U središtu zabrinutosti EU su strahovi da će Putin s Libijom učiniti ono što je već pokušao u dijelovima istočne Europe, gdje je, prema riječima dužnosnika EU, vodio hibridni rat protiv bloka koji uključuje slanje migranata. Zemlje EU optužuju Minsk i Moskvu za olakšavanje ilegalnih prelazaka tražitelja azila preko Bjelorusije u Poljsku i Litvu, taktiku čiji je cilj izvršiti pritisak na europske vlade sijanjem političkog razdora i povećanjem podrške strankama protiv imigracije, često nešto više prijateljski nastrojenima prema Rusiji.
Trgovina s Haftarom
Brunner je rekao da opasnosti Putinovog utjecaja u Libiji ostavljaju Europi malo drugog izbora nego da razgovaraju s Haftarom i “stavi svoje opcije na stol kada je riječ o migracijskoj diplomaciji”. To bi podrazumijevalo povezivanje pregovora o migracijama s pitanjima poput razvojne pomoći za Libiju ili olakšavanja Libijcima dobivanja europskih viza, rekao je Brunner.
Libija i dalje izaziva posebnu zabrinutost čelnika EU-a. Prema podacima UNHCR-a , u toj sjevernoafričkoj zemlji živi preko 600.000 raseljenih osoba . EU je osigurala sredstva libijskoj obalnoj straži kako bi spriječila migrante da dođu do bloka unatoč raširenim izvješćima o kršenjima ljudskih prava.
Ujedinjeni narodi su 2023. godine objavili izvješće u kojem navode dokaze o zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad migrantima u Libiji, uključujući “ogromne” dokaze o sustavnom mučenju i seksualnom ropstvu.
Zapadni dio Libije kontrolira međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva, s glavnim gradom u Tripoliju. Haftar kontrolira istočni dio zemlje, gdje se i zapadni i ruski dužnosnici bore za utjecaj.
Europski čelnici imaju dugu povijest suočavanja s libijskim moćnicima u nastojanju da uguše ilegalne migracije iz Afrike, a to seže do bivšeg vođe Muammara Gaddafija, koji je ubijen u ustanku 2011. godine, a čemu je pomogla NATO vojna intervencija.
Detalji diplomatske zamke epskih razmjera: Libijski vojskovođa ponizio europske ministre
