U srijedu će se na sjednici federalnog parlamenta ponovno naći Zakon o građevinskom zemljištu, koji je ranije povučen iz procedure nakon tvrdnji da krši odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika o državnoj imovini. Upravo zbog neriješenog statusa državne imovine, Federacija gubi ogromne novce, navedeno je u pismu entitetske Vlade upućenom OHR-u. Spominju se milijarade maraka, a odgovora Viskog predstavnika nema.
Sporni zakon o građevinskom zemljštu ponovo je na dnevnom Zastupničkog doma Federacije.
Nijedan amandman koji je u međuvremenu predložen nije uvažen, potvrdio je za N1 Dragan Mioković predsjedavajući doma. Zakonom je predviđena mogućnost upisa zemljišta kao vlasništva općine ili grada na čijem se području nalazi, što je u izravnoj suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH kojim je utvrđeno da entiteti ne mogu prisvajati nadležnosti da odlučuju o vlasničko-pravnim ovlaštenjima na državnoj imovini.
Još jedan sporni član zakona kaže da “općine trebaju suglasnost jedino resornog županijskog ministarstva za provedbu svojih odluka po ovom pitanju”. U ranijim odlukama Ustavnog suda koje su donesene zbog sličnih zakona u RS jasno je navedeno da državnom imovinom može raspolagati samo država Bosna i Hercegovina. Također i dalje je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom koju je naložio Visoki predstavnik, do donošenja konačnog rješenja.
U međuvremenu Vlada Federacije uputila je prethodnih dana dva pisma na adresu OHR-a i Vijeća ministara BIH u kojima upozorava da su zbog neriješenog statusa državne imovine na čekanju investicije u Vrijednosti od oko 14 milijardi maraka. Od autoceste i puteva, aerodroma, do energetskih projekata. Visoki predstavnik je podsjetimo u prosincu najavio intezivnije razgovore kako bi se stvari pokrenule, no ništa se nije promjenilo.
No, stav parlamentaraca iz RS je jasan, imovina pripada entitetima, o tome se ne može raspravljati.
Zakone koje je donosila NSRS, Ustavni sud je redovno stavljao izvan snage, pozivajući se na kontinuitet BiH prema kojem jedini titular imovine može biti država uz preporuku da konačan dogovor, okvirni zakon treba donijeti parlament. No, u RS se nastavljalo raditi, u Federaciji su projekti velikim dijelom zaustavljeni. Primjetili su to i u SDA.
Osim OHR-u, Nikšićeva vlada se obratila i Vijeću ministara BiH, pri kojem postoji Komisija za državnu imovinu, koja bi prema nekim tumačenjima mogla odlučivati o izuzecima za raspolaganje državnom imovinom, odgovora nema. Prijedlog zakona o državnoj imovini koji su prije tri mjeseca uputili članovi predsjedništava BIH Željko Komšić i Denis Becirović i dalje čeka na pokretanje procedure. Obzirom na poolitički situaciju koju živimo, taj status zadržat će prilično dugo.
