Solarni paneli lani su proizveli 11 posto električne energije u Europskoj uniji, dok su termoelektrane na ugljen proizvele deset posto, pokazuju podaci klimatske organizacije Ember. Udio fosilnog plina pao je petu godinu zaredom i trenutno čini 16 posto elektroenergetske mješavine u bloku.
“Ovo je prekretnica. Ugljen je najstariji način proizvodnje električne energije, no također i najprljaviji. Solarna energija zvijezda je u usponu”, slikovito je poručila Beatrice Petrovich, koautorica izvještaja.
Industrijalizacija Europe bila je pogonjena ugljenom, ali taj izvor energije zagađuje i zagrijava planet više negoli bilo koji drugi izvor energije. Proizvodnja električne energije iz ugljena u EU dostigla je vrhunac 2003. godine i od tada je pala za 68 posto.
Istovremeno, čisti izvori električne energije doživjeli su procvat. Energija vjetra i sunca prošle je godine porasla na 29 posto u proizvodnji električne energije EU, a hidroenergija i nuklearna energija nastavile su povećavati svoje udjele u odnosu 2022. godinu.
Izvještaj je porast udjela solarne energije, koji je prošle godine najviše porastao, pripisao rekordnoj količini novih panela na tržištu, unatoč tome što je regija dobivala manje sunca nego 2023. godine, piše Guardian.
“Dobra je stvar što povećanje gradnje solarnih panela zapravo dovodi do smanjenja sagorijevanja fosilnih goriva“, izjavila je Jenny Chase, analitičarka za solarnu energiju iz BloombergNEF-a, koja nije bila uključena u izvještaj.
Izvještaj je otkrio da je udio ugljena pao u 16 od 17 zemalja koje su ga još koristile u 2024. godini. Navodi se da je to fosilno gorivo postalo “marginalno ili odsutno” u većini sustava.
Njemačka i Poljska, dvije zemlje koje sagore većinu ugljena u EU, među nalaze se u društvu država članica u kojima je došlo do prijelaza na čišće izvore energije.
Udio ugljena u elektroenergetskoj mreži Njemačke pao je za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je u Poljskoj pao za osam posto, pokazuje izvještaj.
Fosilni plin također je nastavio doživljavati “strukturni pad” u 14 od 26 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem koje koriste plinsku energiju, otkrio je izvještaj.
Unatoč blagom porastu potražnje za električnom energijom, koji je uslijedio nakon dvogodišnjeg naglog pada zbog ruske invazije na Ukrajinu, EU je odgovorila planom za uštedu energije, diversifikaciju dobavljača fosilnih goriva i ubrzanje prelaska na čistu energiju.
“Politike i tržišta u Europi omogućile su obnovljivim izvorima energije smanjenje udjela ugljena i prirodnog plina“, izjavio je Gregory Nemet, istraživač na Sveučilištu Wisconsin-Madison i koautor izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene.
“Vjetar i sunce rastu u svim velikim gospodarstvima, no uporaba ugljena i dalje raste u Kini, dok prirodni plin jača u SAD-u. Europa pak iskorištava sve prednosti obnovljivih izvora, pristupačnost, sigurnost i čišći zrak” dodao je Nemet.
Emberov izvještaj pokazao je da je EU na dobrom putu dostizanja cilja od 400 gigavata instaliranog kapaciteta solarne energije do 2025., s već postavljenih 338 GW u 2024. Zadrži li trenutni tempo rasta, do 2030. mogla bi doseći i cilj od 750 GW.
Autori izvješća pozvali su i na ulaganja u baterije, korištenje pametnih brojila kao i drugih sustava “čiste fleksibilnosti” koji će bolje uskladiti proizvodnju obnovljive energije, koja varira tijekom dana, s potražnjom.
