Dosje Jadrolinija: Sudski dokumenti otkrivaju nesreće, odštete, pogodovanja

Ni četiri tjedna od nezapamćene tragedije na trajektu Jadrolinije u Malom Lošinju nema informacija o rezultatima istrage – tko je odgovoran za nesreću u kojoj su poginula tri pomorca? I onda se u subotu navečer dogodio novi incident. Prilikom pristajanja broda Mljet u Supetru pukla je sajla kojom se rampa podiže i spušta s rampom na drugom trajektu. Srećom, nije bilo ozlijeđenih.  Šef Jadrolinije David Sopta nedavno je dao prvi intervju u kojem je priznao svoju moralnu odgovornost te ponovio kako je njegov mandat cijelo vrijeme na raspolaganju.
Nitko, međutim, nije tražio njegov mandat jer je premijer Andrej Plenković ustvrdio da se Jadroliniju napada samo kako bi se nanijela šteta njegovoj vladi.

“Ovo se koristi za činjenje štete Vladi, ali navikli smo se na to, ovo nam je treći mandat. Nema ni teoretske šanse da podlegnemo vanjskom pritisku dok istraga ne utvrdi što se dogodilo”, rekao je premijer. Osvrnuo se i na dopise koje su iz sindikata godinama slali ministru Olegu Butkoviću upozoravajući ga na probleme s brodovima Jadrolinije.

“Na što se upozoravalo? Brod se gradi da bi dugo trajao. Ne radi se za pet ili deset godina, radi se za više desetljeća, zato postoji održavanje, zato postoje sigurnosne službe, što Jadrolinija ima jer je ozbiljna i odgovorna kompanija. Svaki brod godišnje prolazi redovite tehničke kontrole. Nitko ne bi riskirao sigurnost putnika i posade”, rekao je premijer i dodao kako Vlada investira u Jadroliniju. Sopta je pak u intervjuu Večernjem listu objasnio kako Jadrolinija funkcionira nakon tragedije.

Sigurnosni propusti

“U ovih petnaestak dana naša kompanija suočena je s kritikama i optužbama koje ne pridonose onomu što nam je sada najvažnije, a to su mir i iščekivanje rezultata istrage koji će otkriti što se na trajektu Lastovo uistinu dogodilo. Ovakvo ozračje može otežati obavljanje redovnih poslova, no naši su zaposlenici profesionalci koji su i u trenucima krize naučeni svoj posao obavljati savjesno i odgovorno. Jadrolinija je funkcionalna, a promet se odvija redovito bez većih poteškoća. Unatoč nezapamćenom gubitku kolega, naši ljudi herojski, časno i požrtvovno nastavljaju obavljati svoj posao usred razdoblja maksimalnog opterećenja. Kao tvrtka od strateške važnosti za RH nećemo dopustiti da nas ljudi upitne stručnosti i radnih navika u svojim medijskim istupima vrijeđaju lažima i praktično pokušavaju utjecati na istražna tijela. Jadrolinija neće sudjelovati u političkim prepucavanjima”, poručio je Sopta.

Poznato koliku će odštetu dobiti obitelji stradalih pomoraca Jadrolinije: Kriteriji su jasni

No jesu li sudski dokumenti do kojih smo došli političko prepucavanje? U njima su otkriveni sigurnosni propusti kojih je i prije bilo na brodovima i trajektima Jadrolinije, kao i nepravilnosti pri zapošljavanju te dugovanja pomorcima.

Samo u zadnje dvije godine Jadrolinija je, prema nepravomoćnim presudama, isplatila tisuće eura odšteta putnicima koji su stradali na brodovima zbog nedovoljne razine sigurnosti. Tako je portal N1 nedavno javio da će, prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Splitu, Jadrolinija morati isplatiti odštetu putniku iz Kaštel-Sućurca zbog ozbiljnih ozljeda koje je zadobio u nesreći na trajektu Zadar. Incident se dogodio u travnju 2019. dok je trajekt plovio između Splita i otoka Hvara. Iznos odštete od 3140 eura bit će isplaćen ako presudu potvrdi viši sud.

Zaštitna ograda

Nesreća se dogodila kada je putnik, slijedeći upute posade, parkirao svoje vozilo na nagibnoj platformi trajekta. Nakon što je izašao iz automobila, pao je s visine od oko dva metra zbog nedostatka zaštitne ograde na rampi. U tužbi je naveo da je platforma bila opasna i da i dalje trpi posljedice ozljeda, uključujući manju ozljedu glave, prijelom lijeve lopatice i udarac u prsni koš.
Tijekom suđenja, svjedoci su potvrdili da nije bilo sporno da je putnik pao, ali su se pojavili različiti iskazi o prisutnosti zaštitne ograde. Putnikova supruga, koja je bila svjedok nesreće, primijetila je da su vozila ulazila preko spuštene rampe bez zaštitne ograde.

Zapovjednik trajekta izjavio je da nije bio svjestan nesreće u trenutku, ali se kasnije šokirao kada je vidio fotografije koje pokazuju nedostatak zaštitne ograde. Istaknuo je da bi zaštitna ograda trebala biti prisutna u svim slučajevima kada se rampa koristi kao dio garaže za vozila.

