Trenutačna gornja cijena nafte u zemlji ne šteti prihodima Moskve, navodi se u zajedničkom pismu
Šest država članica EU-a pozvalo je Europsku komisiju da smanji gornju granicu cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu kako bi se eliminirali prihodi Moskve, izvijestio je Reuters u ponedjeljak. Mjera, koju je prije dvije godine uveo G7, nije uspjela postići taj cilj, navodi se u zajedničkom pismu koje je citirala novinska agencija.
Zapadne vlade udarile su Rusiju nizom sankcija zbog sukoba u Ukrajini. Među mjerama, uveli su gornju cijenu od 60 dolara po barelu, zajedno s embargom na rusku pomorsku naftu u pokušaju da naškode gospodarstvu zemlje, dok su u isto vrijeme zadržali dotok ruske sirove nafte na globalna tržišta kako ne bi izazvali cjenovni šok.
U pismu komisiji koje citira Reuters, Švedska, Danska, Finska, Latvija, Litva i Estonija ustvrdile su da su mjere usmjerene na prihode od izvoza ruske nafte “ključno” budući da smanjuju najvažniji izvor prihoda zemlje.
“Vjerujemo da je sada vrijeme da dodatno povećamo učinak naših sankcija snižavanjem gornje granice cijena nafte G7,” zemlje navodno navode u pismu.
Gornja granica cijene G7 postavljena je na 60 dolara po barelu ruske sirove nafte i za naftne derivate, na 100 dolara po barelu za premium sirove proizvode i 45 dolara po barelu za diskontne sirove proizvode.
Ove gornje granice cijena ostale su nepromijenjene od prosinca 2022. i veljače 2023. kada su uvedene; tržišne cijene ruske sirove nafte bile su u prosjeku ispod te razine 2023. i 2024. godine.
Šest zemalja EU u svom je pismu tvrdilo da je globalno tržište nafte “danas bolje opskrbljeno” nego 2022., čime se smanjuje rizik da bi niža gornja cijena izazvala šok ponude.
“S obzirom na ograničeni skladišni kapacitet i svoju preveliku ovisnost o izvozu energije za prihode, Rusija nema alternative nego nastaviti s izvozom nafte, čak i po znatno nižoj cijeni”, u pismu je navodno navedeno.
Mjere povezane sa sukobom u Ukrajini zabranjuju zapadnim tvrtkama pružanje osiguranja i drugih usluga za pošiljke ruske sirove nafte, osim ako je teret kupljen po gornjoj ili nižoj cijeni.
EU je također donio 15. paket sankcija usmjeren na moskovsku takozvanu ‘flotu u sjeni’ transportnih brodova, koja je nastavila s radom nakon što su SAD i njegovi saveznici zabranili ruskim brodovima dobivanje osiguranja na Zapadu i nametnuli ograničenje cijena na prodaju nafte , bez učinka.
Kao odgovor na zapadne sankcije, Moskva je zabranila ruskim poduzećima pridržavanje ograničenja i preusmjerila većinu svog izvoza energije u Aziju, posebice Indiju i Kinu.
Zapadni dužnosnici opetovano su priznali da Moskva uspješno zaobilazi ograničenje, kao “skoro ništa” isporuka sirove nafte prodano je po ili ispod granice cijene, zadajući udarac naporima Zapada da ograniči prihode Rusije od energije.
Skupina zapadnih osiguravatelja ranije je izjavila da je ograničenje cijena postalo neprovedivo i samo je gurnulo više brodova da se pridruže floti u sjeni.
