Dvadeseti paket sankcija Europske unije usmjerenih protiv Rusije zapeo je u unutarnjim sukobima dok se visoki diplomati sastaju danas u Bruxellesu kako bi pokušali prekinuti zastoj oko mjera osmišljenih za potpuno zaustavljanje ruskog izvoza nafte i plina u EU.
EU nije uspjela osigurati podršku SAD-a i ostalih partnera G7 za prijedlog o zajedničkom blokiranju isporuka ruske nafte u okviru novog paketa, rekao je 23. veljače diplomatski izvor u Bruxellesu ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS.
“EU je SAD-u i G7 predstavio svoj plan da europskim tvrtkama u potpunosti zabrani prijevoz ruske nafte i pružanje bilo kakvih usluga održavanja, opskrbe, financiranja i osiguranja tankerima koji prevoze rusku naftu, bez obzira na zastavu pod kojom plove. Europska komisija pozvala je partnere da nametnu slična ograničenja svojim tvrtkama. SAD su to odbile”, rekao je diplomat. Partneri G7 rekli su da je paket “moguć”, ali nisu potpisali mjere koje je zagovarala izvršna vlast EK.
Paket se također suočava s oštrim protivljenjem pomorskih članica EU, uključujući Grčku i Maltu, čiji brodovi i dalje čine najmanje petinu takozvane flote u sjeni i ostvaruju golem profit od visokih naknada koje Rusija plaća za transport svoje nafte u Aziju.
No, najveći problem za Bruxelles je protivljenje i Budimpešte i Bratislave, koji su zaprijetili da će isključiti hitnu opskrbu strujom Ukrajini ako Kijev prekine isporuku nafte i plina putem naftovoda koji prolaze kroz ukrajinski teritorij.
Nema podrške partnera u G7
Nema međunarodne podrške Partneri G7 nerado prekidaju sav ruski izvoz nafte i plina, bojeći se utjecaja koji će to imati na energetska tržišta i europsko gospodarstvo.
Cijene nafte već su porasle za gotovo 10 dolara po barelu zbog poremećaja međunarodnog transporta nafte koje je uzrokovala Trumpova administracija i prijetnje velikim ratom na Bliskom istoku.
Istodobno, zahvaljujući ovogodišnjim niskim temperaturama nakon spuštanja polarnog vrtloga, plin je iscrpljen iz europskih spremnika brže nego što se očekivalo, što je dovelo do straha od nestašice plina prije početka ovogodišnje sezone grijanja u jesen.
Trumpova administracija ne želi sudjelovati u najnovijem paketu sankcija EU protiv Rusije dok se jaz između Washingtona i Bruxellesa nastavlja širiti, ali je nagovijestila da bi mogla uvesti vlastite sankcije kasnije ove godine kao alat u sklopu mirovnih pregovora o ratu u Ukrajini.
Bruxelles cilja na mjere koje bi značajno pooštrile postojeća ograničenja na izvoz energije iz Moskve, koji je od 2022. godine podložan embargu EU-a na pomorsku sirovu naftu i mehanizmu ograničenja cijena nafte od strane G7 osmišljenom za ograničavanje ruskih prihoda uz održavanje stabilnosti globalnih zaliha. Bruxelles također predlaže potpunu zabranu uvoza ruskog plina do 1. siječnja 2027. Najnoviji plan bi tvrtkama iz EU u potpunosti zabranio prijevoz ruske nafte, bez obzira na bilo kakav mehanizam ograničenja cijena, značajno smanjujući broj tankera dostupnih za korištenje u “floti u sjeni”. Novi paket je “95% spreman” prema izvješćima iz Bruxellesa, ali razgovori su zastali na posljednjoj prepreci. Dužnosnici EU danas se sastaju kako bi pokušali prekinuti zastoj uoči četvrte godišnjice početka rata 24. veljače.
“Nije bilo napretka. Plan je 95% dogovoren, ali preostale razlike nisu se mogle prevladati. Sada će o njima raspravljati ministri”, rekao je izvor za TASS.
Russia’s war is entering year 5, yet the EU has paid €200B+ for Russian #energy since 2022, incl. €38B for LNG.
