Svaka osoba ima svoje vrline i mane. Nitko nije i ne može biti savršen osim možda božanskih bića. Jedno od polja u kojima nesavršenosti najviše dolaze do izražaja je politika. Politika je najstariji zanat i zbog svoje složenosti, dvosmislenosti i moći, omogućava akterima da pokažu sebe u najboljem i najgorem svjetlu.
Prirodno je da vlast kvari ljude i da iz mnogih političara izvuče na površinu najgore ljudske karakteristike. Upravo iz toga razloga veliki broj političara prate afere, a mnogi visoki pozicionirani vođe na kraju završe u zatvoru. Neupitno je kako svaki političar ima svoje jače i slabije strane, pa čak i netko toliko unikatan i neponovljiv kao što je Donald Trump.
Vrline i mane u političkom smislu uvelike su obilježile njegov razvojni put, a odredit će i političku budućnost. O sitnicama ovisi hoće li Trump ponovo postati lider Sjedinjenih Država ili će ostati u povijesti upamćen kao jednomandatni predsjednik.
Nekonvencionalnost – najveći dar
Nekonvencionalnost je Trumpov najveći dar. Početkom 21. stoljeća američki birači zasitili su se klasičnih političara iz Demokratske i Republikanske stranke jer, usprkos velikim programskim razlikama, njihove politike nisu donijele očekivane rezultate. Barack Obama je bio posljednji konvencionalni političar koji je nosio nadu promjene koja se nije dogodila.
U takvim okolnostima, Trump se vrlo brzo preobrazio iz uglednog biznismena i reality tv- zvijezde (glavni voditelj i izvršni producent popularne serije „Pripravnik“) u prvoklasnu političku zvijezdu. S lijeva, Trumpov pandan u smislu alternative je bio Bernie Sanders, ali on nije uspio kapitalizirati svoju specifičnost. Političar Trumpove kategorije nije nikada ni postojao u SAD-u. Trump je kao političar i državnik potpuno autentičan i ne može se reći da je ičija (loša) kopija.
Definitivno je bio najautentičniji, najživopisniji i najzabavniji američki predsjednik nakon Ronalda Reagana. Ima odličan smisao za humor ako se uzme u obzir da nije glumac niti komičar. To obični birači vole. Često je samokritičan. No, problem je kada humor koristi u prljavoj kampanji blaćenja protivnika. Bio je najotvoreniji predsjednik prema javnosti. Nije koristio PR službu, nego je osobno neprestano komunicirao s novinarima.
Jedinstvena ideologija
Trumpova važna prednost je originalna politička ideologija, odnosno program koji je prepoznatljiv pod krilaticama „Učinimo Ameriku opet velikom“ (MAGA) i „Amerika na prvom mjestu“. MAGA se temelji na zamisli vraćanja SAD-a u razdoblje 1950-ih i 1960-ih koje Trump i njegovi pristaše smatraju razdobljem veće ekonomske i političke moći i stabilnosti američke države.
MAGA podrazumijeva povratak tradicionalnim i konzervativnim vrijednostima kako bi se povratio izgubljeni američki identitet. Mnogi Trumpovi glasači zadovoljni su njegovom konceptom Amerika na prvom mjestu koja teži povući SAD iz dugih i besmislenih stranih ratova. Takve birače brine moć američkog vojno-industrijskog kompleksa i ne žele da njihova djeca ili prijatelji ginu za ciljeve koji nisu jasni.
Prema nedavnoj anketi Pew istraživačkog centra, ratni veterani favoriziraju Trumpa u postotku od 61%. Koncept Amerika na prvom mjestu podrazumijeva uvođenje protekcionizma u vanjsku trgovinu i povratak radnih mjesta u industriji koja su otišla u prekomorske zemlje kao što su Kina i Vijetnam.
Velika baza sljedbenika
Trump ima veliku i čvrstu bazu svojih pristaša koje bi se prije moglo nazvati fanovima i sljedbenicima. Biračka baza gleda na Trumpa kao na proroka koji je došao spasiti Ameriku nakon godina razočaranja. Entuzijazam Trumpovaca nije niti splasnuo nakon njegova odlaska iz Bijele kuće početkom 2021.
