Ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije počeli su od početka 2025. godine i traju do sada. Definitivno su označili promjenu ukrajinske vojne strategije kada je riječ o udarima po ruskom teritoriju, ali i predstavljali iznenađenje s obzirom kako se energetski sustav, prije svega prerada nafte i proizvodnja plina, u Rusiji smatraju strateškom sferom.
A sve što za neku zemlju ima stratešku vrijednost obično se brani svim raspoloživim sredstvima, pa je tako i rizik od ruske odmazde bio vrlo velik. Time je odmah i bilo jasno da se Kijev na novu strategiju odlučio uz prethodno odobrenje svojih ključnih zapadnih saveznika, a možda i na njihovu inicijativu.
Za sada se ruski odgovor temelji isključivo na sustavnom, gotovo svakodnevnom razaranju ukrajinske energetske infrastrukture, pri čemu ova neusporedivo više stradava od ruske s obzirom na puno širi raspon oružja koje ruska vojska s tim ciljem koristi, kao i puno veći intenzitet samih napada.
S obzirom kako su zapadna medijska praćenja ukrajinskih napada dronovima po ruskim naftnim postrojenjima često znala imati dramatičan prizvuk, kao i vijesti o posljedičnim poremećajima opskrbe gorivom diljem Rusije, očekivalo bi se kako su navedeni napadi prouzročili velike štete na ključnim ruskim rafinerijama i skladištima „crnog zlata“. No, je li to baš tako?
Odgovor na ovo pitanje u četvrtak, 13. studenog, pokušao je dati britanski Reuters čiji tekst prenosimo kako slijedi ispod.
Zoran Meter: Rusi devastiraju ukrajinski energetski sustav, Zelenski u problemu, EU u histeriji
Mali pad prerade nafte
Prerada nafte u Rusiji pala je ove godine za samo 3% usprkos najvećim napadima dronovima u Ukrajini do sada, jer su rafinerije spriječile nagli pad proizvodnje goriva iskorištavanjem slobodnih kapaciteta za ublažavanje štete od napada, rekli su izvori i pokazali podaci.
Ukrajina je pojačala napade dronovima duboko u Rusiji, s ciljem uništavanja rafinerija nafte, skladišta i naftovoda te onesposobljavanja najvećeg izvora financiranja ukrajinskog rata za Moskvu .
Većina napada dogodila se početkom 2025., a zatim su nastavljeni od kolovoza. Ukrajinski dronovi pogodili su najmanje 17 velikih rafinerija, prisiljavajući Rusiju, drugog najvećeg svjetskog izvoznika sirove nafte, na ograničenje izvoza goriva i naručbe dodatne obrane od dronova.
Na vrhuncu drugog vala napada između kolovoza i listopada, napadi i planirano održavanje isključili su 20% kapaciteta ruskih rafinerija, prema Reuterovim izračunima temeljenim na informacijama iz tri ruska industrijska izvora.
Ali to je rezultiralo samo padom ukupnog ruskog obujma rafiniranja od 6% na oko 5,1 milijun barela dnevno – smanjenje od oko 300.000 barela dnevno u usporedbi s istim razdobljem prošle godine – rekli su izvori i pokazali podaci.
Općenito, od siječnja do listopada, prerada nafte pala je na oko 220 milijuna metričkih tona (5,2 milijuna barela dnevno), što je pad od 3% u odnosu na prošlu godinu.
Izvori su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja. Rusija više ne objavljuje podatke o preradi nafte. Rusko ministarstvo energetike odbilo je komentirati. Podjela planiranog i neplaniranog održavanja nije bila dostupna.
Turska se prestrašila: Ovo se neće svidjeti Moskvi
Rusija iskorištava rezervne kapacitete
Tri izvora iz industrije rekla su Reutersu da su ruske rafinerije prije napada radile znatno ispod punog kapaciteta te da su uspjele ublažiti njihov utjecaj ponovnim pokretanjem rezervnih jedinica u oštećenim i nepogođenim postrojenjima, kao i ponovnim puštanjem u rad napadnutih jedinica nakon popravaka. Rusija ima ukupni rafinerijski kapacitet od oko 6,6 milijuna barela dnevno, ali izvori iz industrije kažu da se rijetko u potpunosti koristi.
Kijev tvrdi da je cilj ofenzive dronovima poremetiti opskrbu gorivom ruskih trupa u Ukrajini i lišiti Moskvu prihoda od nafte. Međunarodna agencija za energiju izjavila je da su ruski prihodi od prodaje sirove nafte i naftnih derivata pali u kolovozu na jednu od najnižih razina od početka rata 2022. godine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prošlog je mjeseca izjavio da su udari dugog dometa možda smanjili opskrbu benzinom u Rusiji i do petine.
Kremlj, međutim, tvrdi da je tržište goriva stabilno, a ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva nikada neće popustiti pritisku iz inozemstva.
Tresla se brda: Sankcije će zadati jak udarac Rosnjeftu i Lukoilu, ali neće prekinuti njihov izvoz
Napadi duboku u Rusiju
Iako se ruske rafinerije zasad možda snalaze, napadi dronovima nisu ostali bez posljedica. U prvom tromjesečju godine, Ukrajina je pogodila šest velikih rafinerija, uključujući Rjazan, Volgograd, Saratov, Tuapse, Ufu i Astrahan.
Od početka kolovoza pokrenula je najmanje 58 napada na ključna ruska energetska postrojenja, šaljući dronove i do 2000 km na ruski teritorij, prema podacima koje je prikupila neprofitna skupina Open Source Centre sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Ukrajinski dronovi su od početka kolovoza oštetili postrojenja, uključujući ona u Novokujbiševsku, Kirišiju i Salavatu.
Zapadne sankcije, u međuvremenu, zakomplicirale su ruske napore da nabavi rezervne dijelove od zapadnih tvrtki koje su pomogle u modernizaciji većine ruskih rafinerija tijekom proteklih 30 godina.
Ruske tvrtke izjavile su da su pronašle načine za domaću proizvodnju opreme ili uvoz iz Kine, koja je i dalje strateški saveznik Moskve. Izvori iz industrije rekli su da su popravci osigurali da se destilacijske jedinice u većini slučajeva vrate u pogon u roku od nekoliko tjedana.
Ali oni su skupi i ponekad zahtijevaju više vremena za dovršetak, što čini nejasnim koliko dugo Rusija može pribjegavati rezervnim kapacitetima ako se nastave ukrajinski napadi dronovima.
IEA: Globalna potražnja za naftom i plinom mogla bi rasti do 2050.

