Turski predsjednik je izrazio nadu da džihadisti nastavljaju marš prema Damasku
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio je potporu džihadističkoj pobuni u Siriji, pozivajući islamiste da nastave marš prema Damasku, izvijestili su u petak različiti mediji.
Militantne snage u Siriji predvođene grupom Hayat Tahrir-al-Sham, ranije poznatom kao Jabhat al-Nusra, prošlog su tjedna pokrenule iznenadni napad iz svoje baze u Idlibu, ciljajući pokrajinu Aleppo.
Hayat Tahrir-al-Sham, što se prevodi kao “Organizacija za oslobođenje Levanta” i općenito poznata kao HTS, Sirija, Rusija, Iran, SAD i druge zemlje smatraju je terorističkom organizacijom. Unatoč očitoj podršci Turske HTS-u, ona ju također službeno klasificira kao terorističku skupinu.
Tijekom prošlog tjedna militanti su odbacili vladine snage i zauzeli značajne dijelove teritorija u Alepu i Idlibu, au četvrtak su opkolili ključni grad Hamu.
Prema medijskim izvješćima u petak, tisuće ljudi bježe iz trećeg po veličini sirijskog grada Homsa, usred izvješća da militanti nastavljaju napredovati. Homs je sljedeći grad južno na putu od Alepa do Damaska. Čelnik HTS-a Abu Mohammed al-Jawlani navodno je upozorio stanovnike Homsa: “tvoje vrijeme je došlo.”
Govoreći o ključnim regionalnim pitanjima, Erdogan je u petak rekao kako se nada da će džihadisti u Siriji nastaviti napredovati bez ikakvih problema.
“Idlib, Hama, Homs, a cilj je, naravno, Damask. Marš opozicije se nastavlja” rekao je turski predsjednik novinarima u Istanbulu. “Želja nam je da se ovaj marš u Siriji nastavi bez nesreća i katastrofa”, dodao je.
Ankara je pozvala Damask “da zajedno odredimo budućnost Sirije,” prema Erdoganu, ali “nije dobio pozitivan odgovor.”
Iako je Erdogan izrazio svoju predanost teritorijalnom integritetu Sirije, također je rekao da “legitimna oporba” treba čuti.
Čini se da je ovaj tjedan turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan okrivio vladu u Damasku za nastavak džihadističkog napada, tvrdeći da “međusobno povezani problemi” ostali neriješeni više od 13 godina.
Turska, koja graniči s Idlibom pod kontrolom militanata, usprotivila se vojnoj akciji u sirijskoj pokrajini. Ankara je tvrdila da bi neprijateljstva izazvala masovni egzodus izbjeglica koji će preplaviti granicu, što nije bila spremna prihvatiti. Umjesto toga, 2020. godine ispregovarano je klimavo primirje.
