Digital koje kompanijama prikazuje kibernetičke rizike kroz financijske metrike: procjene gubitaka i ušteda.
Palestinski startupi imali su poseban paviljon. Katarsko tehnološko sveučilište i državne investicijske agencije učinili su mnogo da na globalnu pozornicu gurnu ideje katarskih studenata i mladih snaga. A njih, po svemu sudeći, ne nedostaje. Studentica Hafsa Farhan predstavljala je Rifaq, aplikaciju za očuvanje mentalnog zdravlja. U pozadini je AI i brojni zaštitni mehanizmi. Već je putovala po Europi, a ideju je s lakoćom prezentirala na izvrsnom engleskom. Nedaleko od nje, ideju je predstavljao Ali Al Jubouri, elokventni mladić s diplomom strojarstva u finoj tradicionalnoj arapskoj odjeći. S grupom suradnika osmislio je proizvod QAIPA koji koristi umjetnu inteligenciju za prediktivnu analizu rada turbina i drugih komponenti u naftnim postrojenjima. “Vjerujemo da naše rješenje može pomoći naftnim kompanijama da smanje troškove kroz efikasniji nadzor i održavanje strojarske opreme”, objasnio nam je.
“Ako pogledate startupe kojih je ovdje bilo masu s Bliskog Istoka, mnogi razvijaju e-commerce rješenja za različite kontekste, od kućanskih usluga i umjetnina pa do lokalnih alternativa Shopify-ju”, rekao je Korać.
Inženjer Muneer AL-Mahroqui iz Omana, inače i osnivač centra za metaverse pri tamošnjem vojnom sveučilištu, tvorac je startupa PencilVR. Nude virtualne učionice za studije medicine i strojarstva, a među kupcima su, po njegovim riječima, i omanske naftne kompanije. Egipatska programerka mobilnih aplikacija Samaa Soltan radi pak u startupu DrawIt koji je pokrenula Jordanka Dania Almubiden. Koriste umjetnu inteligenciju za analizu dječjih crteža i prezentiraju rezultate roditeljima.
Najveća američka baza
“Zanimljivo je uočiti da Katar, kao mala zemlja, ima jak lokalni ekosustav aplikacija i servisa, i to od super-aplikacija do specijaliziranih rješenja. On nije nastao tako da su se zapadne ili kineske aplikacije širile ovamo, već je ovdašnji tech sektor napravio vlastita rješenja, a koristeći najbolje prakse iz SAD-a, Europe i Kine”, rekao je Maga.
Istaknuti primjer je Snoonu, servis za naručivanje i dostavu hrane. Lokalna varijanta Glova, prvi su katarski startup koji je premašio vrijednost od milijarde katarskih rijala, što je oko 270 milijuna eura. Primjeri su i lokalne aplikacije za naručivanje prijevoza koje funkcioniraju uz bok Uberu, rješenje za osiguranje QIC te Urban Point, popularna aplikacija čiji korisnici ostvaruju popuste na velik broj proizvoda i usluga u zemlji, od hotelskog smještaja i restorana do sportskih, zabavnih i kulturnih sadržaja. Riječ je o projektu Ooredooa, jedne od vodećih telekom grupa u regiji. Urban Point ima više od 100 tisuća preuzimanja na Google Playu, a njihova voditeljica brenda Anum Atiq pojašnjava nam da gotovo da nema hotela i restorana u Dohi koji nije u njihovoj partnerskoj mreži. Web Summit su iskoristili za dodatno širenje baze korisnika, nudeći promotivne kodove uz jak angažman na društvenim mrežama.
Voditelj poznate zadruge Humana Nova iz Čakovca Ivan Božić iskoristio je priliku da porazgovara s bivšim NBA prvakom Metta World Peace-om (ranije Ron Artest). U programu su sudjelovali i youtuber Steven Bartlett, influencer Logan Paul, suosnivač Facebooka Eduardo Saverin, bivši igrač NFL-a Colin Kaepernick i drugi utjecajni ljudi iz svijeta tehnologije, medija i investicija.
U izlagačkom dijelu Web Summita dominirale su bliskoistočne, američke i europske tvrtke. Uočljiva je bila prisutnost kineskog Huaweija, TikToka te automobilskog brenda Lexus. Među izlagačima nije bilo ni ruskih ni izraelskih kompanija. Isticala se prisutnost Španjolske – više od 30 startupa došlo je u Dohu posredstvom Ureda za trgovinu i gospodarstvo pri španjolskoj ambasadi u Kataru. Organizirano su nastupili i primjerice Nizozemska, Njemačka, Italija, Švicarska, Srbija i Turska. Iz Srbije se predstavilo 10-ak tvrtki i startupa, iz Slovenije jedna. Zamjetno je bilo sudjelovanje većeg broja žena nego na nekim tehnološkim konferencijama u Europi.
