Europska komisija priprema se za reviziju sustava deportacije EU-a u pokušaju ubrzanja povratka odbijenih tražitelja azila i migranata s kriminalnom pozadinom, rekao je povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner za Welt am Sonntag u intervjuu objavljenom danas.
Plan, za koji se očekuje da će biti predstavljen 11. ožujka, ima za cilj pooštriti pravila za migrante koji odbijaju surađivati s vlastima, uključujući nametanje “oštrih posljedica” za nepridržavanje, citirao je njemački list Brunnera. “Ishod mora biti da kada se izda odluka o vraćanju, da se ona se zapravo provede”, rekao je Brunner.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada migracija postaje glavni politički prioritet izvršne vlasti EU-a pod predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, a Bruxelles je pod pritiskom sve većeg broja članica da poboljša koordinaciju provedbe i postroži pravila o azilu. Von der Leyen je strožu provedbu migracija stavila u ključni fokus svog drugog mandata, podupirući politike za jačanje granične sigurnosti EU-a, ubrzanje procedura za azil i poboljšanje mehanizma vraćanja migranata.
Tek svaki peti migrant koji je dobio naredbu da napusti EU je to i učinio
Dok je Frontex, granična agencija EU-a, prošle godine zabilježio pad nezakonitih dolazaka od 38 posto – na najnižu razinu od 2021. – deportacije se i dalje sporo provode. Više od 480.000 državljana trećih zemalja dobilo je naredbu da napuste EU 2023. godine, ali samo svaki peti je to i učinio, pokazuju podaci Eurostata.
Brunner, austrijski državljanin i bivši ministar financija, također se zalaže za stroža pravila pritvora za deportirane osobe koje se smatraju rizikom za sigurnost. “Opasni pojedinci provlače se kroz pukotine i čine zločine”, rekao je u intervjuu. “Pravila za sigurnosne rizike moraju biti znatno stroža – uključujući pritvor kako bi se spriječio njihov nestanak prije deportacije.”
Komisija također istražuje ideju offshore “centara povratka” u trećim zemljama koje su spremne prihvatiti deportirane osobe – što je pravno zamršena ideja koja podsjeća na britanski plan za azil u Ruandi ili talijanski dogovor s Albanijom. Pokušaji EU-a da uspostavi takva partnerstva do sada su bili teško izvedivi zbog zbog ograničene suradnje zemalja porijekla migranata, stalnih pravnih izazova i zabrinutosti zbog kršenja ljudskih prava.
Europa steže obruč: Spremaju se masovne deportacije
