Američko – izraelski rat protiv Irana ušao je u treći tjedan, a sukob se sve više širi izvan početnih bojišnica i poprima obilježja regionalne krize koja zahvaća velik dio Bliskog istoka. Nakon početnih zračnih udara i raketnih napada, napetosti su se prelile i na druge zemlje u regiji, dok sigurnosna situacija iz dana u dan postaje sve nestabilnija.
Tijekom posljednjih sati zabilježeni su novi napadi dronovima i raketama u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje su sustavi protuzračne obrane presretali projektile ispaljene iz smjera Irana. Letovi na glavnoj zračnoj luci u Dubaiju privremeno su obustavljeni nakon što je dron pogodio spremnik goriva u blizini aerodroma i izazvao požar, zbog čega su hitne službe morale intervenirati, a dio zrakoplova preusmjeren je na druge aerodrome. Istodobno se sukobi nastavljaju i na drugim frontama. Izrael razmjenjuje vatru s libanonskim pokretom Hezbolahom, koji uživa snažnu potporu iz Teherana, dok rastu strahovi da bi se sukob mogao dodatno proširiti na šire područje Perzijskog zaljeva i istočnog Mediterana.
U međuvremenu iz Washingtona stižu sve oštrije poruke. Američki predsjednik Donald Trump pozvao je saveznike da se uključe u osiguravanje Hormuškog tjesnaca, strateški iznimno važnog pomorskog prolaza kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom, a koji je Iran zatvorio nakon početka sukoba. Prema njegovim riječima, nekoliko država već je kontaktirano, dok se od međunarodnih partnera očekuje veća uključenost u zaštitu ključnih energetskih ruta.
Dok politički i vojni pritisci rastu, humanitarne posljedice rata sve su vidljivije. U Libanonu su, prema podacima vlasti, stotine ljudi izgubile život, a stotine tisuća stanovnika napustile su svoje domove zbog svakodnevnih razmjena vatre i zračnih napada. Procjenjuje se da je od početka sukoba diljem regije izvedeno više tisuća raketnih i dronovskih napada, što dodatno destabilizira ionako krhku sigurnosnu ravnotežu na Bliskom istoku.
Rat na Bliskom istoku možete pratiti UŽIVO na Dnevno.hr
18:58 Čelni čovjek izraelske vojske poziva na slom iranskog režima
Načelnik Glavnog stožera izraelske vojske general-potpukovnik Ejal Zamir rekao je da se “udarni valovi” izraelskih napada na Iran osjećaju i u Hezbolahu.
“Iran je glavno bojište. Slabljenje režima i njegovih sposobnosti oslabit će cijelu radikalnu osovinu, a unutar nje i terorističku organizaciju Hezbolah”, rekao je Zamir tijekom posjeta sjevernoj granici zajedno sa zapovjednikom Sjevernog zapovjedništva izraelske vojske general-bojnikom Rafijem Milom.
“Kampanja protiv Hezbolaha još je jedna ključna fronta. Svako slabljenje sposobnosti Irana i Revolucionarne garde da razvijaju vojne kapacitete također pogađa Hezbolahovu sposobnost naoružavanja i financiranja. Udarni valovi napada i slabljenje radikalnog režima u Iranu osjećaju se i u kampanji protiv Hezbolaha”, rekao je.
18:17 Iranski sigurnosnjak poziva muslimanske zemlje
Glavni iranski čovjek za sigurnost Ali Laridžani pozvao je zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom da preispitaju svoj odnos prema Iranu u jeku rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom.
U pismu napisanom na arapskom jeziku Laridžani, tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, poručio je čelnicima drugih država da “razmisle o budućnosti islamskog svijeta”.
“Danas se sukob vodi između Amerike i Izraela s jedne strane te snaga otpora s druge. Znate da Amerika nije lojalna nikome i da je Izrael vaš neprijatelj. Zastanite na trenutak i razmislite o sebi i o budućnosti regije. Iran vam iskreno daje savjet i ne želi nad vama dominirati”, poručio je.
