Elektroenergetski sustav Bosne i Hercegovine u 2024. godini suočio se s ozbiljnim izazovima, a među njima se ističe kolaps elektroenergetske mreže sredinom lipnja, rekordno povećanje uvoza električne energije i pad proizvodnje iz tradicionalno pouzdanih izvora.
Iako brojke bilježe rast proizvodnje iz solarnih elektrana, ostaje otvoreno pitanje dugoročne stabilnosti i isplativosti oslanjanja na ovu tehnologiju u trenutku kada potrošnja raste, a sustav pokazuje ozbiljne ranjivosti.
Sve je to navedeno u godišnjem izvještaju o radu DERK-a (Državne regulatorne komisije za električnu energiju)
Raspad iz lipnja: upozorenje koje se ne smije ignorirati
Najveći pojedinačni događaj u sektoru dogodio se 21. lipnja u 12:24 sati, kada je zbog ispadanja dalekovoda u Crnoj Gori i Albaniji došlo do raspada sustava u cijeloj BiH, gotovo cijeloj Albaniji, većem dijelu Crne Gore i dijelu Hrvatske. Obnova je trajala do 16 sati, a potrošači u BiH električnu energiju su ponovo dobili u roku od 60 do 90 minuta.
Upozorenje je bilo jasno – i tehnički i regionalno povezan sustav ima svoje granice, osobito u uvjetima kada se u sustav uključuju novi proizvodni kapaciteti, često bez adekvatnog planiranja i mrežne prilagodbe.
Smanjena domaća proizvodnja
Ukupna proizvodnja električne energije u 2024. godini iznosila je 14.554 GWh, što je 8 posto manje u odnosu na 2023. godinu. Razlog pada je prvenstveno izrazito nepovoljna hidrološka situacija – proizvodnja velikih hidroelektrana pala je za čak 24,7 posto, na ukupno 4.732 GWh.
Istovremeno, termoelektrane su proizvele 8.483 GWh, što je neznatno više nego prethodne godine. Vjetroelektrane su proizvele 393 GWh (rast od 10,3 posto), dok je pet velikih solarnih elektrana priključenih na prijenosni sustav ostvarilo proizvodnju od 209 GWh.
U kategoriji malih obnovljivih izvora – u koje spadaju male hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane te elektrane na biogoriva priključene na distributivni sustav – zabilježena je proizvodnja od 710,17 GWh, što je pad od 4,4 posto u odnosu na 2023. godinu.
Industrijski proizvođači dodali su 26,46 GWh ukupnoj energetskoj slici.
ŽALOSNO I PORAZNO Hrvatska ima 13.500 prosumerskih solara, BiH samo 47, a do 2030. se obvezala imati 10.000
Bosna i Hercegovina, iako dio globalnih trendova ka energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije, suočava se s ozbiljnim izazovima zbog zastarjelih propisa, administrativnih prepreka i…
Sve veća unutarnja potražnja
Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 12.131 GWh, što je povećanje od 4,3 posto. Posebno se izdvaja porast potrošnje kupaca priključenih na prijenosni sustav – za čak 19,8 posto, što ukazuje na intenzivniji industrijski i infrastrukturni razvoj.
Distributivna potrošnja dosegla je 10.903 GWh, uz rast od 3,4 posto.
Maksimalno satno opterećenje sustava zabilježeno je 31. prosinca u 18 sati i iznosilo je 2.049 MW, što je manje od povijesnog maksimuma iz 2014. godine (2.207 MW). Minimalno opterećenje od 651 MW zabilježeno je 20. svibnja u ranim jutarnjim satima.
Rekordan pad gubitaka, eksplozija uvoza
Prijenosni gubici u 2024. godini iznosili su 328,5 GWh (1,78 posto ukupne energije u mreži), dok su distributivni gubici pali na povijesni minimum – 934,8 GWh, odnosno 8,57 posto ukupne distributivne potrošnje. To je najniži zabilježeni omjer gubitaka u povijesti elektroenergetskog sektora BiH.
