U najnovijem slučaju prelijevanja rata u Ukrajini na susjedne zemlje, dužnosnici u Estoniji izvijestili su da je ukrajinski dron eksplodirao unutar te baltičke države, otprilike 80 kilometara zapadno od granice s Rusijom. Za skretanje drona s kursa okrivili su rusko ometanje signala, koje ga je vjerojatno odvelo s ciljanog napada na rusko postrojenje za preradu plina blizu Sankt Peterburga. Iako je već bilo slučajeva da su dronovi zalutali u susjedne zemlje, čini se da je ovo prvi javno poznat slučaj ukrajinskog drona koji je ušao u zračni prostor zemlje koja nije strana u sukobu od kada je u ožujku 2022. mlazni dron Tu-141 pao u Hrvatsku, piše specijalizirani vojni portal The War Zone, koji očito nema dileme da je dron koji se srušio u Zagrebu bio ukrajinski.
Podsjetimo, 10. ožujka 2022. godine u 23:01 sati dron Tupoljev Tu-141 pao je u blizini Studentskoga doma Stjepan Radić na Savi u Zagrebu. Dron je nosio aviobombu, a kasnije je utvrđeno da se radi o modelu OFAB 100-120 s upaljačem. Utvrđeno je da je neometano prošao kroz zračni prostor Rumunjske i Mađarske, da bi naposljetku ušao u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1300 metara, a primijetio ju je hrvatski vojni radar. Nakon sedam minuta bespilotna letjelica se srušila u naselju Horvati u Zagrebu uz jak prasak. Na tlu je ostao tri metra širok i metar dubok krater oko kojeg su se ujutro okupili premijer Andrej Plenković i ministri.
Srećom, u padu drona nije bilo ozlijeđenih, iako je sve moglo završiti velikom tragedijom. Naime, bespilotna letjelica pala je u blizini studentskog doma i noćnog kluba. Dakle, u neposrednoj blizini nalazilo se na stotine ljudi. U Hrvatskoj ni tri godine nakon pada drona nije službeno objavljeno odakle je stigao. Ukrajinske i ruske vlasti demantirale su da je njihov. No, drugi čovjek NATO saveza Boris Ruge, koji je u Hrvatski sabor prošle godine došao tumačiti detalje oko NATO misije koja je podijelila hrvatsku javnost, pred Odborom za obranu rekao je da Vlada ima sve informacije o njegovu padu. Opisao je to kao tehničku nezgodu i otklonio verziju da je to bio napad Rusije na Hrvatsku. Dakle, logično bi bilo za pretpostaviti da je dron greškom lansiran s ukrajinskog teritorija. No, Plenković tvrdi da on nema te informacije.
Što ako zalutali dron pogodi stambenu zgradu?
Osim što izaziva zabrinutost zbog moguće kolateralne štete, estonski incident također otvara pitanje utjecaja elektroničkog ratovanja na civilno zrakoplovstvo i komunikacije. Farmer je pronašao ostatke drona i krater na svom polju te je o tome obavijestio vlasti, rekao je u utorak ujutro ravnatelj estonske Službe unutarnje sigurnosti (ISS). Nije bilo ozlijeđenih ni veće materijalne štete, no estonske su vlasti upozorile da bi posljedice mogle biti znatno teže da je dron pogodio stambenu zgradu. Uništavanje civilne infrastrukture i gubitak ljudskih života učestalo je u Ukrajini.
„Na temelju vrlo preliminarnih podataka, procjenjujemo da je dron pao već u ranim jutarnjim satima u nedjelju, oko 4 do 5 sati“, rekao je ravnatelj ISS-a Margo Palloson. „Imamo razloga vjerovati da se radi o ukrajinskom dronu koji je ciljao lokacije unutar Rusije, ali je zbog ruskog GPS ometanja i drugih oblika elektroničkog ratovanja skrenuo s kursa i ušao u estonski zračni prostor. Trenutno ništa ne upućuje na to da bi se moglo raditi o ruskom dronu.“ Rusija koristi „vrlo snažno GPS ometanje i lažno navođenje u blizini naših granica“, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za list Postimees. „Kao rezultat toga, jedan dan dron završi u Litvi, drugi dan u Latviji, a sada je jedan stigao do Estonije. Ti objekti lete na vrlo malim visinama kako bi izbjegli detekciju od strane Rusije, i upravo ih je zato teško otkriti.“
A Ukrainian military drone veered off course and crashed in Estonia. Authorities say they have no claims against Ukraine.
Wreckage and a blast crater were found in Tartu County. According to officials, the drone was likely Ukrainian.
Margot Pallonen, head of the Internal… pic.twitter.com/YHvhI0bw3a
— NEXTA (@nexta_tv) August 26, 2025
Također u nedjelju još se jedan dron srušio na ruskoj strani jezera Peipus koje dijeli istočnu Estoniju i zapadnu Rusiju. Istoga dana, Ukrajina je izvela napad dronovima na plinsko postrojenje Novatek, otprilike 30 kilometara od estonske granice. To je najveći ruski proizvođač ukapljenog plina. S mjesta događaja pojavile su se snimke eksplozije i velikog požara. Govoreći na konferenciji za novinare, Pevkur je rekao da ovi incidenti naglašavaju potrebu za senzorima koji mogu otkrivati nisko leteće dronove.
