U seriji intervjua pod nazivom “Druga strana politike” razgovarat ćemo s akterima koji kroje političku sliku Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Saznat ćemo kako su se našli u politici, tko su im uzori i oponenti, kojim se idejama vode kroz svoje društveno djelovanje, ali i drugu stranu njihovih biografija – čime se bave u slobodno vrijeme te kakav život vode izvan svijeta politike. Naš sugovornik je Marko Matijević, gradski vijećnik u Gradskom vijeću Grada Splita iz redova stranke Centar.
Od kada ste aktivni u politici i što vas je potaknulo na taj angažman? Je li postojao neki poseban događaj ili trenutak koji je presudio vašem ulasku u političke vode?
Taj trenutak dogodio se davne 2011., dok sam bio student medicine u Zagrebu. Bilo je to razdoblje političkih previranja i snažnog nezadovoljstva građana. Dvije godine ranije, tadašnji premijer Ivo Sanader dao je iznenadnu ostavku zbog korupcijskih skandala, a Jadranka Kosor preuzela vođenje Vlade u specifičnim okolnostima. 2011. građanski prosvjedi okupili su mnoge, uključujući i mene. Jedan od tih prosvjeda održan je na Markovom trgu, odnosno izvan njega, zbog zabrane okupljanja na samom trgu. Na tom sam događaju, s nekoliko kolega, bio priveden zbog simboličkog iskazivanja nezadovoljstva. To iskustvo, kao i tadašnji politički kontekst, dodatno su učvrstili moju želju za angažmanom u politici.
Zašto ste odlučili pristupiti baš stranci Centar? Što je presudilo u vašoj odluci, i što smatrate ključnim vrijednostima te stranke?
Velike stranke na hrvatskoj političkoj sceni su poprilično tromi sustavi i u zadnjih 30 godina su pokazale da nisu sposobne provesti nikakve konkretnije reforme. Centru, kao maloj stranci, privukle su me političke vrijednosti za koje se i sam zalažem, a to je manje općina i županija, odnosno spajanje u regije, manje poreza, u osnovi manje “države” i više slobode građanima i poduzetnicima, što rezultira boljim standardom svih građana. Jedna Albanija je na primjer smanjila broj općina s 373 na 61, a nešto slično napravila je i Danska, dok mi od toga pravimo nuklearnu fiziku. Mom učlanjenju u Centar je presudila i činjenica da se jedan ugledni profesor usudio suprotstaviti udobnom i uhodanom, ali trulom sustavu, i to u mom gradu, poznatom po tome da ovdje ni pred kim ne savijamo kičmu.
Imate li potporu obitelji i kako oni gledaju na vaš politički angažman?
Obitelj mi je uvijek u svemu bila potpora, pa tako i u ovome, iako nisu baš zainteresirani za politiku. Samo mi supruga povremeno prigovara, s pravom, da mi politički angažman oduzima puno vremena.
Kao vijećnik u Gradskom vijeću Grada Splita, na što ste najviše ponosni tijekom svog mandata? Koje odluke smatrate najvažnijima za Split u ovom razdoblju?
Ponosan sam što smo u Splitu uveli red i pokrenuli najveći investicijski ciklus u modernoj povijesti grada, što naš grad više ne stagnira i što stalno pokazujemo da se puno toga može promijeniti kada postoje znanje i volja te kada se gradom upravlja odgovorno. Umjesto o “ustašama i partizanima”, mi pričamo o projektima. Ponosan sam i što je, na preporuku Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Splita, kojem sam predsjednik, usvojen prijedlog da se zabrani korištenje mobitela na nastavi u osnovnim školama. Izdvojio bih i Odluku o komunalnom redu koja se sama po sebi možda na prvu ne čini revolucionarna, ali je u Splitu bila nužna jer je vladao ogroman nered. Šetnja Rivom na kojoj petnaest razglasa lupa različitu muziku i u svakom trenutku čuješ barem tri pjesme istovremeno je za mene, pogotovo iz perspektive glazbenika, bila iznimno traumatična. Na nju se nadovezala i Odluka o javnom redu i miru koju smo reklamirali plakatom s porukama koje sam osmislio uz pomoć prijatelja i koji je postao viralan na društvenim mrežama. Skupio je više od 60.000 lajkova, uz tisuće pozitivnih komentara i dijeljenja, pa smo dobili i vrhunsku besplatnu reklamu za grad na društvenim mrežama.
