Grupa Europske investicijske banke (EIB) lani je u Hrvatskoj odobrila nova sredstva u rekordnom iznosu od 1,24 milijarde eura, što je gotovo trostruko više no godinu ranije, pri čemu su lanjski zajmovi većinom bili okrenuti ozelenjivanju prometa, gradova i poduzeća, istaknuto je u utorak na konferenciji za medije.
Ukupna izdvajanja u 2024. uključuju 937 milijuna eura koje je odobrio EIB te 303,2 milijuna eura iz Europskog investicijskog fonda (EIF), koji je u većoj mjeri fokusiran na mala i srednja poduzeća (MSP) te srednje kapitalizirane tvrtke.
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska je istaknula da je, uključujući i lanjske 1,2 milijarde eura, ukupno financiranje EIB Grupe u Hrvatskoj od početka bančinih aktivnosti dosegnulo deset milijardi eura.
EIB-ov portfelj pokriva brojne sektore – od javnog prijevoza, dekarbonizacije gospodarstva, podrške malim i srednjim poduzećima, a kao vrlo važan prioritet Czerwińska je istaknula i priuštivo stanovanje.
Podrška brojnim projektima
Među prošlogodišnjim zajmovima EIB-a najveći se odnosio na financiranje u iznosu od 400 milijuna eura koliko je odobreno Vladi radi modernizacije i proširenja željezničke infrastrukture i usluga, što je tek dio od 900 milijuna eura vrijednog ugovora koji predstavlja dosad najveći financijski posao EIB-a u Hrvatskoj.
Nadalje, u 207 milijuna eura vrijednom zajmu Gradu Zagrebu ogleda se podrška koju Grupa EIB-a pruža hrvatskim gradovima u promicanju čišće energije, gradske mobilnosti te ključne kulturne i socijalne infrastrukture poput škola, vrtića i priuštivog stanovanja. To financiranje gradovima pomaže i u bržem iskorištavanju bespovratnih sredstava Europske unije, navode iz EIB-a.
Kao odgovor na sve veću potrebu za priuštivim stambenim prostorom, EIB se lani obvezao i na pružanje savjetodavnih usluga za potrebe pet velikih hrvatskih gradova – Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Varaždina, pri čemu je cilj pomoć u širenju socijalnog stanovanja i promicanju uključivog urbanog razvoja.
Kada je riječ o financiranju tvrtki, tu je zajam HBOR-u od 200 milijuna eura, što je dio izdvajanja vrijednog 500 milijuna eura koliko je odobreno radi pomoći hrvatskim poduzećima u smanjivanju njihova ugljičnog otiska i povećanju održivosti. HBOR-u i drugim ključnim financijskim institucijama u Hrvatskoj EIB pruža i savjete o jačanju kapaciteta za zeleno financiranje.
Kada se gledaju projekti kojima se promiču djelovanje u području klime i okolišna održivost, lanjsko EIB-ovo financiranje je dosegnulo iznos od 721 milijun eura, istaknuli su iz EIB-a.
“Intenziviramo svoj rad, poduzećima na raspolaganje stavljamo nova sredstva, moderniziramo ključnu infrastrukturu i promičemo inovacije. U tijesnoj suradnji s državnim i lokalnim vlastima, baš kao i s partnerima iz privatnog sektora, pridonosimo izgradnji zelenije, konkurentnije i otpornije Hrvatske”, izjavila je Czerwińska na konferenciji za medije u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), održane uoči zajedničke konferencije HNB-a i EIB-a “Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti”
Dva sporazuma o savjetodavnoj podršci s Ministarstvom financija i HAMAG-BICRO-om
Czerwińska je ispred EIB-a potpisala i dva sporazuma: s Ministarstvom financija i HAMAG-BICRO-om. S potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Markom Primorcem tako je potpisan sporazum o savjetodavnoj podršci EIB-a u uspostavi Fintech Huba Hrvatske, a s predsjednikom Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeranom Vrbancem o savjetodavnoj podršci razvoju i provedbi programa obuke za prikupljanje financijskih sredstava za mala i srednja poduzeća (MSP) i startupove u ranim fazama financiranja.
Primorac je rekao da razvoj financijske tehnologije omogućava poduzetnicima i građanima bolje upravljanje financijama, a inovacije u tom sektoru omogućavaju brže, jednostavnije i sigurnije financijske usluge. Taj sektor Vlada i Ministarstvo financija nastoje što više podupirati, pri čemu smatraju da Hrvatska tu ima izrazito velike potencijale, s obzirom na visokoobrazovanu radnu snagu i inovativne talente. “Smatramo da upravo razvoj financijskih tehnologija te podupiranje malih i srednjih poduzetnika koji se bave ‘fintechom’ može predstavljati značajan iskorak u pogledu digitalizacije, posebno financijskog sektora i usluga”, izjavio je Primorac.
Lani je tako pokrenuta inicijativa za uspostavu “fintech huba”, koji bi pružao podršku svima koji se bave “fintechom” a cilj je da on postane regionalno “fintech” središte, rekao je Primorac.
Vrbanec je ocijenio da će suradnja s EIB-om postojeći inovacijski ekosustav podići na još višu razinu, osobito u smislu prepoznavanja onih najpotentnijih kompanija, kako bi uspješnije participirale na programima koji se financiraju iz EU-a.