Oni vide svog vođu kao glasnogovornika „tihe većine“, koja je pronašla svog antiestablišmentskog spasitelja. Trumpova populistička retorika o borbi protiv „duboke države“ i povratku „prave Amerike“ stvorila je pokret koji nadilazi tradicionalne političke linije i okuplja različite društvene skupine, od gradske radničke klase do ruralnih glasača.
Trumpova baza pristaša nije samo lojalna, već je i vrlo aktivna. Ona osigurava svom lideru podršku na terenu kroz masovne skupove, kampanje na društvenim mrežama i financijske donacije.
Probiznis ekonomska politika
Prije koronakrize Trump je bio jedan od najuspješnijih američkih predsjednika svih vremena na polju ekonomije. I to je vrlina koja ne blijedi i koju birači i dalje prepoznaju. Istraživanje Pew centra iz rujna pokazuje kako 55% birača tvrdi da su vrlo ili donekle uvjereni da će Trump donositi dobre ekonomske odluke, dok za Kamalu Harris to isto misli samo 45% birača.
Dok je Trump bio na vlasti provodio je ekonomsku politiku koja se temeljila na smanjenju poreza, deregulaciji i trgovinskoj zaštiti američkih interesa. Takva politika je dobila pozitivne ocjene poslovnih krugova i velikih dijelova srednje klase. Njegova administracija smanjila je porezno opterećenje za poduzeća i radnike, omogućivši rast američkog tržišta rada i povećanje plaća.
Trumpova vizija jačanja domaće industrije, posebice kroz carinske mjere i suzbijanje nelojalne konkurencije iz inozemstva (osobito Kine), dobro prolazi među radničkom klasom u posrnuloj industrijskoj regiji Pojasa hrđe, koja je godinama bila pogođena deindustrijalizacijom i offshoringom. Ipak, članovi američkih sindikata su podijeljeni. Trump ima potporu oko 50%.
Najpopularniji i najotporniji republikanac
Trump je s vremenom stekao potpunu dominaciju unutar Republikanske stranke te je postao najutjecajniji i najpopularniji republikanac kojeg biračka baza obožava iako mnogima u vodstvu stranke nije pretjerano drag. Republikanski kandidati na izborima diljem SAD-a traže podršku Trumpa i Trumpovaca.
Trumpova dominacija nad Republikanskom strankom ne odnosi se samo na njegov osobni utjecaj, već i na postavljanje lojalista na ključne pozicije unutar stranke. Njegova sposobnost preživljavanja u teškim krizama je impresivna. Unatoč brojnim kontroverzama, dva pokušaja opoziva i dva preživljena atentata, problemima sa zakonom i snažnoj kritici mainstream medija, Trump je uspio očuvati visoku razinu podrške.
Njegovi pristaše vide ga kao lidera koji može izdržati napade, što mu daje imidž „plafon“ političara koji se ne povlači ni pod najvećim pritiskom. Trumpa većinom preferiraju muškarci (52%), dok većina žena preferira Harris u istom postotku.
Djelitelj američkog društva
Iako se svaka vrlina može tumačiti manom i obrnuto, kod Donalda Trumpa je to osobito izraženo. Premda ima fanatično odanu bazu sljedbenika, velik, liberalni, dio američkog društva ga ne podnosi, a može se reći i otvoreno mrzi.
S obzirom na agresivan stil političke komunikacije te forsiranje sukoba s protivnicima koje smatra neprijateljima (demokrati, umjereni republikanci, mainstream mediji, liberalni intelektualci i dr.), jedan je od glavnih pokretača polarizacije američkog društva.
Trumpova rječitost bez dlake na jeziku i konfliktnost, uvelike odbijaju lijeve i neutralne birače, iako su melem za uši desnice i protivnika establišmenta. Zbog svoje populističke retorike Trump motivira mnoge liberalne birače da odu na izbore i glasuju za Harris samo kako on ne bi došao na vlast. To nije mali problem. Da je Trump umjereniji i diplomatičniji u javnim nastupima, imao bi veće šanse pobijediti na izborima za 10-15 posto.