Laridžani je napomenuo da je Iran izložen onome što je nazvao “američko-cionističkom agresijom”, za koju tvrdi da ima cilj razbiti iransku državu. Pritom je kritizirao, kako je rekao, ograničenu potporu muslimanskih zemalja Iranu tijekom krize.
17:45 Trump se Obraća
U tijeku je obraćanje predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u kojem govori o krizi na Bliskom istoku. Trump tvrdi kako su Sjedinjene Države pogodile više od 7000 ciljeva diljem Irana. “Postigli smo smanjenje od 90 posto u lansiranju njihovih balističkih projektila i smanjenje od 95 posto u napadima dronovima”, kazao je. OVDJE opširnije.
17:34 Kuvajt presreće dronove
Protuzračna obrana Kuvajta presrela je u posljednja 24 sata četiri drona, objavilo je ministarstvo obrane te zemlje. U priopćenju se navodi kako u incidentima nije bilo žrtava niti je prouzročena materijalna šteta.
17:11 Saudijska Arabija oborila 11 dronova
Saudijska protuzračna obrana presrela je i uništila 11 dronova iznad pokrajine Al-Kharj tijekom posljednjih nekoliko sati, priopćilo je Ministarstvo obrane Saudijske Arabije u kratkoj objavi na društvenoj mreži X.
16:08 Trump jedno, Izrael drugo
Trump tvrdi jedno, Izrael drugo: Imaju tisuće meta i nemaju što gađati u isto vrijeme?
Izraelska vojska pritom tvrdi da i dalje raspolaže s tisućama potencijalnih ciljeva unutar Irana. Ta poruka dolazi nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je prošlog tjedna ustvrdio da u Iranu “praktički više nema što za gađati”, OVDJE opširnije.
14:40 Papa Leon pozvao na dijalog
Papa Leon XIV. primio je u ponedjeljak poziv od Mahmouda Abbasa, predsjednika Palestinske samouprave, a teme razgovora uključivale su “alarmantna zbivanja na Bliskom istoku”. Leon je “ponovio predanost Svete Stolice postizanju mira putem političkog i diplomatskog dijaloga, kao i kroz puno poštivanje međunarodnog prava”, priopćio je Vatikan.
14:35 Stanje na terenu
Admiral Brad Cooper, čelnik američkog Središnjeg zapovjedništva, rekao je u ponedjeljak da je američki napad u petak na iranske vojne lokacije na otoku Kharg, glavnom čvorištu za izvoz nafte te zemlje, uništio više od 90 ciljeva, uključujući bunkere za pomorske mine i projektile. U 16 dana borbi američki napadni zrakoplovi izveli su više od 6.000 borbenih misija, uništivši više od 100 iranskih pomorskih plovila, rekao je.
Dodao je da je Iran od početka rata izveo više od 300 napada projektilima ili dronovima na više od desetak zemalja. Iako je admiral Cooper najavljivao američke vojne uspjehe u kampanji, nije ponudio detaljno objašnjenje kako će SAD ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, strateški plovni put koji je Iran učinkovito zatvorio. Također nije rekao koliko će rat još trajati, već je samo ponovio raniju procjenu: “Iranske sposobnosti opadaju dok se naše sposobnosti i prednosti nastavljaju graditi.”
14:30 Njemačka: Ovo nije naš rat, nismo ga mi započeli
Njemačka je odbila američki zahtjev za vojnom potporom za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, nakon što je predsjednik Trump upozorio da bi bilo loše za NATO ako američki saveznici ne učine više da pomognu. “Ovo nije naš rat; nismo ga mi započeli”, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane, na konferenciji za novinare u Berlinu u ponedjeljak. “Želimo diplomatska rješenja i brz kraj sukoba, ali slanje više ratnih brodova u regiju vjerojatno neće pomoći u postizanju toga”, rekao je.
