Bojkot tržnih centara, ugostiteljskih objekata i benzinskih postaja u Bosni i Hercegovini nastavlja se i danas. Građani su odlučili izraziti nezadovoljstvo neopravdanim poskupljenjima, no postavlja se pitanje ima li ova akcija stvarne ekonomske učinke i kakvu poruku šalje trgovcima. O ovoj temi u emisiji Novi dan govorio je ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Utjecaj bojkota: Stvarni efekti ili samo simbolična poruka?
Prema Hadžiću, sam bojkot neće imati dugoročan ekonomski učinak ako građani, umjesto da kupuju petkom i subotom, unaprijed obave veću kupnju u četvrtak, što se i dogodilo. Time trgovci na kraju mjeseca ostvaruju sličan prosječni promet.
“Bitnije je da se uspavano društvo budi. To je snažna poruka da su građani spremni dići glas protiv anomalija na tržištu.”
Također, postoji mogućnost da su podaci o povećanom prometu na dane bojkota umjetno stvoreni kroz fakturiranje u tvrtkama koje posljednjeg dana u mjesecu obračunavaju račune. No, službeni podaci poreznih uprava pokazuju značajan pad prometa u siječnju u odnosu na prosinac, što Hadžić objašnjava sezonskim faktorima, a ne samo bojkotom.
Selektivni bojkot umjesto općeg
Bojkot se ne odnosi samo na trgovine, već i na ugostiteljske objekte, gdje su cijene, prema građanima, neopravdano visoke.
“Ako mali ugostiteljski objekt dnevno treba zaraditi 1.000 KM da bi pokrio troškove, a ne ostvari promet dva dana, to ima direktan utjecaj.”
Zato predlaže selektivni bojkot, gdje bi građani ciljano izbjegavali one trgovce i ugostitelje koji neopravdano dižu cijene, dok bi podržavali one koji nude povoljnije proizvode i uredno izdaju fiskalne račune.
“Vi ste birač, a vaš novac je glasački listić. Kupujte tamo gdje su cijene realne.”
Jesu li trgovci prisiljeni smanjiti cijene?
Na tržištu cijene formira odnos ponude i potražnje. Ako potrošači prestanu kupovati određene proizvode, trgovci će biti prisiljeni smanjiti marže i sniziti cijene. Hadžić kao primjer navodi Hrvatsku, gdje se sve češće provode bojkoti određenih proizvoda, što u konačnici prisiljava proizvođače i trgovce na prilagodbu.
Treba li smanjiti PDV na osnovne namirnice?
Hadžić ističe da su cijene nekih proizvoda u BiH znatno više nego u susjednim zemljama, a jedan od mogućih odgovora na rast cijena mogla bi biti diferencirana stopa PDV-a za osnovne životne namirnice.
“Kruh je poskupio na 2 KM, što znači da i država dodatno profitira kroz PDV. Možda je vrijeme da se preispita politika oporezivanja osnovnih namirnica.”
Je li zamrzavanje cijena rješenje?
Prema Hadžiću, odluka o zamrzavanju cijena mogla je biti korisna prije godinu dana, ali danas bi bila teško provediva bez šire ekonomske reforme.
“Država treba sustavno rješenje, a ne ad hoc mjere. Ekonomska struka je ovdje ignorirana, iako postoje eksperti koji mogu ponuditi konkretna rješenja.”
Kao alternativu, predlaže smanjenje doprinosa na plaće kako bi poslodavci imali veći prostor za povećanje neto primanja zaposlenika.
Kako inflacija i globalni trendovi utječu na BiH?
Hadžić upozorava da globalni ekonomski trendovi također mogu imati negativan utjecaj na BiH.
“Ako Donald Trump ponovno uvede carine prema Kini, Kanadi, Meksiku i Europskoj uniji, to će izazvati lančanu reakciju na tržištu. Njemačka, kao najveći trgovinski partner BiH, mogla bi osjetiti posljedice, što bi se odrazilo i na naš izvoz.”
Također, od 2026. godine proizvodi koji su proizvedeni korištenjem električne energije iz ugljena bit će dodatno oporezovani prilikom izvoza u EU, što bi moglo smanjiti konkurentnost bosanskohercegovačkih tvrtki.
Inspekcijski nadzor ključan za zaštitu potrošača
Hadžić ističe važnost učinkovitog inspekcijskog nadzora, navodeći primjere manipulacija cijenama u trgovinama.
“Prije nekoliko godina fotografirao sam policu u trgovini gdje je cijena kave bila ‘snižena’, ali kada biste uklonili naljepnicu, vidjeli biste da je cijena ostala ista. To su inspekcije mogle spriječiti.”
Građani imaju moć kroz potrošačke odluke
Hadžić smatra da bojkot može imati simboličan učinak, ali ključ promjena leži u dugoročnim potrošačkim navikama i pritisku na vlast da provede sustavne ekonomske reforme.
“Inflacija će rasti dok god potrošači budu spremni plaćati visoke cijene. No, ako prestanemo kupovati tamo gdje su cijene nerealne, trgovci će morati reagirati. Na kraju, naš novac je naš glasački listić.”