Centar u ovom mandatu ima apsolutnu većinu. Kako biste ocijenili suradnju unutar stranke i s drugim akterima? Koji je najveći izazov s kojim ste se suočili?
Suradnja unutar stranke Centar je odlična, puno razgovaramo i međusobno pomažemo jedni drugima znanjem i iskustvom. Što se drugih aktera tiče, svakome ću pružiti ruku i biti pristojan, političko rivalstvo, tj. konkurencija, je zdrava i poželjna. Postoje granice ponašanja koje ne prelazim, no nažalost, neki drugi ih prelaze. To je njihovo demokratsko pravo i ja to pravo poštujem, ali takve ljude ne cijenim. Najveći izazov, po mom mišljenju, bilo je pitanje većine i taj smo ispit položili.
Bliže se lokalni izbori. Vjerujete li da će Ivica Puljak ponovno dobiti povjerenje građana kao gradonačelnik? Kako procjenjujete dosadašnju kritiku oporbe na račun stranke Centar?
Neka se protukandidati ne naljute, no mislim da Ivica Puljak nema ozbiljne konkurencije na predstojećim izborima. Ovaj grad vapi za kontinuitetom poštene vlasti koja će grad i građane staviti na prvo mjesto, ispred partikularnih interesa pojedinaca, sitnih ili krupnih kriminalaca i svih protuha kojima je ovaj grad služio kao bankomat, dok smo svi mi ostali, normalni i civilizirani građani, to promatrali s gađenjem. Kritike oporbe ću rado saslušati, no uglavnom se radi o senzacionalističkim tvrdnjama, kojima je isključivi cilj da se privuče pažnja i dođe do kakvog članka i naslova u medijima.
Mislite li da su Centar i Ivica Puljak najbolji izbor za Splićane? Što ih po vama razlikuje od ostalih političkih opcija u Splitu?
Centar i Ivica Puljak su nedvojbeno najbolji izbor za Split i sve njegove građane. Pokazali smo i pokazivat ćemo i dalje da su nam njihovi interesi na prvom mjestu, da se ne bojimo zamjeriti nikome i da ne odgovaramo nikakvim stranačkim središnjicama, koje su inače poznate po svojoj “ljubavi” prema Splitu i okolici, do te mjere da se u posljednjih 20 godina prije dođe pješke od Trogira do Omiša nego automobilom.
Po struci ste torakalni kirurg. Koliko Grad Split može učiniti za poboljšanje zdravstvenih usluga i što konkretno vi zagovarate po tom pitanju? Koje su nadležnosti Grada u ovom području?
Nažalost zbog loše decentralizacije Grad Split ima utjecaj na zdravstveni sustav koliko i na cijenu nafte na globalnom tržištu. Zato smo s druga tri velika grada i pokrenuli inicijativu “veliki gradovi” s ciljem da se niz bitnih nadležnosti ispravno decentralizira. Jedna lijepa gesta i akcija koju smo pokrenuli je da se donira 1€ po građaninu Splita godišnje KBC-u Split, kao najvažnijoj bolnici u Hrvatskoj. Prošle godine smo opremili Kliniku za kirurgiju s par aparata, ove godine ćemo vidjeti, u suradnji s ravnateljem, postoje li kakve akutne potrebe koje se mogu pokriti navedenim iznosom. Osobno zagovaram potpunu decentralizaciju zdravstva i sustav u kojem će ravnatelje birati zaposlenici tih istih bolnica, a ne njihovi kumovi i rodijaci iz vlade i ministarstva i naravno stranke, uz obavezno ograničavanje broja mandata na rukovodećim pozicijama, što uostalom zagovaram i kod svih javnih funkcija.
Koji projekt u Splitu smatrate najvažnijim u ovom mandatu i zašto? Kako će taj projekt utjecati na kvalitetu života građana?
Projekt Žnjan je najvažniji projekt ove gradske vlasti, ne samo zbog njegovom iznimnog utjecaja na kvalitetu života i zdravlje svih građana i naših gostiju, već i zbog zlobnih podmetanja da samo znamo pilat stupiće. Ne treba uopće napominjati kako je projekt takve važnosti za grad i državu u normalnoj državi trebao biti realiziran još prije 25 godina. Uz bok Žnjanu je i rješenje pitke vode, što mene kao liječnika iznimno raduje da će se trauma zamućene vode nakon svake kiše početi rješavati u našem mandatu.