“Što Donald Trump očekuje od, recimo, šačice ili dvije europskih fregata u Hormuškom tjesnacu?”, dodao je. “Trebaju mu da postignu ono što moćna američka mornarica ne može sama riješiti tamo, je li to? To je pitanje koje si postavljam.”
14:15 Britanija: Nećemo biti uvućeni u širi rat
Britanski premijer Keir Starmer rekao je u ponedjeljak da njegova vlada radi sa saveznicima na održivom planu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ali je upozorio da Britanija neće biti “uvučena u širi rat”, nekoliko sati nakon razgovora s predsjednikom Trumpom.
Trump je opetovano kritizirao Starmera zbog početnog odbijanja da se pridruži američko-izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana. No, Starmer je na konferenciji za novinare rekao da ima dobar odnos s predsjednikom i ostao pri svojoj odluci da britanske snage sudjeluju samo u obrambenim akcijama radi zaštite britanskih interesa i regionalnih saveznika.
Premijer Keir Starmer nije rekao hoće li Britanija poslati ratne brodove u Perzijski zaljev nakon što je predsjednik Trump pozvao vladu da pomogne u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. No, Starmer je pozvao na “brzo rješenje” sukoba i rekao da je potreban “pregovarački sporazum” kako bi se ograničio iranski nuklearni program nakon završetka rata.
14:00 Američki ministar: Sankcije će ponovno biti uvedene
Ministar financija Scott Bessent sugerirao je na CNBC-u da će sankcije na izvoz ruske nafte biti ponovno uvedene kada sukob u Iranu završi, a opskrba naftom se oporavi. Prošlog je tjedna predsjednik Trump ukinuo sankcije dok se administracija bori da suzbije vrtoglavi rast cijena energije zbog rata s Iranom.
13:50 Američki ministar: Dopuštamo iranskim brodovima prolazak kroz Hormuški tjesnac
Ministar financija Scott Bessent rekao je da SAD dopušta iranskim brodovima prolazak kroz Hormuški tjesnac te se nada da će uskoro više brodova moći proći kroz taj vitalni opskrbni put za naftu. “Pustili smo da se to dogodi kako bismo opskrbili ostatak svijeta”, rekao je za CNBC.
13:25 EU obećava 450 milijuna eura humanitarne pomoći za Bliski istok
EU će osigurati 458 milijuna eura za humanitarnu pomoć Bliskom istoku kao odgovor na trenutni sukob u regiji.
„Na ratom razorenom Bliskom istoku, Europska unija jača dok se drugi povlače“, rekao je Hadja Lahbib, povjerenik bloka za humanitarna pitanja, najavljujući podršku u Bruxellesu.
Međunarodne humanitarne organizacije izrazile su zabrinutost zbog pogoršanja humanitarnih uvjeta u regiji, posebno u Libanonu, gdje se smatra da je raseljeno više od 850.000 ljudi. Prošli tjedan Ujedinjeni narodi objavili su svoje namjere da osiguraju i pruže više od 300 milijuna dolara humanitarne pomoći Libanonu.
12:40 Nova kopnena ofenziva
Izrael je pokrenuo novu kopnenu operaciju u južnom Libanonu, a njegov ministar obrane Israel Katz rekao je da se “stotine tisuća” stanovnika južnog Libanona koji su evakuirani ili se evakuiraju “neće vratiti u područja južno od Litanija (rijeke) dok se ne osigura sigurnost stanovnika (sjevernog Izraela).”
Izrael je započeo napade na južni Libanon manje od 48 sati nakon što su on i SAD pokrenuli napade na Iran prije više od dva tjedna. Najmanje 850 ljudi, uključujući 107 djece, ubijeno je u Libanonu od tada, priopćilo je u nedjelju libanonsko ministarstvo zdravstva. Katz je u ponedjeljak rekao da je IDF započeo kopneni manevar u Libanonu kako bi “uklonio prijetnje” i zaštitio stanovnike sjevernog Izraela.