S druge strane, prvi časnik palube svjedočio je da je na rampi bila postavljena zaštitna ograda s konopom, iako je priznao da konop nije mogao pružiti čvrsto uporište. Sud je zaključio da, bez obzira na to, Jadrolinija nije osigurala odgovarajuće sigurnosne mjere. Presudom je utvrđeno da su nedostaci u zaštiti sigurnosni propust, s obzirom na to da je rampa bila korištena za parkiranje vozila u vrijeme nesreće, što je znatno otežalo izlazak putniku i pridonijelo njegovim ozljedama. Dobili smo uvid i u nepravomoćnu presudu u postupku koji je pokrenuo bivši zaposlenik Jadrolinije jer mu je kompanija ostala dužna desetke tisuća eura. Sud mu je dosudio gotovo 30 tisuća, a riječ je o dugovanju za prekovremeni rad te druge dodatke na koje je imao pravo.

Prekovremeni sati

Tužbu je podnio nekadašnji inspektor broda koji je od 1995. radio u Splitu. U kolovozu 2019. dobio je poslovno uvjetovani otkaz. No tada je shvatio da mu kompanija za zadnje četiri godine rada, od 2015. do 2019., nije platila prekovremene sate. Osim toga, od 2014. nije dobivao dodatak od 0,5 posto iako je prema Pravilniku o radu Jadrolinije na to imao pravo. Objašnjavao je na sudu da mu se plaća sastojala od osnovnog i stimulativnog dijela, no bio je redovito zakidan.

Kako otkaz nije dobio zbog skrivljenog ponašanja, nego zato što je postao višak, svi dodaci trebali su mu biti isplaćeni. “Sve to trebalo je biti obračunato kod otpremnine, no kada mi je isplaćena, utvrdio sam da nisam dobio cijeli iznos”, objašnjavao je bivši inspektor na sudu. Bivša voditeljica obračuna plaća potvrdila je da je ovaj zaposlenik imao primjedbi na evidenciju radnog vremena.
“Upozoravao je da u evidenciji nisu prikazani svi prekovremeni sati rada, ali se ništa nije moglo učiniti jer se trebalo pridržavati službene evidencije”, izjavila je na sudu ova svjedokinja te dodala kako je bivši inspektor govorio da je odradio više prekovremenih sati nego što mu je isplaćeno.

Ne daj Bože da ti se ovo dogodi na trajektu Jadrolinije: Putnika ulovilo srce, a nisu imali osnovno

“Prema Pravilniku Jadrolinije, inspektorima broda može se isplatiti najviše 30 sati mjesečno. Prekovremeni sati koji su iznad toga bili odrađeni evidentirali su se kao sati preraspodjele te su se mogli koristiti kao slobodni dani. Tu evidenciju vodila je kadrovska služba u Rijeci. Ja sam slobodne dane koristila u dogovoru s rukovoditeljem. Ako sati preraspodjele ostanu u evidenciji neiskorišteni, odlaskom u mirovinu isplaćivali su se uz zadnju plaću, odnosno par dana nakon isplate zadnje plaće. Evidencije radnog vremena pregledavale su se u kadrovskoj službi, a ako je u evidenciji pisalo 40 sati prekovremenog rada, u rubriku za isplatu upisivalo se 30 sati, dok bi se u rubriku preraspodjela upisao ostatak od 10 sati. Mi tu rubriku u pravilu nismo ni gledali već smo isplatu radili prema rubrici isplata, da bismo nakon isplate plaće tu evidenciju vraćali u kadrovsku koja je evidentirala neisplaćene sate preraspodjele”, navela je.
Sud je na kraju angažirao vještaka koji je utvrdio koliko je Jadrolinija doista ostala dužna svom nekadašnjem inspektoru.

Nije dovoljno

Nesreća se na Jadolinijinu katamaranu dogodila i u rujnu 2020. na putu između Visa i Splita. Tada je s mostića između mosta i palube pala vremešna putnica i zadobila ozljede.
Ona je opisala kako je sa suprugom putovala iz Komiže u Split, a kada su se ukrcavali, poskliznula se i pala. Mostić je, kaže, bio dosta strm pa nije bilo jednostavno proći njime do palube.
“Jadrolinija nije otklonila opasnosti koje su prijetile ni osigurala siguran prolaz putnika”, navela je u tužbi.

Predstavnici Jadrolinije pokušali su otkloniti svoju odgovornost. Priznali su da je putnica pala na njihovu katamaranu, no kako se ispostavilo tijekom procesa, morala je inzistirati da joj daju zapisnik o tom događaju. Na sudu su otišli korak dalje – tvrdili su da je gospođa sama kriva jer je, s obzirom na svoju dob, trebala biti opreznija. “Nije dovoljno pazila”, rekli su.
“Taj dan, kao i dan ranije, gotovo bez prestanka padala je kiša te u tim uvjetima nije bilo moguće održati palubu suhom. Putnica je bila u neadekvatnoj obući i nije se držala za rukohvat. Iz članka 613 Pomorskog zakonika proizlazi krivnja prijevoznika samo ako se dokaže njegova krivnja, a ne po objektivnoj odgovornosti. Brod ima sva uvjerenja o ispravnosti”, pravdali su se.

