EU nam je dala zadatak koji smo trebali ispuniti još prije četiri godine: Hrvatska je podbacila

Prema Izvješću Ministarstva gospodarstva o komunalnom otpadu za 2022. godinu, puno se gradova u Hrvatskoj baš i ne može pohvaliti odvojenim prikupljanjem otpada, no ima i onih koji su ipak uspješni u tome.

Iako se Hrvatska pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, na kraju 2022. tek je dosegnula stopu 46 posto. Napredak je to u odnosu na 2021. u kojoj je Hrvatska bila na stopi od 43, no veliko kaskanje i zaostatak u odnosu na preuzete obveze i zacrtane ciljeve po kojima smo do kraja 2022. godine već trebali biti na stopi od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost piše o važnosti gospodarenja otpadom.

Svijetli primjeri gradova koji su postignuli stopu odvajanja iznad 50 posto su Prelog, Koprivnica, Krk i Osijek. U Prelogu se odvaja čak 66,4 posto komunalnog otpada. Inače, otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti, dok gospodarenje otpadom predstavlja djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe, uključujući razvrstavanje i zbrinjavanja otpada, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, kao i nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se zbrinjavao otpad.

Obrada otpada je postupak oporabe ili zbrinjavanja, a uključuje i pripremu prije oporabe ili zbrinjavanja, dok je zbrinjavanje otpada svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući i postupak koji kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način koji ne ugrožava zdravlje ljudi.

Bitno je ispravno odvajati otpad

Također se gospodarenje otpadom mora provoditi tako da ne uzrokuje štetni utjecaj na okoliš, posebno ne uzrokuje rizik od onečišćenja mora, voda, tla i zraka te ugrožavanja biološke raznolikosti, ne uzrokuje neugodu zbog buke i neugodnih mirisa, ne uzrokuje štetan utjecaj na krajolik ili mjesta od posebnog interesa i ne uzrokuje nastajanje eksplozije ili požara. Temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke, a osobito na sljedećim načelima.

Prvo je “načelo onečišćivač plaća”, što znači da proizvođač otpada, odnosno, posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad. Zatim ide “načelo blizine” koje govori o tome da se obrada otpada mora obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš. Nadalje je tu “načelo samodostatnosti” koje se tiče gospodarenja otpadom koje će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države.

Pri tome se uzima u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada. Posljednje je “načelo sljedivosti” koje uključuje utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu. Bitno je podsjetiti i kako se ispravno odvaja otpad. U plave spremnike treba odlagati novine, časopise, prospekte, kataloge, bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice, pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice, mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr).

Ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta

Nadalje, u plave spremnike ne smije se odlagati indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir, zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl. U smeđe spremnike treba odlagati kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.), vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.).

Također, u smeđe spremnike stavljaju se i male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci). Nadalje, u smeđe spremnike ne smije se odlagati ostatke termički obrađene hrane, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti, pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad.

U zelene spremnike treba odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.). U zelene spremnike ne smije se odlagati prozorsko, automobilsko, kristalno, optičko, armirano i laboratorijsko staklo, staklena vuna, žarulje i fluorescentne svjetiljke, porculanski i keramički predmeti. Ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.

U žute spremnike ne ide plastična ambalaža s ostacima kemikalija

U žute spremnike treba odlagati polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl., ​boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl., čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr., ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora), na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.

Briga o otpadu u Hrvatskoj predstavlja veliki problem: Jedan grad na obali je doskočio tome

Također, u žute spremnike treba odlagati višeslojnu ambalažu (tetrapak), ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl., konzerve od hrane i limenke od pića. U žute spremnike ne smije se odlagati plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja, plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od kemikalija, boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina, boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce).

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.