Web Summit se održao u velikom, desetak godina starom konferencijskom centru DECC nedaleko od obale Arapskog (Perzijskog) zaljeva, među neboderima u srcu poslovnog distrikta West Bay. To što se samo četrdesetak kilometara jugozapadno nalazi Al Udeid, najveća američka vojna baza na Bliskom Istoku, pokazalo se – bar tijekom Web Summita – posve nevažnim. Katar očito postaje jedno od stjecišta putova globalnog IT-ja, a geopolitički kontekst mu do sada nije remetio planove na području visoke tehnologije. Premijer je na Web Summitu obznanio dodatne dvije milijarde dolara ulaganja u startupe te novi desetogodišnji program za doseljavanje poduzetnika i menadžera s iskustvom. Konferencija je nadmašila očekivanja, a Katar poslao poruku da ubuduće s njim valja ozbiljno računati.
S europskim pokretačima Web Summita, čija glavna konferencija u Lisabonu već godinama okuplja više od 100 tisuća ljudi, katarska je vlada još sredinom 2023. sklopila sporazum o domaćinstvu bliskoistočnog Web Summita do 2028. Usporedo s time, Katar poduzima mjere u domeni investicija, obrazovanja, sigurnosti i privlačenja talenata.
U tjednima uoči konferencije očekivalo se da će u slučaju intervencije SAD-a u Iranu Katar biti prvi na udaru. Pratilo se ulazak američkog nosača aviona u Zaljev, a kasnije i vijesti o obaranju iranskog drona. U Dohi je, međutim, vladao posve drugačiji dojam. Atmosfera je bila mirna i opuštajuća, a život u gradu tekao uobičajenim tokom.
“Najave koje se čulo u siječnju sigurno su unijele određeni nemir među europske i američke kompanije koje su već bile dogovorile nastupe u Dohi, te uložile novac i vrijeme. Međutim, po dolasku nam je postalo jasno da stanovnici Dohe ne brinu previše oko iransko-američkih pitanja. Kompanije s kojima smo ovdje razgovarali htjele su što bolje predstaviti svoje proizvode i ekspertizu te steći nove kontakte i uvide. S mnogima smo se i našalili i nasmijali, a povod su često bile neočekivane situacije koje proizlaze iz nerazumijevanja kulturnih razlika. Više ljudi koji žive i rade u Dohi nam je reklo da je Katar vrlo sigurna zemlja, komentirao je Korać.
Tome je svjedočio i Domagoj Lovrić, osnivač englesko-hrvatskog startupa Algorise. Ovaj Brođanin s engleskom adresom bio je jedan od rijetkih posjetitelja konferencije koji, otkako je stigao u grad, nije sjeo u taksi. On i suradnik Luka Miškić Dohom su se čitavo vrijeme kretali na romobilu.
Mapa globalnog IT-ja
Pitanjima Irana i SAD-a ni katarski mediji nisu posvećivali posebnu pažnju. Više prostora u dnevnim vijestima imalo je otvaranje graničnog prijelaza Rafah između Gaze i Egipta te stradanja Palestinaca u Gazi.
“Dojam Katara kao destinacije za međunarodna IT događanja je vrlo dobar. U gradu vlada red, cestovna infrastruktura je kvalitetna, konferencijski centar odlično složen, a hoteli pristupačni cijenom. S aerodroma se stiže u grad za 20-ak minuta. Aplikacije za prijevoz dobro funkcioniraju, a s današnjim digitalnim servisima može se jednostavno kupiti i mobilne podatke, i katarski rijal i već se od prvoga dana snalaziti kao da ste u Europskoj uniji. Sigurnosne mjere su jake, i to vjerojatno doprinosi općem osjećaju sigurnosti. Torbe se rendgenski pregledavaju kod svakog ulaska u hotel, čak i nakon što se smjestite, rekao je Dragan Maga.
“I druge destinacije, poput Ruande, poduprte velikim planskim ulaganjima, pojavljuju se kao nova mjesta na mapi globalnog IT-ja i dobro ih je imati na oku”, komentirao je Maga.
Površinom oko pet puta manji od Hrvatske, Katar je sa Zagrebom povezan direktnim letovima. S Hrvatskom ima jednostavan vizni režim. Osječka Orqa nedavno je u Dohi potpisala sporazum o suradnji s ovdašnjim Barzan Holdingsom, vezano uz pokretanje proizvodnje Orqa dronova u Kataru. U 2025. ovdje je boravilo i nekoliko državnih i komorskih delegacija iz Hrvatske.
