Proračunska izdvajanja za istraživanja i razvoj (I&R) lani su u Hrvatskoj smanjena na 0,62 posto BDP-a s 0,68 posto u 2023. Statistika europskog statističkog ureda pokazuje da su ta ulaganja pala i na europskoj razini, s 0,72 posto na 0,71 posto BDP-a EU-a.
Iako je pad mali, svakako je značajan, posebno kada se uzme u obzir Draghijevo izvješće o europskoj konkurentnosti u kojem se upozorava na sve veće inovacijsko zaostajanja Europe u odnosu na SAD i Kinu. Sukladno tome, iz Europske se komisije kontinuirano najavljuju veća izdvajanja za istraživanja, razvoj i inovacije.
Statistika Eurostata, doduše, pokazuje povećanje proračunskih izdvajanja za I&R u apsolutnim iznosima, i to za tri posto, s 123,6 na 127,9 milijardi eura u 2024. u odnosu na 2023., no njihov udio u BDP-u je pao.
Njemačka predvodnik
Najviše novca (52 posto) uloženo je u unaprjeđenje znanja, odnosno visoko obrazovanje, potom u industrijsku proizvodnju i tehnologiju (9,4 posto) te zdravstvo (7 posto). U Hrvatskoj je pak pao i apsolutni iznos i njihov udio u BDP-u, i to s 533 milijuna u 2023. na 530 milijuna lani.
Najviše proračunskog novca za istraživanja i razvoj izdvaja Njemačka (44,9 milijardi), koja čini čak trećinu ukupnih proračunskih izdvajanja EU-a za I&R aktivnosti te je jedina država EU-a u kojoj ona prelaze jedan posto BDP-a. Po udjelu proračunskih izdvajanja za I&R Hrvatska se nalazi otprilike na sredini ljestvice među zemljama EU-a. Naš glavni takmac, SAD, za ovu aktivnost iz državnog proračuna izdvaja gotovo jednako kao i EU (0,7 posto).
Kako će u konačanici izgledati statistika ukupnih izdvajanja za aktivnosti koje su preduvjet razvoja inovativnih proizvoda i usluga znat će se tek krajem godine kada se objavljuju podaci o ukupnim ulaganjima u I&R. Hoće li doći do rasta ili pada ovisit će o tome koliko je uložio privatni sektor koji je na razini EU-a i Hrvatske, najveći investitor u aktivnosti istraživanja i razvoja.
Mnoga istraživanja – pa tako i Draghijevo izvješće – pokazuju da problem Europe u odnosu na konkurente nije inovativnost, već komercijalizacija njezinih rezultata. Hrvatska ima problem i s jednim i drugim.
Osim što u istraživanje i razvoj ulažemo ispod europskog prosjeka (u 2023. uložili smo 1,39 posto BDP-a, u odnosu na 2,22 posto na EU razini), nalazimo se u najlošijoj skupini na ljestvici uspjeha u inoviranju EU-a, onoj skromnih inovatora. Domaći privatni sektor premalo ulaže u aktivnosti istraživanja i razvoja, a cjelokupni inovacijski sustav neki uspoređuju s raštimanim orkestrom.
Ne čudi stoga da izostaju rezultati oko milijarde eura uloženih u istraživačko-razvojne projekte iz europskih fondova u periodu od 2014. do 2020 jer Hrvatska se kontinuirano deindustrijalizira, a glavne komponente našeg rasta dolaze iz osobne potrošnje i europskih fondova. Bez podizanja inovativnosti domaće će gospodarstvo u europskim i svjetskim razmjerima biti sve nekonkurentnije.
Važan doprinos popravljanju tih rezultata trebala bi dati Strategija pametne specijalizacije na temelju koje ćemo u aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija iz aktualnog europskog financijskog okvira uložiti oko 1,3 milijarde eura.
Uskoro IRI S3
Jedan od značajnijih natječaja je sigurno “IRI S3 – Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”, koji je Ministarstvo gospodarstva objavilo u lipnju. Početak zaprimanja projektnih prijava na poziv – čija vrijednost iznosi 191,1 milijun eura i kroz koji poduzetnici mogu ostvariti bespovratne potpore u iznosu od 200 tisuća do dva milijuna eura – počinje 15. rujna.
Ovaj natječaj bit će proveden otvorenim postupkom u modalitetu trajnog poziva u kojem ocjenjivanje projektnih prijedloga kreće odmah po njegovom zaprimanju. Ako interes na poziv bude velik, a trebao bi biti jer je posljednji objavljen 2020., onda će trenutak prijave igrati važnu ulogu u osiguravanju novca iz ovog natječaja.