Teret koronakrize
Premda je na polju ekonomije briljirao tijekom većine svog mandata, nakon dolaska koronavirusa 2020. američko gospodarstvo se temeljito uzdrmalo. Kada ljudi ostanu bez primanja i poslova to je nešto što ne zaboravljaju tako lako ni danas.
Trumpov nedovoljno dobar pristup pandemiji i sukob s medicinskim ekspertima rezultirali su velikim nezadovoljstvom među mnogim običnim Amerikancima koji su osjećali da je vlada pogriješila. Iako pandemija više nije dominantna tema u 2024., korona epizoda i dalje može oblikovati percepciju birača o Trumpovoj sposobnosti upravljanja krizom. Mnogi misle kako je on nesposoban za vođenje SAD-a u uvjetima krize.
Tu treba dodati i njegovu životnu dob koju ne treba zanemariti. Oko polovine birača u jesenskom istraživanju otkrilo je kako smatra da su Trumpov veliki problem godine. Ako pobijedi na izborima, preuzet će predsjedničku dužnost sa 78 godina i tako će postati najstariji američki predsjednik. Mnogi ne žele da postane novi Biden i tako prepusti ključne odluke svojim savjetnicima.
Problemi sa zakonom
Trump se suočava s nizom optužnica koje potkopavaju njegov ugled među biračima. Teško je pratiti sve afere. Nedavno je on sam rekao kako je protiv njega američko sudstvo pokrenulo više optužnica nego protiv čikaškog mafijaškog šefa Al Caponea. I u pravu je.
Najopasnije su optužbe koje ga terete da je potaknuo napad Trumpovaca na Capitol Hill u siječnju 2021. i optužbe da je pokušao promijeniti rezultate izbora 2020. (npr. u Georgiji). To mu prema anketi iz rujna „jako zamjera“ 46% birača koji smatraju da je prekršio zakon. 14% ispitanika smatra da je „učinio nešto loše“, ali nije prekršio zakon, dok 27% ispitanika smatra da „nije učinio ništa pogrešno“.
Od ostalih optužbi Trumpu najviše štete optužbe za neovlašteno postupanje s povjerljivim državnim dokumentima, nezakonitosti u poslovanju njegovih kompanija, afera o utaji novca za plaćanje šutnje porno glumice Stormy Daniels i sl. Afere niču kao gljive poslije kiše. To mnoge birače udaljava od Trumpa koji ne žele da predsjednik potencijalno ide u zatvor, što je scenarij koji ne treba isključiti.
Loš rejting kod manjina
Trump ima potporu među bijelcima od 56% što je prednost u odnosu na Harris koja je na samo 44%. Međutim, njegov velik problem je nedovoljna potpora manjina. Preko 80% crnaca podržava Harris, kao i preko 60% Amerikanaca azijskog podrijetla.
Zanimljivo je kako prema posljednjim anketama Trump ima tijesnu prednost među Amerikancima arapskog podrijetla u omjeru od 45 – 43 posto ispred Harris.
Očito je rat u Gazi i podrška Izraelu administracije Biden-Harris nanijela teške udarce demokratskom establišmentu. Među Latinoamerikancima Trump i Harris su otprilike izjednačeni i latino zajednica ima ogroman utjecaj na krajnji ishod.
Neklasični konzervativac – mana ili vrlina?
Iako se Trump predstavlja kao konzervativac može mu biti mana što u stvarnosti zagovara politike koje se ne ubrajaju u konzervativnu agendu. U biti, Trump nije klasični američki konzervativac. Konzervativci ne preferiraju carine u trgovini, a Trump je njihov zagovornik. On poziva na povlačenje američkih postrojbi diljem svijeta, a konzervativci podržavaju američke i NATO vojne baze gdje god se nalazile jer one spadaju u vidljivi vojni statusni simbol Amerike. Trump ne vjeruje ključnim sigurnosnim službama poput CIA-e i FBI-a.