Iz BiH je izvezeno 4.524 GWh električne energije, što je pad od 12,1posto, dok je uvoz porastao za čak 120,3 posto i iznosio 2.021 GWh – što potvrđuje ozbiljan rast unutarnje potrošnje i potrebu za većom samodostatnošću.
Ukratko, ukupna proizvodnja električne energije u BiH 2024. godine iznosila je 14.554 GWh, što je pad od 8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći gubitak bilježe hidroelektrane, s padom od čak 24,7 posto (4.732 GWh), zbog loših hidroloških uvjeta.
Termoelektrane su proizvele 8.483 GWh – blagi rast od 0,9 posto, no treba imati u vidu kako postoji jak politički i ekološki pritisak da ih se postupno gasi.
Solarni sektor: brojke rastu, ali što stoji iza njih?
Proizvodnja električne energije iz solarnih izvora u Bosni i Hercegovini nastavila je ubrzanim tempom rasti i u 2024. godini, ali uz sve veći broj otvorenih pitanja o dugoročnoj održivosti, transparentnosti i utjecaju na okoliš i lokalne zajednice. Prema službenim podacima, u prošloj godini je iz solarnih elektrana ukupno proizvedeno 596,71 gigavatsati (GWh) električne energije, što predstavlja rekordan iznos za BiH.
NIJE NI ČUDO ŠTO SU NAVALILI Solarna elektrana od 4,9 MW će vam za 30 godina donijeti profit veći od 20 milijuna KM
Koliko puta ste u posljednjih nekoliko godina, kada je počela solarmanija u Hercegovini čuli rečenicu “Solari su novo smilje”? Vjerojatno puno. Je li vam bilo zanimljivo vidjeti imena…
Od toga, čak 387,71 GWh proizvedeno je u manjim solarnim elektranama priključenim na distributivni sustav, dok je 209 GWh došlo iz pet velikih solarnih elektrana priključenih na prijenosnu mrežu. U oba segmenta zabilježen je rast – posebno u sektoru malih proizvođača, gdje je povećanje proizvodnje iznosilo čak 62,3 posto u odnosu na 2023. godinu.
Tijekom 2024. godine na mrežu je priključeno pet novih velikih solarnih elektrana:
Zvizdan (općina Ljubuški) – 28,5 megavata (MW)
Bileća – 55 MW
Eco-Wat I i II (Stolac) – 57 MW + 35,47 MW
Deling Invest (Tuzla/Lukavac) – 29,75 MW
NA ČAK 380 HEKTARA Sarajevska tvrtka želi graditi solare snage 270 MW u Hercegovini
Tvrtka Solar Agroland iz Sarajeva planira izgraditi fotonaponsku elektranu snage 270 MW na području Bileće. U tu svrhu izrađena je prethodna procjena utjecaja na okoliš, dok se investitor…
Ukupno, BiH je dobila više od 206 novih megavata solarnog kapaciteta, što predstavlja značajan infrastrukturni zahvat. Međutim, ovi su projekti nerijetko građeni uz upitne javne koristi, bez sveobuhvatne procjene utjecaja na okoliš, te često mimo volje lokalnog stanovništva koje nije imalo stvarni uvid u planove i koncesijske aranžmane.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se solarni kapaciteti priključuju putem novoizgrađenih trafostanica koje često financiraju javna poduzeća ili se temelje na javnim resursima, dok se poslovni prihodi ostvaruju isključivo u privatnim rukama. U izvještaju DERK-a ne navodi se eksplicitno koliko su ti projekti doprinijeli stabilnosti sustava, niti kolika je njihova isplativost u kontekstu sve češće zabilježenih oscilacija u proizvodnji i potrošnji.
NJEMAČKI SOLARNI KAPACITETI Instalirano više od 100 gigavata, najveći izvor paneli na krovovima zgrada
Solarna energija napravila je još jedan iskorak u Njemačkoj u 2024. godini, pokazali su industrijski podaci, s ukupnim instaliranim kapacitetom koji je prvi put premašio 100 gigavata.…
Izvan radara: “nevidljiva” proizvodnja
DERK u svom izvještaju posebno ističe da značajan broj solarnih elektrana – naročito manjih koji električnu energiju proizvode isključivo za vlastite potrebe – nije obuhvaćen službenim podacima. Ovakva proizvodnja izvan radarskog sustava predstavlja problem za stabilnost mreže i planiranje potrošnje, budući da operatori sustava ne raspolažu potpunim i ažurnim podacima o proizvodnji.