“Premijer Benjamin Netanyahu i ja naložili smo IDF-u da uništi terorističku infrastrukturu u susjednim kontaktnim selima u Libanonu”, rekao je, uspoređujući naredbu s onim što je, kako je rekao, Izrael učinio u Gazi kada je uništio infrastrukturu tamo.
12:23 Starmer brani odluku
Britanski premijer Keir Starmer branio je svoju odluku da se ne pridruži američko-izraelskoj ofenzivi protiv Irana, rekavši da nije spreman pridružiti se sukobu „bez plana da nas izvuče“.
Starmer je odbio pridružiti se američko-izraelskom napadu 28. veljače, ali se pridružio obrani od iranske odmazde kada su napadnute britanske vojne imovine na Bliskom istoku. Američki predsjednik Donald Trump i Starmerovi domaći protivnici kritizirali su ono što su nazvali premijerovom plašljivošću. Na konferenciji za novinare u Downing Streetu u ponedjeljak, Starmer je rekao da je „stajao uz svoje principe“ i vjerovao da će „vrijeme pokazati da imamo pravi pristup“.
11:20 Teheran: Nisu razmijenjene poruke sa SAD-om
Iranski ministar vanjskih poslova negirao je da je ostvaren bilo kakav kontakt sa SAD-om u vezi s sukobom. Donald Trump je sinoć novinarima u zrakoplovu Air Force One o Iranu rekao: “Razgovaramo s njima. Ali ne mislim da su spremni.”
No, obraćajući se iranskim medijima, Abbas Araghchi je izjavio da s Washingtonom nije razmijenjena niti jedna poruka o potencijalnom mirovnom sporazumu. Iran nije tražio prekid vatre i sukob mora završiti “na način koji osigurava da se više ne ponovi”, rekao je Araghchi.
Što se tiče Hormuškog tjesnaca, kazao je kako je taj plovni put zatvoren samo za “neprijatelje” i one koji podupiru njihovu agresiju.
10:45 Reakcija Njemačke
Njemačka je u ponedjeljak izjavila da NATO ne bi trebao igrati ulogu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca nakon što je američki predsjednik Donald Trump upozorio da će se obrambeni savez suočiti s “vrlo lošom” budućnošću ako ne pomogne.
Govoreći uoči sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU u Bruxellesu, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da Njemačka ne vidi NATO kao “preuzimatelja odgovornosti” za Hormuški tjesnac.
Wadephul je rekao da Njemačka podržava nametanje sankcija “onima koji su odgovorni” za blokadu ključnog brodskog prolaza.
8:53 Kina odgovorila Trumpu
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovno je izrazilo zabrinutost zbog Hormuškog tjesnaca i tekućeg sukoba na Bliskom istoku, a nije spomenulo slanje brodova kako bi se osigurao taj vitalni plovni put i to nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao Peking da to učini.
Glasnogovornik ministarstva Lin Jian opisao je situaciju kao “napetu” i da potkopava globalnu stabilnost, dodajući: “Kina još jednom poziva sve strane da odmah prekinu vojne akcije, izbjegnu daljnju eskalaciju napetosti i spriječe da regionalne turbulencije nanesu veći utjecaj na globalni gospodarski razvoj.”
Ranije je Trump u intervjuu za Financial Times objavljenom u nedjelju rekao da bi mogao odgoditi planirani summit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, dodajući da bi “i Kina trebala pomoći jer Kina 90% svoje nafte dobiva iz tjesnaca.”
8:50 Hrvati u nemiloj situaciji
Rat na Bliskom istoku i naglo pogoršanje sigurnosne situacije u regiji preko noći su promijenili planove tisućama hrvatskih putnika. Otkazani letovi, promjene zračnih ruta i opća nesigurnost natjerali su mnoge da odustanu od već uplaćenih putovanja, dok se turističke agencije suočavaju s nizom pravnih i financijskih dilema.
