Energetske posljedice sukoba na Bliskom istoku osjećat će se još dugo, a Europska komisija (EK) već priprema paket mjera kako bi pomogla građanima i poduzećima, poručio je povjerenik za energiju Dan Jorgensen. Najavio je da će prijedlog obuhvatiti i smanjenje poreza na električnu energiju te niže naknade za prijenosne mreže.
“Ne bismo trebali imati iluzija da će posljedice ove krize za energetska tržišta biti kratkotrajne, jer neće”, rekao je Jorgensen nakon virtualnog sastanka ministara energetike država članica EU-a.
Prema njegovim riječima, od početka sukoba cijene plina u Europskoj uniji porasle su za oko 70 posto, dok je cijena nafte viša za 60 posto. U samo mjesec dana Unija je za uvoz fosilnih goriva izdvojila dodatnih 14 milijardi eura. Naglasio je kako odgovor država članica mora biti usklađen, a mjere ciljane i privremenog karaktera. Istodobno, upozorio je da EU ne smije izgubiti iz vida dugoročni cilj – potpunu neovisnost o uvozu fosilnih goriva.
Energetska neovisnost
“Ova kriza nam još jednom pokazuje da se Europa suočava s temeljnom ranjivošću na vanjske energetske šokove, a to je povezano s našom ovisnošću o uvozu fosilnih goriva”, rekao je Jorgensen. “Energetska neovisnost je put naprijed i strateški je imperativ s ekonomskog i sigurnosnog gledišta, ne samo zbog klime”.
U obraćanju koje podsjeća na početak pandemije koronavirusa, Jorgensen je upozorio da se Europa nalazi u “vrlo ozbiljnoj situaciji” bez jasnog kraja. “Čak i da sutra zavlada mir, povratka u normalu neće biti u doglednoj budućnosti“, dodao je.
Govoreći o mogućim uštedama, istaknuo je važnost smanjenja potrošnje goriva, posebno dizela i zrakoplovnog goriva. “Što više nafte uspijete uštedjeti, pogotovo dizela i zrakoplovnog goriva, to će nam svima biti bolje”, rekao je Jorgensen, potvrđujući i ranije navode da Bruxelles želi potaknuti građane na manje putovanja.
Rad od kuće i javni prijevoz
Državama članicama preporučeno je da slijede smjernice Međunarodne agencije za energiju, koje uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje brzine na autocestama za deset kilometara na sat, jačanje javnog prijevoza, uvođenje sustava par-nepar za osobna vozila, poticanje dijeljenja prijevoza te usvajanje ekonomičnijih vozačkih navika.
Na duži rok, Jorgensen poziva na znatno snažnija ulaganja u obnovljive izvore energije. “Ovo mora biti trenutak u kojem ćemo konačno preokrenuti situaciju i postati istinski energetski neovisni”, poručio je. Njegove izjave dolaze u trenutku sve većeg straha od globalne energetske krize koja bi mogla nadmašiti i naftni šok iz 1970-ih te imati gospodarske posljedice usporedive s pandemijom.
Od početka američkih i izraelskih napada na Iran prije više od mjesec dana, cijene nafte i plina snažno su porasle, dosegnuvši rast od oko 70 posto, budući da je u Perzijskom zaljevu blokirana petina svjetske opskrbe sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom. Sastanak ministara energetike završio je bez konkretnih zaključaka, no iz Europske komisije najavljeno je da će paket mjera za cijelu Uniju uskoro biti predstavljen.
