Vojno-transportni zrakoplov litvanskog ratnog zrakoplovstva “Spartan”, koji je prevozio najviše političko vodstvo zemlje, bio je prisiljen odgoditi slijetanje u Vilniusu nakon što je kontrola leta prijavila dron koji je letio u blizini zračne luke. Prema izvješću litvanskog medija LRT od 2. rujna, u zrakoplovu su bili predsjednik Gitanas Nausėda, prva dama Diana Nausėdienė te litvansko izaslanstvo koje se vraćalo iz Finske. Dok se zrakoplov približavao zračnoj luci u Vilniusu, piloti su dobili informaciju o uočenom dronu u blizini, što ih je prisililo odgoditi slijetanje. Gotovo 30 minuta zrakoplov je kružio iznad predgrađa Vilniusa prije nego što je dobio dozvolu za slijetanje, nakon što su dužnosnici utvrdili da nema neposredne prijetnje.
“Kako se zrakoplov približavao zračnoj luci u Vilniusu, primljena je informacija da je uočen dron i da još nije sigurno sletjeti. Piloti su potom poduzeli sve potrebne sigurnosne mjere i, nakon nekog vremena, sletjeli”, izjavio je predsjednikov savjetnik za komunikacije Tomas Beržinskas. Prema podacima praćenja FlightRadar24, zrakoplov Spartan litvanskog ratnog zrakoplovstva, koji je poletio iz Helsinkija, gdje se održava Europsko prvenstvo u košarci, trebao je sletjeti u Vilnius u 20:40 po lokalnom vremenu, ali je sletio u 21:16. Litvanska uprava za zračni promet potvrdila je da su aktivirani sigurnosni protokoli nakon što je zrakoplovna sigurnosna služba prijavila dron u blizini Liepkalnisa, u neposrednoj blizini zračne luke.
“Pokrenute su sigurnosne procedure – letovi su nakratko obustavljeni, a nakon što je zaprimljena informacija da nema prijetnje, promet je nastavljen. Zajedno s drugim službama istražujemo o kojoj se vrsti drona radi. Čim budemo imali nove informacije, objavit ćemo ih”, priopćila je agencija. Litvanske snage za provođenje zakona sada rade na utvrđivanju podrijetla drona. Ovo nije prvi takav incident. Dana 19. i 20. kolovoza, aktivnost dronova u blizini Vilniusa dovela je do 30-minutne obustave zračnog prometa, odgode polijetanja za Tel Aviv i prisiljavanja nekoliko dolaznih letova da čekaju prije slijetanja. Litva je ranije pokrenula vojne vježbe “Udar groma”, okupljajući oko 17.000 litvanskih i savezničkih vojnika uoči vježbi “Zapad” koje su Rusija i Bjelorusija planirale za kasnije ovog mjeseca.
❗️An unidentified drone threatened the landing of a plane carrying the top leadership of 🇱🇹Lithuania. On board were President Gitana Nauseda, First Lady Diana Nausedienė and a Lithuanian delegation returning from Finland.
Approaching Vilnius airport, the crew received… pic.twitter.com/TdLpuG1ST4
— 🪖MilitaryNewsUA🇺🇦 (@front_ukrainian) September 3, 2025
Civilno zrakoplovstvo kolateralna žrtva u ratu dronovima
Kako smo već pisali na Dnevno.hr, bilo kakvo ratno žarište posebno je opasno zbog mogućnosti prelijevanja na zemlje koje nisu izravno uključene u sukob. Nedavno su dužnosnici Estonije izvijestili da je ukrajinski dron eksplodirao unutar te baltičke države, otprilike 80 kilometara zapadno od granice s Rusijom. Za skretanje drona s kursa okrivili su rusko ometanje signala, koje ga je vjerojatno odvelo s ciljanog napada na rusko postrojenje za preradu plina blizu Sankt Peterburga.
Osim što izaziva zabrinutost zbog moguće kolateralne štete, estonski incident također otvara pitanje utjecaja elektroničkog ratovanja na civilno zrakoplovstvo i komunikacije. „Imamo razloga vjerovati da se radi o ukrajinskom dronu koji je ciljao lokacije unutar Rusije, ali je zbog ruskog GPS ometanja i drugih oblika elektroničkog ratovanja skrenuo s kursa i ušao u estonski zračni prostor. Trenutno ništa ne upućuje na to da bi se moglo raditi o ruskom dronu”, rekao je ravnatelj estonske Službe unutarnje sigurnosti (ISS).
Rusija koristi „vrlo snažno GPS ometanje i lažno navođenje u blizini naših granica“, rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za list Postimees. „Kao rezultat toga, jedan dan dron završi u Litvi, drugi dan u Latviji, a sada je jedan stigao do Estonije. Ti objekti lete na vrlo malim visinama kako bi izbjegli detekciju od strane Rusije, i upravo ih je zato teško otkriti.“
Europske vlade su u više navrata optužile Moskvu za ometanje GPS signala proteklih godina. Problem je postao toliko ozbiljan da je prošlog mjeseca Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO) upozorila da rusko GPS ometanje i smetnje drugih komercijalno korištenih signala u blizini Baltičkog mora predstavljaju „ozbiljnu prijetnju“ civilnom zrakoplovstvu, posebno u Latviji, Poljskoj, Litvi, Estoniji, Finskoj i Švedskoj. Osim toga, Francuska, Nizozemska, Švedska, Luksemburg i Ukrajina podnijeli su prošle godine pritužbe nakon što je rusko uplitanje navodno „ometalo sustave kontrole zračnog prometa i preuzelo televizijske prijenose, uključujući dječje emisije, zamijenivši ih ratnom propagandom“, prema pisanju Moscow Timesa.
Dramatičan obrat u priči o Ursulinom letu koji su ometali Rusi: Nije bilo ‘na slijepo’
Dron eksplodirao u NATO državi, skoro repriza Zagreba: Incidenti postaju sve opasniji
Rješenje ili nova prijetnja za Ukrajinu: Europa razmatra tampon zonu i slanje vojnika