Dio građana koji su planirali proljetni odmor u zemljama Bliskog istoka sada je prisiljen odustati od putovanja, a umjesto bezbrižnog odmora suočeni su s neizvjesnošću oko povrata novca. Situacija je posebno osjetljiva jer su brojni aranžmani već unaprijed plaćeni zrakoplovnim kompanijama i hotelima, zbog čega povrat sredstava često ne ovisi isključivo o agencijama.
Više o tome, pročitajte OVDJE
7:50 Počela operacija u Libanonu
Izraelske obrambene snage (IDF) u izjavi podijeljenoj za Telegram kažu da su započele “ograničene i ciljane kopnene operacije protiv ključnih uporišta Hezbollaha”.
IDF je rekao da su napadi izvedeni “na brojne terorističke ciljeve” u tom području prije ulaska trupa u južni Libanon, a operacija je imala za cilj “jačanje prednjeg obrambenog područja” i “uništavanje terorističke infrastrukture” u regiji.
IDF je rekao da će nastaviti “odlučno djelovati” protiv Hezbollaha.
6:45 – UAE presreo nove napade iz Irana, obustavljeni letovi u Dubaiju
Ministarstvo obrane UAE-a priopćilo je na društvenoj mreži X da su sustavi protuzračne obrane presreli rakete i nadolazeće dronove. Naveli su da su zvukovi koje su građani čuli u različitim dijelovima zemlje posljedica presretanja balističkih projektila te djelovanja borbenih zrakoplova koji su obarali bespilotne letjelice i takozvano lutajuće streljivo.
Letovi u zračnoj luci u Dubaiju bili su prizemljeni nekoliko sati nakon što je jedan dron pogodio spremnik goriva u blizini aerodroma i izazvao požar. Vatrogasci su brzo reagirali, a promet je kasnije postupno obnovljen.
6:30 – Cijene nafte snažno porasle
Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, pa su u dva tjedna od napada SAD-a i Izraela na Iran cijene skočile više od 40 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata‘, koje su od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije dva tjedna skočile više od 40 posto. Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine. Posljedica je to eskalacije krize na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi. Zahvaljujući tome, cijene nafte ponešto su se stabilizirale, no i dalje se kreću na povišenim razinama. Ponajviše zbog krize na Bliskom istoku, cijene nafte porasle su od početka godine više od 70 posto, nakon što su lani pale oko 20 posto.
6:25 – Britanija razmatra slanje dronova za razminiranje u Hormuški tjesnac
Britanska vlada razmatra slanje dronova za razminiranje u Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz za svjetsku trgovinu naftom, dok u Londonu nastoje izbjeći dodatnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku. U britanskom vrhu postoji bojazan da bi slanje ratnih brodova, kako je proteklog vikenda zatražio američki predsjednik Donald Trump, moglo dodatno pogoršati sigurnosnu situaciju u regiji.
Plan koji se razmatra uključuje upotrebu bespilotnih letjelica za uklanjanje mina iz tjesnaca kako bi se osigurao nastavak izvoza nafte i slobodan prolaz brodova kroz jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta. Britanski premijer Keir Starmer trebao bi u ponedjeljak predstaviti paket pomoći vrijedan desetke milijuna funti za građane pogođene rastom cijena energenata, a očekuje se i da će pozvati na smirivanje napetosti.
“Nastavit ćemo raditi na brzom rješavanju situacije na Bliskom istoku. Nema sumnje da je okončanje rata najbrži način za smanjenje troškova života”, poručio je Starmer.
Britanski ministar energetike Ed Miliband potvrdio je da se razmatra više opcija za ponovno otvaranje prolaza. “Iznimno je važno da se Hormuški tjesnac ponovno otvori. Postoje različiti načini na koje možemo pridonijeti, a jedan od njih su i dronovi za uklanjanje mina”, izjavio je Miliband za BBC. “O svemu tome razgovara se s našim saveznicima. Razmatraju se sve mogućnosti koje mogu pomoći da se tjesnac ponovno otvori”, dodao je.
