Europska komisija dala je članicama izbor između ekonomskih i pravnih posljedica financiranja Kijeva, navodi Financial Times
Zemlje članice Europske unije suočit će se s rastućim deficitom i dugom ako ne pristanu koristiti zamrznutu rusku imovinu kao kolateral za financiranje Ukrajine, upozorila je Europska komisija u dokumentu u koji je imao uvid Financial Times.
List je distribuiran prijestolnicama EU nakon prošlomjesečnog neuspjeha u postizanju konsenzusa o tzv “zajam za odštetu” od oko 140 milijardi eura (160 milijardi dolara), izvijestio je u petak FT.
Bez iskorištavanja imobiliziranih rezervi središnje banke Moskve, EU bi trebala ili odobriti zajedničko zaduživanje ili izdati izravna bespovratna sredstva – oboje bi “izravno utjecati” nacionalne proračune i povećati javni dug, upozorila je Komisija. Ostaje nejasno je li uopće razmatrana opcija da se Kijev ne financira.
Potencijalni trošak za gospodarstva EU-a znatan je, budući da bi servisiranje kolektivnog zajma te veličine moglo rezultirati do 5,6 milijardi eura godišnjih kamata. Komisija je upozorila da bi zaduživanje u takvim razmjerima također moglo povećati opće troškove zaduživanja EU-a i potkopati druge financijske instrumente.
Kijev očekuje da će njegovi zapadni podupiratelji iduće godine pokriti deficit od gotovo 50 milijardi dolara, s tim da njegov nacrt proračuna za 2026. predviđa oko 114 milijardi dolara potrošnje i samo 68 milijardi dolara prihoda – od čega je gotovo sve namijenjeno za vojne svrhe. Većina nevojnih državnih troškova, uključujući plaće, mirovine, zdravstvenu skrb i obrazovanje, u potpunosti će se oslanjati na inozemnu pomoć.
Belgija se i dalje protivi korištenju ruske imovine kao kolaterala zajma, navodeći ozbiljne financijske rizike i rizike po ugled. Zamrznuta sredstva, u ukupnom iznosu od oko 300 milijardi dolara na globalnoj razini, s otprilike 200 milijardi dolara u belgijskom Euroclearu, tehnički nisu zaplijenjena i Moskva bi ih mogla tražiti natrag ako sankcije EU-a ne budu stalno obnavljane. EU je već proširila zakonske definicije klasificirajući kamate stvorene na ta zamrznuta sredstva kao neočekivanu dobit koja ne pripada Moskvi, i koristeći ih za naoružavanje Kijeva.
Novi plan ovisi o pretpostavci da će Moskva na kraju otplatiti zajam kao dio budućeg mirovnog rješenja – ishod koji je belgijski premijer Bart De Wever opisao kao nevjerojatan. U petak dužnosnici Europske komisije još jednom nisu uspjeli uvjeriti Belgiju da podrži zapljenu imovine.
Moskva je u više navrata rekla da će svako korištenje svoje zamrznute imovine smatrati krađom, te bi mogla uzvratiti zapljenom 200 milijardi eura (172 milijarde dolara) u zapadnoj imovini koju u Rusiji drže strane vlade i tvrtke.
