Neboder Vjesnika u Zagrebu u ponedjeljak navečer zahvatio je veliki požar koji je izbio na 16. katu zgrade na križanju Slavonske avenije i Savske ceste. Na terenu su odmah intervenirali vatrogasci i policija, a zbog opasnosti za građane uspostavljena je posebna regulacija prometa u okolici te je to još pogoršalo i ovako kaotičan prometni sustav metropole. Na lokaciji se nalaze vatrogasci i policija, dok statičari nisu dopuštali ulazak u zgradu.
Vatrogasci su izvijestili da je požar brzo zahvatio veći dio nebodera zbog visokih temperatura i intenziteta izgaranja. Zbog toga je provođenje policijskog očevida odgođeno. Prema informacijama od četvrtka, policija je privela nekoliko mladih osoba na obavijesni razgovor, dok postoje indicije da je u neboder ušla skupina od pet do šest mladih prije izbijanja požara. Danas se zna da je zbog požara uhićen jedan mladić i doveden je na ispitivanje, a neslužbeno je odgovornost prebacio na druge koji su bili s njim.
Kornelije Hećimović, voditelj FM radija smještenog u neboderu, opisao je dramatičan trenutak za dnevnik HRT-a: “Da se požar dogodio 12 sati ranije, mi bismo sada bili po raznim sprovodima.” Požar je zahvatio kat na kojem je radio stanica bila smještena, no u trenutku izbijanja vatre nitko nije bio prisutan što je spriječilo tragediju.
‘Koliko je bilo zaštitara’
Ulazak u zgradu je zabranjen zbog strukturnih oštećenja. Sudski vještak za graditeljstvo, Žarko Željko, za dnevnik Nove TV upozorio je da visoke temperature mogu trajno narušiti nosivost konstrukcije. “Ako je požar trajao više od 120 minuta, a unutarnja temperatura bila preko 550–600 stupnjeva, dolazi do pada tlačne čvrstoće betona i plastičnih deformacija armature. Nosivost gubi se i te elemente više nije moguće spasiti. Po mom mišljenju, sanacija nije isplativa, rekonstrukcija je puno skuplja i praktičnije je ukloniti zgradu i napraviti novu”, rekao je Željko.
Mario Uroš iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo također je istaknuo da trenutno ne postoji način da se jamči sigurnost ikome tko bi ušao u zgradu. “Pregledali smo zgradu dronovima i s vatrogascima. Šteta je takva da ne možemo garantirati sigurnost. Tek nakon detaljne analize oštećenja moći će se odlučiti o sanaciji ili eventualnom rušenju”, rekao je.
Na pitanje o sigurnosnom nadzoru, stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za naš je portal komentirao da broj zaštitara u neboderu očito nije bio dovoljan. “Prvo je bila informacija da je bio jedan zaštitar, pa dva, sad četiri. Više ni ne znamo. Ako je zgrada pod videonadzorom i alarmnim sustavom, dva zaštitara bi mogli pokriti sustav. Ako ga nemate – problem je evidentan. Samim obilascima ovakva zgrada se ne može štititi”, naglašava stručnjak.
Što je s Kockicom?
Dodaje da je posebno zabrinjavajuće što se radilo o arhivi tijela javne vlasti, koja bi trebala biti zaštićena od vandalizma i požara. “Nevjerojatno je da se takva arhiva ostavlja bez nadzora. Svaki vlasnik mora skrbiti o imovini i spriječiti ugrožavanje svoje i tuđe imovine. Ako se zgrada sruši ili izgori, odgovornost je na njemu. Privatnici su na to prisiljeni, a država očito ne primjenjuje ista pravila”, pojašnjava.
Što se tiče drugih zgrada iz komunističke Jugoslavije, poput poznate Kockice, stručnjak smatra da je ona dobro obnovljena i da se koristi za ministarstva pa za razliku od Vjesnika nije napuštena. “Koliko je sigurnosno posložena – nisam bio unutra, ali nije napuštena. Svaki slučaj je za sebe”, kaže.
Stručnjak se osvrnuo i na širi društveni problem: porast rizičnih ponašanja mladih o kojem smo puno pisali u zadnje vrijeme. “Ne vidim da netko organizirano upravlja maloljetnicima. Svaki slučaj jest izoliran, ali odgojni sustav je zakazao. Mladi imaju sva prava, a odgovornost – nula. Nekad smo imali sankcije koje su djelovale odgojno, danas je svaka takva mjera tretirana kao napad na dječja prava. Posljedica je ovo što vidimo – kad nema odgoja, nema ni prevencije. Nekad smo imali packe i tjeranje u kut, danas ništa”, ističe.
‘Bez odgoja mladi su prepušteno sebi’
On naglašava da je odgoj ključna preventiva protiv ovakvih incidenata. “Bez odgoja i sustava kontrole, mladi su prepušteni sami sebi, a to završava ovakvim požarima i uništavanjem imovine”, zaključuje. Uprava grada i nadležne službe najavile su dodatnu analizu zgrade i donošenje novih sigurnosnih mjera. Očekuje se da će odluke o eventualnoj sanaciji ili rušenju biti poznate krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna. Trenutno stanje Vjesnikove zgrade i dalje predstavlja opasnost za građane. Policija i vatrogasci apeliraju na sugrađane da izbjegavaju područje u širokom luku dok se situacija ne stabilizira.
Incident je otvorio pitanje odgovornosti i sigurnosne kulture u Zagrebu, osobito kada su u pitanju javni objekti i arhive. Činjenica da mladi mogu ući u napuštenu i slabo nadziranu zgradu, upozorava na sistemske propuste u zaštiti i prevenciji. Cvrtila je zaključio: Preduvjet je da se zna čija je imovina, a u dobrom dijelu znamo da se to uopće ne zna. Zatim bi se netko trebao potruditi to popraviti… Da ne kažemo da je taj Vjesnik, jer je imovina iznajmljivana, nekome davao veliki prihod. Ali to je tako sa sigurnosću, nitko ne želi ulagati dok se ne nešto dogodi. Prevencija je ovdje nula”.