6:00 Izrael poručuje da ima još na tisuće vojnih ciljeva u Iranu
Izraelska vojska poručila je da i dalje ima na tisuće potencijalnih ciljeva u Iranu, dok je Teheran istovremeno upozorio susjedne države da se ne uključuju u regionalni sukob koji se sve više širi.
Oštro iransko upozorenje poklopilo se s izvješćima iz Rima o napadu dronom na bazu u Kuvajtu, u kojoj je smješteno američko i talijansko osoblje. Teheran tvrdi da posjeduje “obilje dokaza” da se američke vojne baze na teritoriju susjednih država koriste kao polazišta za aktualnu kampanju zračnih napada.
5:30 – Trump traži pomoć za Hormuški tjesnac
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju kako su Sjedinjene Države “dobile pozitivan odgovor” od zemalja koje su zamolili za pomoć u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Ipak, priznao je da se neke od njih “radije ne bi uključile”. Trump nije htio otkriti kojim se točno zemljama njegova administracija obratila. “Kontaktirani su danas i sinoć i dobili smo pozitivan odgovor, no nekoliko ih se radije ne bi uključilo”, rekao je novinarima u predsjedničkom avionu Air Force One.
Trump je pojasnio kakvu vrstu pomoći očekuje. “Neke od tih zemalja imaju minolovce, što je dobro. Neke imaju određenu vrstu brodova koja bi nam mogla pomoći. Neke bi zemlje bile od pomoći”, kazao je. Naglasio je kako očekuje da te zemlje zaštite, kako je rekao, “svoj teritorij”. “Zaista zahtijevam da te zemlje dođu i zaštite svoj teritorij, jer to je njihov teritorij. To je mjesto odakle dobivaju svoju energiju. I trebale bi doći i pomoći nam da ga zaštitimo”, poručio je Trump.
Predsjednik je još u subotu na društvenim mrežama ustvrdio da će “druge zemlje”, poput Kine, Francuske, Japana, Južne Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva, poslati ratne brodove “u suradnji” sa SAD-om.
Iz Downing Streeta potvrđeno je da su britanski premijer Keir Starmer i Trump u nedjelju telefonski razgovarali o potrebi ponovnog otvaranja tog vitalnog pomorskog puta. Ipak, na upit CNN-a, ni Ujedinjeno Kraljevstvo ni Kina nisu potvrdile da će poslati brodove. Glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu rekao je da njegova zemlja poziva na hitan prekid neprijateljstava te da “sve strane imaju odgovornost osigurati stabilnu i neometanu opskrbu energijom”.
Slično su reagirali i drugi saveznici. Visoki dužnosnik japanske vlade izjavio je da bi se odluka o slanju japanskih pomorskih plovila na Bliski istok suočila s “velikim preprekama”. Australski ministar prometa u ponedjeljak je bio još izravniji, poručivši da Australija neće poslati brod.
5:00 – Požar na aerodromu u Dubaiju, otkazani letovi
Požar je u noći na ponedjeljak izbio kod međunarodne zračne luke u Dubaiju, objavio je ured za medije, dodajući da nije prijavljeno da je itko ozlijeđen. Vlasti u Dubaiju rekle su da je dron pogodio spremnik goriva te da timovi civilne zaštite rade na tome da požar stave pod kontrolu. Stotine putnika je evakuirano, a dio letova preusmjeren. Nema ozlijeđenih.
Zaljevske arapske države suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače.
Mete su bile američke diplomatske misije i vojne baze, ali i ključna naftna infrastruktura u Zaljevu, kao i luke, zračne luke, hoteli te stambene i poslovne zgrade.
WATCH: Large fire near Dubai International Airport after Iranian drone strike pic.twitter.com/FDNa04tHqF
— Rapid Report (@RapidReport2025) March 16, 2026
Sve što se događalo jučer pratili smo uživo na našem portalu. Opširnije možete čitati OVDJE.