Po vašem mišljenju, koji su dva do tri najveća problema s kojima se suočavaju građani Splita? Što se može učiniti da se oni riješe?
Ako više od 20 godina ‘trubimo’ o istočnoj obali, brzoj cesti Trogir – Omiš, mostu Kaštela – Split, pruzi od aerodroma do Splita, itd., onda to više ne može biti slučajno. Stvorili smo državu koja nije u stanju u vremenskom rasponu od pola radnog vijeka građanima drugog najvećeg građa i njegove okolice riješiti vitalnu prometnu infrastrukturu. Iznimno me to žalosti. Aktualni problem priuštivog stanovanja je golem i ne mogu ga prenaglasiti, ljudi s prosječnom plaćom nisu kreditno sposobni da kupe garažu u Splitu, a kamoli trosobni stan, i naravno da će sreću tražiti negdje drugdje, ako treba i na drugom kontinentu. Rješenje je u stanovima za dugoročni najam, a radi se na tome da jedan takav objekt u Splitu krene u realizaciju.
Kada ste odlučili da želite postati liječnik? Je li ljubav prema medicini bila prisutna od djetinjstva, ili ste se kasnije zainteresirali za taj poziv?
Ljubav prema medicini se javila krajem srednje škole, kada sam shvatio da ipak neću postati igrač Hajduka i da blues/jazz bandovi ne mogu napunit Hey Joe, a kamoli prostor veći od 100 m2 bez dijeljenja hrane i sokova. Vrijeme je pokazalo da nisam pogriješio, a odluci nije odmogla ni činjenica da su mi otac, stric, ujak i djed također (bili) liječnici.
Što radite u slobodno vrijeme? Imate li hobi koji vas opušta nakon zahtjevnih radnih dana?
Aktivno igram mali nogomet za svoju ekipu “Los Mathematicos” u petoj splitskoj ligi, a gitaru sviram od petog razreda osnovne škole i osvojio sam dva natjecanja u sviranju električne gitare. Za glazbu i gitaru mogu reći da na mene djeluju terapeutski. Isto mogu i reći za pivo nakon nogometa, ali ne i za same utakmice jer mi godine, kroz sitne ozljede, polako dolaze na naplatu. Volim čitati, u zadnje vrijeme se družim s Nassimom Talebom, a jako volim i skijanje.
Nedavno ste viđeni u bolnici s Ivanom Rakitićem. Pratite li sport, posebno Hajduk? Jeste li strastveni navijač Bijelih i koliko često idete na utakmice?
Sport površno pratim, nogomet malo više, a Hajduka i HNL poprilično. Mislim da je krupni kapital u nogometu ubio romantiku, tako da u zadnjih par godina više ne pratim strani nogomet niti Ligu prvaka i samim time mi je ideja “narodnog kluba” poprilično bliska, tako da sam član Hajduka od 2011., a redoviti sam pretplatnik na Istoku već godinama. U zadnje vrijeme na utakmice idem kad mi žena dopusti jer smo nedavno dobili drugo dijete pa i tih par sati nekad djeluju kao cijela vječnost.
Imate li neku neispunjenu želju? Čega vas je najviše strah, bilo u osobnom ili profesionalnom životu?
Zbilja sam zadovoljan svojim životom, imam prekrasnu suprugu, dvoje zdrave djece, kvalitetne odnose u obitelji, posao koji volim i dobru ekipu prijatelja. Ništa drugo mi ni ne treba. Što se tiče strahova, nisam baš plašljiv tip, pa nemam ni nekih posebnih strahova, a kao kirurg svakodnevno radim u ekstremnim situacijama, tako da me vrlo teško iznenaditi.
Što biste poručili građanima Splita uoči predstojećih izbora i što smatrate ključnim za budućnost grada?
Poručio bi građanima da ovaj grad vapi za kontinuitetom u upravljačkom smislu i da je ova vlast zaslužila drugi mandat. Ključnim za budućnost grada smatram donošenje novog GUP-a, uređenje istočne obale i izgradnju brze ceste Trogir – Omiš s mostom Split – Kaštela.
Moja reakcija na članak je…
