Ovog ljeta pohodile su nas ospice, covid se vratio na mala vrata, a pozornost su privukle i atipične upale pluća, te slatke rane ili impetigo, zarazna bakterijska infekcija kože, najčešća kod djece predškolske dobi, a prisutna u svakoj dobi.
Kako je epidemiološka slika krajnjeg juga ovog ljeta i što nas očekuje najesen, pitamo voditelja Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, epidemiologa dr. Miljenka Ljubića:
– Što se ospica tiče, zadržalo se na onih pet slučajeva, svi su bili u Dubrovniku, povezani s dolascima iz Sarajeva, osobe su se zarazile u BiH. Samo je jedan slučaj zaraze bio iz Dubrovnika, jedno dijete školske dobi bio je u Sarajevu na natjecanju, virus je prešao na njega – podsjeća dr. Ljubić i ističe povećani broj upala pluća. Dijagnoza karakteristična za zimsko doba na jugu je samo u prva dva ljetna mjeseca potvrđena u osamdesetak slučajeva, najviše u dobnoj skupini od 7 do 19 godina. S obzirom na povećanu prisutnost COVID-a, neki slučajevi su se s tim povezivali. Svakako, kod atipične upale pluća često se radilo o virusnoj upali bez uobičajenih simptoma koja se pokaže tek na radiološkoj snimci.
Što se respiratornih infekcija tiče, poput koronavirusa, sugovornik kaže kako je on stalno prisutan, ali sa lakšom kliničkom slikom, pa oboljeli ne završavaju u bolnici.
– Ne možemo reći da se radi o epidemiji, no bilježi se nešto veći rast covida nego početkom godine. U našem laboratoriju ne radi se identifikacija soja, nego na razini Hrvatske, no sigurno je da se ne radi o soju opasnom toliko da bi kod zaraženih uzrokovao probleme u donjim dišnim putevima – kaže epidemiolog i upozorava na još neke sezonske tegobe:
– Preko ljeta možemo očekivati i sezonske viroze tipa povraćanja i proljeva, to su enteroviroze, ali tu nemamo nekog pojačanog broja, radi se o pojedinačnim slučajevima. Kad su posrijedi tzv. slatke rane, ta se bolest ne prijavljuje našoj službi, ali od nekih liječnika dobivamo podatke o pojedinačnim slučajevima. O širenju, pogotovo u dječjim kolektivima, nema informacija – govori dr. Ljubić o neugodnim ‘pratitelju‘ ljetnih radosti, ružičastim ranicama koje prerastaju u mjehuriće po koži. Ova se infekcija prenosi dodirom, zaraza se može proširiti u kontaktu s inficiranom osobom ili predmetima koje je dodirivala, odjećom, posteljinom, ručnikom, igračkom…Tip antibiotika koji se primjenjuje u liječenju ovisi o raširenosti mjehurića i intenzitetu promjena na koži.
– Bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem ne moraju biti prijetnja, ali gdje je niska procjepljenost, to postaju. Moguće je izbijanje tih bolesti u dječjim kolektivima, prvenstveno ospica, a isto tako i hripavca. Pojedinačnih slučajeva je već bilo u Županiji, ali nema širenja u kolektivu. Hoće li do toga doći najesen kad počnu veća okupljanja, ne možemo znati. Svakako je važno upozoriti one koji nisu cijepili djecu ili odgađaju cijepljenje, da promisle još jednom, zbog zaštite od ovih bolesti – napominje voditelj Epidemiološke službe.
Priznaje da su on i kolege u normalnim okolnostima često ‘nevidljivi‘, no dogode se i velika iskušenja poput korona krize:
– Mi smo jedna od rijetkih generacija epidemiologa koja je imala tu ‘sreću‘ da je u radnom vijeku bila u pandemiji. Tad smo prvi put došli u žižu javnosti, prepoznat je doprinos epidemiologa:
– Inače je naš rad više u sjeni, tek kad izbiju neke zdravstvene katastrofe, dođemo u prvi plan. A kad je sve mirno, više smo usmjereni na neke statističke stvari, pratimo pojavnosti nekih bolesti i ukazujemo na moguće suzbijanje kroz prevenciju. Osim razdoblja korone, krizna situacija je bila i epidemija ospica 2018. u Dubrovniku i nekoliko manjih epidemija čije je širenje zaustavljeno našim naporima, pogotovo kod hidričnih epidemija koje se mogu prenijeti putem vode. Zaustavljali smo i veća širenja koja mogu nastati prilikom nepravilnog rukovanja hranom kad se pojave bolesti prenesene hranom, to je uvijek potencijalna opasnost, pogotovo imajući na umu specifičnost naše županije kao top turističke destinacije. Kod nas jedna jedina epidemija može uništiti cijelu sezonu – veli dr. Ljubić kojega na kraju pitamo i o stalnoj ‘pratiteljici‘ ljeta, salmoneli, bakterijskom bolešću koju uzrokuje kontaminirana hrana, poglavito sirovo meso peradi, jaja i mliječni proizvodi…:
– U slučaju salmonele, nekih ‘grupiranja‘ oboljelih nije bilo. Tu i tamo kakav pojedinačni slučaj, ali nismo zabilježili u objektima organizirane prehrane, odnosno onima koji su pod zdravstvenim nadzorom – zaključuje iskusni epidemiolog.
Mnogo se ovog ljeta spominje i mononukleoza, no ona je u domeni infektologa, a o simptomima i načinima liječenja za Dubrovački je govorila dr. Ljiljana Betica Radić.
https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/infektologinja-ljiljana-betica-radic-mononukleoza-je-klinicki-neprepoznatljva-kod-vecine-djece-a-studije-je-povezuju-s-kasnijim-rizikom-od-ms-a-1400435