No sud je ipak presudio da joj moraju platiti nešto manje od tri tisuće eura odštete. Naime, utvrđeno je da su i paluba i mostić tog dana bili mokri jer je na Visu cijelu noć i jutro padala kiša. Na prolazu za putnike bio je, doduše, postavljen rukohvat, kao i protuklizne površine, no sve to očito nije bilo dovoljno pa je sud zaključio je riječ o propustu Jadrolinije.

Sudski troškovi

Osiguravajućoj kući Jadrolinija mora nadoknaditi oko 10 tisuća eura štete jer je u listopadu 2015. njezin trajekt Lošinjanka u luci Zlarin oštetio plovilo Karpo u vlasništvu privatne tvrtke iz Obrovca. To je plovilo bilo osigurano pa je osiguravajuća kuća nadoknadila štetu. Sada se pokušava namiriti od Jadrolinije. I osiguranje se u tužbi poziva na Pomorski zakonik prema kojem je brodar dužan regresno nadoknaditi štetu osiguravajućoj kući. Pokušali su osiguravatelji sve riješiti izvan suda kako se ne bi gomilali sudski troškovi ni kamate na isplaćeni iznos, no na dopis iz ožujka 2016. nitko im iz Jadrolinije nije odgovorio.

Odgovorili su tek kada im je stigla tužba – nije sporno da se nesreća dogodila, no Lošinjanka se zanijela zbog jakog sjeveroistočnog vjetra. Krivnje, prema tumačenju predstavnika Jadrolinije, na njihovoj strani nije bilo. Objašnjavali su da je Lošinjanka održavala redovitu liniju Šibenik – (Zlarin)- Kaprije – Žirje, što znači da njihov brod nije radio ništa nepropisno na moru.
Ukazivali su i na to da je jedrilica Karpo bila nepropisno privezana, odnosno da je koristila bitvu koju inače koriste trajekti. Postavili su pitanje i jesu li odgovorni iz jaht-kluba na Zlarinu smjeli odobriti da se jedrilica priveže na vez za trajekte. Drugim riječima, tražili su od suda da utvrdi koliko je sama jedrilica pridonijela nesreći.

Osiguravajuća kuća pozivala se pak na odredbe Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Njime su implementirana međunarodna pravila o izbjegavanju sudara na moru Međunarodne pomorske organizacije.

Isključivi krivac

Navodili su i odredbe Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora koje propisuju dužnosti što ih zapovjednik broda u vlasništvu Jadrolinije, po njihovu mišljenju, nije poštovao. Posebno su izdvojili dio Pravilnika o lukama u kojem stoji da “zapovjednik broda, zapovjednik jahte, zapovjednik hidroaviona, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika, moraju, prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta u luci tako postupati da tim radnjama ne ugroze ljudske živote i ne onečiste more, te ne nanesu štetu svom plovnom objektu, kao i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom ili nasukanjem”.

Sud je u nepravomoćnoj presudi zaključio da je isključivi krivac za ovu nesreću bio kapetan Jadrolinijina broda. On je manevrirao dok je pristajao, a jedrilica je bila propisno privezana.
To je u svom iskazu priznao i zapovjednik broda. “Zbog jake bure došlo je do zanošenja pramca trajekta koji je tada udario u jedrilicu koja je bila na vezu s desne strane trajekta. Jedrilica je udarena desnom stranom rampe. Moja je greška što sam uopće pristajao na Zlarinu. Trebao sam preskočiti tu luku, a ne pristajati na mjesto na kojem se nije moglo manevrirati”, priznao je.
Prekršajnu prijavu zaradio je pomorac Jadrolinije jer se sukobio s putnikom. Incident se dogodio u kolovozu 2019. u poslijepodnevnim satima u trajektnom pristaništu Prizna.

Prema prijavi, tijekom ukrcaja u trajekt došlo je do nesuglasica između tog zaposlenika i jedne putnice iz Rumunjske. Razlog je bio redoslijed ulaska u trajekt. U jednom trenutku pomorac je Rumunjku uhvatio za ruku i ošamario te odgurnuo.

Sve je to vidio njezin suprug pa je sleđa napao pomorca. Uspio ga je podići te u idućem trenutku baciti na tlo. Ovaj je u padu udario glavom, a Rumunj je pobjegao u kolonu vozila.
Policija je obojicu prijavila zbog remećenja javnog reda i mira, no na sudu je slučaj pao u zastaru. Iako je 2020. bila donesena osuđujuća presuda, Rumunj ju je uspio srušiti na Visokom prekršajnom sudu. Nakon toga u zakonskom roku od četiri godine nova presuda nije donesena. Prije nekoliko mjeseci sud je mogao donijeti samo tzv. odbijajuću presudu.