❗️🇷🇺Novatek gas condensate processing plant in Ust-Luga port suspended operations after 🇺🇦UAV strike, — Reuters pic.twitter.com/ai0I01r9oG
— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) August 26, 2025
Poljska gradi mrežu balona s radarima
„Možemo li osigurati potpuno pokrivanje?“ zapitao se retorički. „Teoretski da — to ovisi o tome koliko resursa uložimo. Naše će se sposobnosti značajno poboljšati. Hoće li to biti 100-postotno pokrivanje, pokazat će vrijeme. No, rat u Ukrajini pokazuje da 100-postotno pokrivanje ne postoji nigdje.“ Estonski premijer Kristen Michal pozvao je na „slojevitu protuzračnu obranu“ kako bi se spriječili budući upadi. Iako nijedan dužnosnik nije ponudio konkretne detalje o tome kakvi bi senzori i obrambeni sustavi bili uključeni, slojevita obrana može pomoći u pokrivanju praznina u nadzoru.
Najdjelotvorniji način otkrivanja niskih i sporih dronova te drugog niskoletećeg zrakoplovstva je korištenje radara s pogledom prema dolje. Avioni za rano upozoravanje i kontrolu iz zraka to mogu pružiti, ali njihovo stalno održavanje u zraku iznimno je skupo. Poljska gradi mrežu aerostata (balona) s radarima koji detektiraju niskoleteće dronove, zrakoplove i krstareće projektile. Prošlog tjedna, poljske vlasti izvijestile su da se sumnjivi ruski dron srušio u kukuruzno polje blizu sela Osiny, oko 100 kilometara jugoistočno od Varšave.
Poljski general Dariusz Malinowski, zamjenik zapovjednika Operativnog zapovjedništva oružanih snaga, rekao je da se radilo o vojnom dronu pogonjenom kineskim motorom. Kao što je već ranije izviješteno, kineski motori su osnovna komponenta mnogih ruskih dronova. „Reći ću samo jedno: Rusija to nikada neće priznati“, rekao je zamjenik premijera Władysław Kosiniak-Kamysz. „Kao što nije priznala ni jedan od osam incidenata u Moldaviji, tri u Rumunjskoj, tri u Litvi, dva u Latviji, ni jedan incident s dronom u Bugarskoj.“
A drone crashed and exploded in a field in eastern Poland, near the village of Osiny, just 40 km from Warsaw and 120 km from Ukraine’s border.
Rzeczpospolita reports that it was likely a Russian Shahed kamikaze drone, the same type it uses to strike Ukrainian cities. pic.twitter.com/YcEr2sKYTh
— ConflictLive (@conflict_live) August 20, 2025
Dvoje mrtvih zbog pada zalutalog oružja
U međuvremenu, učestali ruski raketni i dronovski napadi izazvali su brojne uzlete NATO borbenih zrakoplova kao odgovor. Iako se čini da je ovo prvi put u više od tri godine da je ukrajinski dron skrenuo s kursa i završio u teritoriju zemlje koja nije u sukobu, sumnja se da je ukrajinski protuzračni projektil 2022. izazvao pogibiju dvoje ljudi u Poljskoj. Osim što zalutalo oružje pada u susjedne zemlje, ukrajinska kampanja dronovima protiv Rusije stvara kaos u civilnom zračnom prometu. Najnoviji primjer dogodio se u nedjelju, kada je putnički avion s Rusima na putu za Sankt Peterburg morao prisilno sletjeti u Estoniju zbog prethodno spomenutog ukrajinskog napada, izvijestio je Postimees. Nastavio je put prema Sankt Peterburgu gotovo šest sati kasnije.
Sumnjivi pad ukrajinskog drona također otvara pitanje još jednog velikog problema koji pogađa zemlje izvan ratne zone. Europske vlade su u više navrata optužile Moskvu za ometanje GPS signala proteklih godina. Problem je postao toliko ozbiljan da je prošlog mjeseca Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) upozorila da rusko GPS ometanje i smetnje drugih komercijalno korištenih signala u blizini Baltičkog mora predstavljaju „ozbiljnu prijetnju“ civilnom zrakoplovstvu, posebno u Latviji, Poljskoj, Litvi, Estoniji, Finskoj i Švedskoj. Osim toga, Francuska, Nizozemska, Švedska, Luksemburg i Ukrajina podnijeli su prošle godine pritužbe nakon što je rusko uplitanje navodno „ometalo sustave kontrole zračnog prometa i preuzelo televizijske prijenose, uključujući dječje emisije, zamijenivši ih ratnom propagandom“, prema pisanju Moscow Timesa.
Sve se to događa dok i Rusija i Ukrajina ulažu maksimalne napore u razvoj što većeg broja dalekometnih oružja za napad. To uključuje i razvoj projektila i dronova s većim dometima i razornijim bojevim glavama. Cilj je sve ovo ubrzati tempo prekograničnih napada na velike udaljenosti. Ova utrka u razvoju sve smrtonosnijeg i dalekosežnijeg oružja te povećanje učestalosti napada sve više povećava rizik da oružje zaluta u susjedne zemlje i da nenamjerni, ali razorni incident dodatno zakomplicira ionako nestabilan sukob.
Rusi probili liniju, Ukrajinci priznali prodor u novu regiju: ‘Prvi napad takvih razmjera’
Odjeknula snažna eksplozija u ruskom naftovodu koji opskrbljuje Moskvu
Kina će pokazati vojnu silu, dolazi i Vučić: Pred očima Zapada stvara se nova osovina moći