Procjenjuje se da postoji najmanje 30 megavata priključene solarne snage koja nije uključena u statističke preglede, a broj bi mogao biti i veći s obzirom na trend sve masovnije ugradnje krovnih solara.
Premda se solarna energija često promovira kao čista i obnovljiva, u BiH, a osobito u Hercegovini, dolazi do teške zlouporabe lijepe i poztitivne priče o obnovljivoj i zelenoj energiji, čija proizvodnja nije dostupna svima nego samo odabranima. Također i lokalne zajednice koje su suočene s izgradnjom velikih solarnih parkova sve češće iskazuju nezadovoljstvo. Pitanja devastacije zemljišta, izostanka javnih rasprava, utjecaja na okoliš i način dodjele koncesija sve su prisutnija u medijskom prostoru.
POLITIKA I TAJKUNI PROTIV ČOVJEKA U Hercegovini teže postaviti solare na krov nego izgraditi solarno megapostrojenje
Socijalna pravda mora biti u središtu zelene i digitalne tranzicije. To podrazumijeva uzimanje u obzir socijalnih i gospodarskih učinaka tih tranzicija te posebno usmjeravanje na regije,…
U nekim slučajevima, kao što je projekt u Raštanima kod Mostara ili višestruke koncesije kod Stoca i Nevesinja, javnost s pravom postavlja pitanje tko ima koristi od ove “zelene tranzicije” i je li riječ o energetskom razvoju ili o pogodovanju investitorima pod krinkom obnovljivih izvora.
Istodobno, usprkos rastu broja solarnih projekata, BiH je u 2024. godini uvezla više od 2.000 GWh električne energije – čak 120 posto više nego godinu ranije. Ovaj podatak ozbiljno dovodi u pitanje sposobnost domaće solarne proizvodnje da zaista doprinese energetskoj neovisnosti zemlje.
Tržište koje ne postoji
Još jedan ključni problem je izostanak organiziranog tržišta električne energije u BiH. Iako se proizvodi sve više struje iz solarnih izvora, ona se i dalje prodaje u nereguliranom okruženju bez burze, bez transparentne formacije cijena i bez konkurencije među proizvođačima i dobavljačima.
U takvom kontekstu, rast solara bez tržišnog nadzora može postati destabilizirajući faktor, jer se sistem širi, a regulativa zaostaje.
ČEKA LI SOLAROMANIJU SUDBINA SMILJOMANIJE Stotine tvrtki iz BiH predalo je zahtjeve za solare, no može li to izdržati mreža?
U Bosni i Hercegovini je na stotine zahtjeva tvrtki koje žele proizvodititi energiju iz obnovljivih izvora, no upitno je može li postojeće elektroenergetska mreža u Bosni i Hercegovini primiti svu…
Osim solarnih projekata, u pogon je puštena i vjetroelektrana Ivovik (Tomislavgrad, 84 MW), te hidroelektrana Ulog (Kalinovik, 35,12 MW). Infrastrukturno, sustav se širi – ali tržišno, i dalje ne postoji organizirano veleprodajno tržište električne energije. Nema burze, nema konkurencije, a cijene za krajnje korisnike određuju se administrativno.
Dok se donositelji odluka ponose instaliranim megavatima iz solarnih panela, sustav i dalje ovisi o termoelektranama i uvozu. Dok se slavi “tranzicija”, potrošnja raste, a lokalne zajednice sve češće dižu glas protiv neprincipijelnih investicija koje im mijenjaju krajolik i životnu sredinu.
DERK u svom izvještaju korektno bilježi i pozitivne i negativne aspekte, ali rješenja su još na čekanju. Usklađivanje zakonodavstva s EU standardima, uspostava burze, jačanje kontrole nad obnovljivim sektorom i zaštita javnog interesa u energetskoj politici – to su stvarne teme pred nama.
S obzirom na događaje iz lipnja, BiH više nema luksuz da ih odgađa.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
