Srbija se suočava s dvostrukim problemom u vezi opskrbe energijom, s američkim sankcijama usmjerenim na njezinu glavnu plinsku i naftnu tvrtku zbog ruskog vlasništva, te uz Azerbajdžan koji sada tvrdi da ne može isporučiti svoj dio Srbiji- u točno isto vrijeme”, piše Politico.
Ovo su najoštrije sankcije koje su ikad pogodile jednu tvrtku u Srbiji”, rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare u petak. Američke sankcije, objavljene u petak, uključuju ograničenja srbijanskoj Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma i Gazprom Nefta. “Traže od nas potpuni izlazak iz ruskih interesa”, rekao je i dodao: “Ne dopuštaju ni mogućnost 49 posto udjela, nego traže potpuni izlazak ruskog udjela iz NIS-a”.
Srbija se dugo suočava s kritikama Zapada jer je dopustila Gazprom Neftu da drži 50 posto udjela, a Gazpromu otvorila dodatnih 6,15 posto u svom nacionalnom dobavljaču plina i nafte. Vlada Srbije posjeduje samo 29,8 posto poduzeća. No, SAD i EU oklijevali su djelovati, oprezni zbog mogućeg zaoštravanja odnosa s Beogradom.
Međutim, u petak je Ministarstvo financija SAD-a predstavilo nove financijske sankcije usmjerene na ruski energetski sektor i navelo da su plinska i naftna industrija Srbije u opasnosti od suočenja sa sekundarnim sankcijama ako zemlja nastavi obavljati transakcije s Rusijom. To je bio petak. U subotu je iznenada sazvana još jedna dramatična konferencija za novinare na kojoj je Vučić najavio da će i Azerbajdžan prekinuti opskrbu. “Dobio sam informaciju od naše azerbejdžanske braće i prijatelja da zbog više sile i problema koje oni imaju, mi od danas ne možemo računati na 1,7 milijuna kubika plina koji je dnevno dolazio u našu zemlju”, rekao je Vučić novinarima. Azerbajdžan je služio kao alternativni izvor plina za veliki dio jugoistočne Europe, kao i Italiju preko Transjadranskog plinovoda, koji bi se kasnije mogao distribuirati u druge europske zemlje koje nisu dio Južnog plinskog koridora.
Problem na azerbajdžanskom plinskom polju Šah Deniz?
No, Azerbejdžanska televizija AnewZ objavila je u međuvremenu da se navodi o dvomjesečnoj obustavi isporuke plina Srbiji netočni. “Iako je dotok plina privremeno reduciran zbog tehničkog problema na platformi Šah Deniz Alfa, oni tvrde, prema vladinim izvorima, da ta platforma ostaje u potpunosti operativna, osiguravajući kontinuitet izvoza. Očekuje se da će se opskrba nastaviti vrlo brzo”, navodi AnewZ.
Da bi razlog mogao zbilja biti tehničke, a ne političke prirode za prekid opskrbe iz Azerbajdžana, govori podatak da je i Bugarska prestala dobivati azerbajdžanski plin od 6. siječnja, pa do 11. siječnja, kada je opskrba navodno nastavljena. Reuters se pozvao na neimenovani izvor koji je naveo da je opskrba prekinuta zbog problema na Alfa platformi British Petroleuma na najvećem azerbajdžanskom plinskom polju Šah Deniz. Kompanija BP Azerbajdžan priopćila je opet u petak da je obustavila aktivnosti na platformi Šah Deniz Alfa (SDA), nakon što je otkriven tehnički problem na liniji za izvoz podvodnog plinskog kondenzata između platforme i terminala Sangačal.
Opet ŝiri strah i paniku, Azerbejdžan je Bugarskoj privremeno obustavio isporuku gasa 07. januara, nastavio danas, Srbija samo jutros nije dobijala gas, od sutra ga dobija. pic.twitter.com/ZgLb252uL3
— Consigliere® (@miroslavshanta) January 11, 2025
Vučićeva geopolitička ravnoteža
Vučić je kazao da Srbija od danas troši rezerve plina te dodao da se nada da će u roku od mjesec ili dva biti ponovno uspostavljena isporuka plina, prenosi RTS. Srbija, koja godišnje troši više od 3 milijarde kubnih metara plina, potpisala je 2023. ugovor s Azerbajdžanom o kupnji 400 milijuna kubnih metara prirodnog plina godišnje, počevši od 2024. godine.
Dva se događaja smatraju izravnim izazovom delikatnoj geopolitičkoj ravnoteži koju je Vučić održavao više od desetljeća, dok je deklarativno odobravao zapadne vrijednosti i želju za ulaskom u EU, istovremeno održavajući snažne veze s Rusijom i Kinom. “Volimo i Moskvu i Washington i sve na svijetu, ali Srbija nam je najdraža”, rekao je Vučić. “Zaštitit ćemo interese Srbije pod svaku cijenu. Neće biti nestašica i neće biti katastrofe”, rekao je.
Naglasio je da prijetnja sankcijama SAD-a nije usmjerena konkretno na Srbiju, već je potez Bidenove administracije u odlasku da pokrene “sveobuhvatan napad na Rusiju, ne samo na proizvodnju nafte i plina, već na sve povezane tvrtke”. Srbija ima rok do 12. ožujka da dovrši posljednje financijske poslove s Gazpromom i Gazprom Neftom i promijeni vlasničku strukturu NIS-a, zbog čega bi mađarski MOL mogao uskočiti u kupovinu ruskog udjela.
Nezgodan trenutak za Vučića
Vučić je najavio da će razgovarati izravno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se izgladio problem. U međuvremenu, Vučić se bori s unutarnjom krizom, uključujući tjedne prosvjede širom zemlje — neke od najvećih u povijesti Srbije, a kap koja je prelila čašu bilo je urušavanje nadstrešnice novosadskog željezničkog kolodvora kada je 15 ljudi umrlo.
“Ovo se događa u krajnje neprikladnom trenutku za Vučića, kada se zbog studentskih prosvjeda na njega udara sa svih strana na unutarnjem planu”, rekao je Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku. “Pojavljivanje problema s opskrbom plinom usred sezone grijanja neizbježno će dovesti do povećanja cijena, “zaključuje.
U konačnici, američke sankcije mogle bi urušiti jedan od bitnih stupova utjecaja Kremlja u Srbiji. Ipak, postavlja se pitanje zašto je Baku odlučio zadati udarac u isto vrijeme, unatoč prijateljskim vezama između predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva i Vučića. Srbija je čak odala počast obitelji Aliyev podizanjem statue posvećene Heydaru Aliyevu, Ilhamovom ocu, istaknute u najpopularnijem parku u Beogradu. Srbija je redovito izvozila oružje u Azerbajdžan, čija je procijenjena godišnja vrijednost veća od 50 milijuna dolara.
Neki špekuliraju da bi to mogao biti pokušaj Moskve da preko Azerbajdžana izvrši pritisak na Srbiju. Iako je Baku službeno zanijekao transport ruskog plina preko Južnog plinskog koridora, široko se vjeruje da on djeluje kao kanal za preusmjeravanje, pomažući Moskvi da izbjegne sankcije. Odnos Moskve i Bakua je krajnje oportunistički, ali i podložan oscilacijama, rekao je analitičar Vuksanović. Ne može se sa sigurnošću reći hoće li Azerbajdžan dopustiti da ga Moskva iskoristi za pritisak na Srbiju, ali tajming Azerbajdžanske blokade isporuke je svakako neugodan”.
Krah srpske strategije: Srbija primorana raskinuti ranije potpisane ugovore o kupnji ruskog oružja