Our new graphic shows which countries are still buying and funding Russia’s war.
The 20th #sanctions package must close loopholes and finally stop Russian #LNG. pic.twitter.com/nICkDlhYvh
— RazomWeStand 🇺🇦 (@RazomWeStand) February 23, 2026
Mađarski veto
Mađarska je zaprijetila vetom na usvajanje cijelog paketa, zahtijevajući da Bruxelles izvrši pritisak na Kijev da nastavi tranzit ruske nafte putem naftovoda Družba. Budimpešta tvrdi da je ukrajinska odluka o zaustavljanju tranzita 27. siječnja, pozivajući se na navodni ruski napad dronom na ukrajinski naftovodnu infrastrukturu, utjecala na regionalnu opskrbu i dovela do žestoke razmjene optužbi.
Mađarski premijer Viktor Orbán danas je okrivio “ničim izazvan čin neprijateljstva” Ukrajine kako bi opravdao svoju odluku o još jednom vetu: blokiranju zajma EU-a Kijevu od 90 milijardi eura, navodi se u pismu koje je poslao predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi, prenosi Politico.
Složenost dodatno otežava činjenica da dio novog paketa na naftne sankcije uključuje tehničke osnove za zadržavanje i pregled “sumnjivih tankera”. Međutim, prema pomorskom pravu o ” pravu neškodljivog prolaza “, zaustavljanje tankera radi pregleda, čak i u teritorijalnim vodama zemlje poput Danske, smatra se pomorskom blokadom, što je ratni čin.
Neke države članice su nervozne zbog usvajanja paketa koji predstavlja “stvarnu prijetnju vojnog sukoba s Rusijom na moru”, prema riječima jednog diplomata EU-a, izvještava TASS. Diplomat je rekao da “nema sumnje” da će paket biti usvojen do 24. veljače, ali ostaje nejasno koji su kompromisi potrebni da bi se paket usvojio.
Ostaje za vidjeti hoće li Mađarska i Slovačka ispuniti svoje prijetnje prekidom opskrbe Ukrajine električnom energijom u hitnim slučajevima ako se isporuke nafte i plina ne nastave 23. veljače. Nakon kontinuirane kampanje bombardiranja posljednjih mjeseci u kojoj je Putin pokušavao doslovno smrznuti Ukrajinu do predaje, procjenjuje se da je samo 20% ukrajinskih energetskih kapaciteta još uvijek funkcionalno, jer temperature u stanovima u Kijevu padaju ispod nule. Ukrajina je postala sve ovisnija o uvozu energije iz EU, što je omogućeno nakon što je ukrajinska mreža spojena na Europsku mrežu operatora prijenosnog sustava za električnu energiju (ENTSO-E) samo dan prije početka ruske invazije. Stanovništvo Ukrajine već pati od ledenih uvjeta jer su čitavi gradovi zamračeni ruskim bombama i raketama, ali prekid opskrbe energijom iz EU samo bi potaknuo ono što prijeti da se pretvori u humanitarnu krizu.
U izjavi u subotu, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da “odbacuje i osuđuje ultimatume i ucjenu” Mađarske i Slovačke te da te dvije zemlje “igraju na ruku agresoru”. “Takve akcije, u kontekstu masovnih i ciljanih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pokušaja Moskve da Ukrajincima uskrati struju, grijanje i plin tijekom ekstremno hladnog vremena, provokativne su, neodgovorne i prijete energetskoj sigurnosti cijele regije”, napisalo je ministarstvo.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da su ruska nafta i plin “neophodni” za njegovo gospodarstvo te da bi prelazak na energiju iz drugih izvora “izazvao trenutni ekonomski kolaps”. Slovački premijer Robert Fico izjavio je 22. veljače da će također prekinuti hitnu opskrbu električnom energijom Ukrajini ukoliko Kijev ne nastavi tranzit ruske nafte Slovačkoj preko ukrajinskog teritorija.
EK je sazvala hitan sastanak Koordinacijske skupine za naftu ove srijede kako bi se pozabavila rastućom krizom.
Mađarska blokirala zajam EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu
