Gospodarstvo eurozone stagniralo je u četvrtom tromjesečju 2024. Djelomičan faktor je i politička nestabilnost koja opterećuje dvije ekonomski najjače zemlje: Njemačku i Francusku. Bruto domaći proizvod (BDP) u eurozoni u četvrtom tromjesečju 2024. ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje, dakle nije rastao, pokazuju podaci koje je Eurostat objavio danas.
To je prvi put da gospodarstvo eurozone nije uspjelo rasti od četvrtog tromjesečja 2023. Na razini cijele EU, rast je bio skromnih 0.1%. BDP se smanjio i u Francuskoj i u Njemačkoj u četvrtom tromjesečju, za 0,1 posto odnosno 0,2 posto. Te dvije zemlje zajedno čine otprilike polovicu BDP-a eurozone. Pad BDP-a u zadnjem tromjesečju je zabilježen je i u Irskoj (-1,3%). Prema prvoj procjeni godišnjeg rasta za 2024., BDP je porastao za 0,7% u eurozoni i za 0,8% u EU, objavljuje Eurostat.
Francuskoj nedostaje stabilna vlada od izbora sredinom prošle godine, dok se Njemačka suočava s prijevremenim izborima u veljači nakon raspada njezine trostranačke vladajuće koalicije.
Manje zemlje stoje bolje…
Španjolska, kojom vlada krhka manjinska vlada, zabilježila je rast gospodarstva od 0,8 posto – nadmašivši predviđanja analitičara za 0,2 postotna boda. Ukupno je njezino gospodarstvo poraslo 3,5 posto na godišnjoj razini, što ga čini najbrže rastućim gospodarstvom u eurozoni. Gospodarstvo Portugala, Litve i Mađarske također je raslo.
Ovakav rezultat je preokret trenda zabilježenog kod velike financijske krize 2008, kada je jezgra eurozone bila nešto otpornija na šok, dok su manje i periferne zemlje bile zarobljene u dužničkoj krizi i mjerama štednje, piše Politico. Loša gospodarska izvedba, zajedno s rizicima trgovinskih napetosti sa SAD-om i Kinom, znači da će Europska središnja banka gotovo sigurno ponovno smanjiti kamatne stope. Loš rezultat također stavlja veći pritisak na predsjednicu EK, Ursulu von der Leyen, koja je jučer predstavila paket politika čiji je cilj smanjenje birokracije i ubrzavanje rasta diljem Europske unije.
Nove loše vijesti za eurozonu