Za klasične konzervativce i desničare u SAD-u, te službe su temelj na kojem počiva Amerika. Trump u principu ne želi ukidati stečena prava LGBT zajednice (iznimka je zabrana služenja transrodnim osobama u američkoj vojsci iz 2017.) i javno je hvalio gej osobe koje su podržale njega i republikance. Uz to, ne protivi se snažno pobačaju i reproduktivnim pravima, veoma je nekonzistentan. U posljednje vrijeme zagovara da treba prepustiti odluke o pobačaju saveznim državama i tvrdi da su neki doneseni zakoni prestrogi (npr. pravo na pobačaj do 6. tjedna trudnoće na Floridi).
Međutim, konzervativci smatraju kako pobačaj treba biti u potpunosti zabranjen ili vrlo ograničen. Trumpova blagost prema gej pravima i pobačaju dobro prolazi dok mlađih birača koji naginju republikancima, a nisu opsjednuti seksualnim identitetima. Istraživanje iz rujna pokazuje da 44% birača smatra da Trump vodi ispravnu politiku prema pitanju pobačaja, dok to za Harris misli 55%. Trump nije opsjednut nacionalnim dugom SAD-a od 35 bilijuna dolara dok desničari itekako jesu.
Nepredvidljivost vanjske politike
Trumpov alternativni politički izričaj dok je bio predsjednik bio je vidljiv na polju vanjske politike. Iako nije uveo SAD u niti jedan rat, za liberalne i umjerene birače napravio je svetogrđe kada je 2020. napustio Pariški klimatski sporazum i tako narušio promjene vezane za sprečavanje zagađenja okoliša.
Nadalje, napuštanje Sporazuma o iranskom nuklearnom programu 2018. brine sve koji žele mir na Bliskom istoku. Taj čin dodatno je potpirio sukobe u ionako najnestabilnijoj regiji svijeta i uvelike pogoršao odnose Irana i Izraela, koji prijete da se preliju s proxy ratova u Siriji i Libanonu u veliki regionalni rat.
Trumpov skepticizam prema NATO paktu odbija ne samo desničare nego i umjerenjake i ljevičare, koji smatraju savez velikim američkim dostignućem koje ne treba razmontirati.
Loš rejting kod obrazovanijih i mlađih birača
Trump bolje prolazi kod birača koji imaju srednjoškolsku spremu 53%, dok kod onih s višom i visokom stručnom spremom ima potporu od 41%. To nije čudno jer su gradska uporišta gdje živi stanovništvo s fakultetskim diplomama uglavnom plave utvrde.
Fakulteti su odavno megafoni demokratskog establišmenta. S druge strane, prigradska i ruralna područja su crvene zone i tamo je manje visoko obrazovanih zbog orijentiranosti na poljoprivredu i poslove za koje diploma ne treba.
Kod birača do 50 godina Trump ima potporu od 44% (Harris 54%), a osobito loše prolazi kod milenijalaca i generacije Z. To je zabrinjavajuće, ali ne mora biti presudno. Kod birača iznad 50 godina Trumpov rejting iznosi 53% u odnosu na 46% potpore Harris.
Zaključak
Trumpov uspjeh ili neuspjeh na koncu konca ovisi o neutralnim biračima koji su skloni dvoumljenju. Oni ponekad glasuju za demokrate, a ponekad za republikance – ovisno što im se na tim izborima učini važnije – vanjska politika, ekonomija, pobačaj, kontrola oružja, imigrantska ili klimatska pitanja.
Trump ima vrlo dobre šanse postati novi-stari američki predsjednik. Da je njegova retorika samo malo diplomatičnija pobjeda na izborima 2024. bila bi prilično izvjesna budući da je Kamala Harris daleko od najbolje kandidatkinje demokrata.
Rezultat predsjedničkih izbora koji bi se na kraju mogli odlučiti u Zastupničkom domu američkog Kongresa (ako ishod elektorskih glasova bude jednak), pokazat će jesu li Trumpove vrline ili mane snažnije.
Trumpov as u rukavu: Kako bi neočekivani dvojac mogao srušiti američke političke elite
