Istekom mandata Dubravko Štimac uskoro odlazi s pozicije predsjednika Uprave društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima PBZ Croatia osiguranje, koji je tu dužnost obavljao dugi niz godina.
Kako Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje, predložena kandidatkinja od strane PBZ grupacije za novu predsjednicu Uprave društva je Rosa Marić, dugogodišnja djelatnica PBZ Croatia osiguranja koja trenutačno obnaša dužnost voditeljice odjela upravljanja imovinom. Rosa Marić, iskusna je i uspješna investicijska stručnjakinja s osamnaest godina iskustva na tržištima kapitala, uključujući više od desetljeća u upravljanju imovinom i više od sedam godina na rukovodećim pozicijama.
Povećana štednja
Od početka karijere zaposlena je u PBZ Croatia osiguranju od mjesta investicijskog analitičara, fond menadžera pa da voditeljice odjela upravljanja imovinom. Završila je Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, matematički smjer, postdiplomski specijalistički studij Osiguranje i reosiguranje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te je nositeljica uglednog CFA certifikata. Dubravko Štimac je priznati financijski stručnjak i jedan od veterana privatnog hrvatskog mirovinskog sustava. Diplomu i doktorat stekao je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a prvi posao mu je bio u komercijalnom odjelu Zagrebačke tvornice papira.
Potom odlazi u Privrednu banku Zagreb, gdje je obnašao niz funkcija. Između ostalog bio je voditelj projekta mirovinske reforme 2001. godine u kojoj su formalno stvoreni uvjeti za pokretanje obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugog stupa. U listopadu te godine dolazi na čelo PBZ Croatia osiguranja, čija imovina u ovom trenutku premašuje četiri milijarde eura. Tijekom karijere bio je predsjednik nadzornih odbora brojnih tvrtki, od kojih vrijedi izdvojiti Zagrebačku burzu, Podravku i Zavarovalnicu Triglav. Štimac u četvrtak nije bio dostupan za komentar.
U intervjuu Poslovnom dnevniku osvrnuo se na prošlogodišnje povećanje prinosa svih kategorija mirovinskih fondova zahvaljujući snažnom rastu dioničkih tržišta. Vrijedi to za “stožerne” dionice u koje je uložena domaća mirovinska štednja, poput Končara, Podravke, Triglava, Krke, Petrola, NLB-a.
Zapelo na ideji
Govoreći o utjecaju višegodišnje inflacije na štednju za buduće mirovine, Štimac je kazao: “Štednja nije samo očuvana, već i povećana. Ono o čemu se ne govori puno, ali je činjenica da je, prosječan član našeg fonda koji je od početka rada redovito uplaćivao doprinose, uplatio oko 14.778 eura, a na računu ima 26.760 eura. Dakle, zarada mu je oko 12 tisuća eura.”
Premda je jedan od pionira mirovinske reforme koja je od koncepta međugeneracijske solidarnosti proširena na ideju kapitaliziranja (vlastite) štednje za mirovinu, Štimac ipak nije na čelu mirovinskog društva dočekao da se ona dovrši kako je zamišljena. “Zapelo” je na omjeru izdvajanja tek 5 posto doprinosa za drugi stup, dok većina i dalje za isplatu trenutačnih umirovljenika, u prvi stup. Zamisao je bila da se doprinos za drugi stup postepeno povećava, no kako bi se time otvorila milijunska “rupa” u proračunu, odluka se godinama odgađala. Dizanje doprinosa za jedan postotni bod povećalo bi deficit za 330 milijuna eura, s 1,5 na 1,8 milijardi eura, pokazuje računica.
Država je s druge strane, nizala intervencije u mirovinske zakone, nezadovoljstvo mirovinama raslo, a standard umirovljenika urušavao. Niti u aktualnim izmjenama izglasanima prošlog tjedna ta tema nije bila ni bi blizu dnevnog reda.
