Odnosi Hrvatske i Srbije ponovno su pod povećalom i to u trenutku kada globalne napetosti dodatno opterećuju sigurnosnu sliku Europe. Dok traje eskalacija sukoba na Bliskom istoku i sve izraženija neslaganja unutar NATO-a, naoružavanje Srbije kineskim supersoničnim raketama otvara pitanje nove utrke u naoružanju u regiji.
Istodobno, oštra retorika iz Beograda uoči izbora dodatno komplicira ionako krhke odnose između Zagreba i Beograda. Nadalje, odbijanje većine američkih saveznika da se uključe u pomorsku koaliciju za osiguranje plovidbe kroz Hormuški tjesnac otkriva duboke pukotine unutar NATO-a, o čemu smo već pisali.
S obzirom na ove izazove, kontaktirali smo političkog analitičara Denisa Avdagića kako bismo dobili komentar o aktualnim događajima. U jeku rastućeg rata na Bliskom istoku, pitali smo ga da prokomentira trenutačnu situaciju u svijetu, kao i poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa i poremećaje u opskrbi naftom.
‘Ishodi rata promijenit će svijet u kojem živimo’
Avdagić ističe kako je trenutačno stanje u svijetu izuzetno nestabilno: “Nalazimo se u jednoj vrlo nestabilnoj fazi. Mislim da u zadnjih nekoliko desetljeća nikad nismo bili u ovako nestabilnom trenutku i u ovako poremećenim, možemo reći, međunarodnim odnosima, i s dva rata koja su izrazito, izrazito opasna za čovječanstvo, a njihovi ishodi će jako promijeniti svijet u kojem živimo kako god da završe. Naravno, govorimo o Ukrajini i govorimo o Iranu”, rekao je za naš portal.
Kada je riječ o tržištu energenata, Avdagić je naglasio razliku između stvarne opskrbe i spekulativnog rasta cijena: “Što se tiče energenata, mislim da neke stvari sada postaju malo jasnije ljudima. Dakle, povećanje cijena je prije svega modus spekulacije, a ne odraz stvarnog stanja na tržištu. Nafta nam više nije potrebna u onim količinama u kojima je nekad bila potrebna. E, oni koji su malo stariji, koji se sjećaju 80-ih godina, znaju koliko se tada prosječno moralo uvoziti, tankati i trošiti, a koliko danas, bez obzira što je više automobila, kada on troši tri puta, četiri, pa i pet puta manje goriva nego automobili proizvedeni u 70-ima i 80-ima, onda zapravo vidite kako stvari stoje.
Europa vjerojatno neće biti u nikakvoj krizi opskrbe energentima, odnosno derivatima, dakle benzinom i naftom prije svega. Cijene su već otišle gore, mogu otići i dalje gore, ali uspoređujući s nekim starim krizama koje su se događale u prošlom stoljeću, kada je uistinu bilo problema s opskrbom, recimo, tada bi cijene bile usporedive s nečim što bi danas bilo preko 200 dolara po barelu. Mi smo trenutno na 100. Dakle, evo, sada dajem samo neku usporedbu kako bi bilo jasnije, a u kontekstu opet – vraćam se na to da ljudi moraju znati koliko se nekad trošilo goriva. Oni mlađi ni ne znaju kako je bilo. To je tek poznato onima 40+ da su u automobilima trošili po 30 litara na 100 kilometara…”
Naoružavanje i realnost odnosa s Beogradom
Analitičara smo upitali da prokomentira naoružavanje Srbije kineskim supersoničnim raketama, kao i trenutačne odnose Zagreba i Beograda, te postoji li prijetnja za Hrvatsku, kao i koje bi obrambene mjere država mogla poduzeti:
“Dakle, Srbija nema nikakvog razloga za brigu da će biti napadnuta. Pokretanje bilo kakvog udara na naoružavanje potaknulo bi i ostale susjede na istu utrku u naoružanju. Pretpostavke prema Hrvatskoj bile bi izrazito glupe da su realne. Hrvatska ima vojsku, ima snažnu policiju, ima, evo, mladež koja je voljna proći temeljnu vojnu obuku. Tome svjedoči i rekordno nizak broj priziva savjesti. ”
Prema Avdagiću, oštra retorika Beograda uglavnom je politički alat: “Hrvatska ne predstavlja prijetnju Srbiji ni na koji način. Vojni sporazumi koji se sklapaju s drugim zemljama formirani su tako da treba podsjetiti da i Hrvatska i Srbija imaju vojni sporazum o suradnji. Dakle, ono što se čini je prvenstveno priča za unutarnje političke potrebe same Srbije. To je vrlo loše za njih. Time pokazuju jednu priču koja se prati i u okviru Europske unije i NATO saveza, i gdje se ne gleda Srbiju u pozitivnom smislu, upravo zbog retorike koju koriste”, naglasio je.
“Da ne govorimo o tome koliko je to besmisleno kada svojim građanima poručite da ne putuju u Hrvatsku, a s druge strane njihov nacionalni zračni prijevoznik povećava broj letova na rekordnu razinu s Hrvatskom i uvodi nove destinacije. Dakle, to puno govori o tome što se događa i kakva je zapravo politika Srbije”.
“Politički, u osnovi, na kraju krajeva, veliki broj državljana Srbije dolazi u Hrvatsku ne samo da bi ljetovao, već dolazi u Hrvatsku da bi radio. Tako je Hrvatska za srbijanske državljane postala ono što je nekada bila Austrija. Hrvatska se ne natječe sa Srbijom, ali je opet u svemu ispred njih i to ih najviše boli“, zaključio je analitičar.
