Italija je otvorila dva nova migracijska centra u Albaniji prema sporazumu koji izaziva brojne kontroverze. U ovim će centrima biti smješteni muškarci presretnuti na međunarodnim vodama tijekom pokušaja prelaska iz Afrike u Europu.
Prema riječima talijanskog veleposlanika u Albaniji, Fabrizia Buccija, centri su potpuno funkcionalni i spremni za primanje ljudi, iako se još ne zna kada će prvi migranti biti smješteni – prenosi Reuters. “Od danas su dva centra spremna i operativna”, izjavio je Bucci tijekom posjeta luci Shëngjin, gdje će migranti biti iskrcavani. Sporazum je naišao na žestoke kritike organizacija za ljudska prava, no Europska unija ga je prešutno odobrila. Prema uvjetima dogovora, centri u Albaniji će mjesečno primati do 3000 muškaraca dok čekaju obradu svojih zahtjeva za azilom u Italiji.
Djeca, žene i ranjive skupine i dalje će biti prebačeni izravno u Italiju. Sporazum, koji su potpisali talijanska premijerka Giorgia Meloni i albanski premijer Edi Rama u studenom prošle godine, donio je Albaniji potporu u pristupanju Europskoj uniji, dok je Italija dobila mjesto za zadržavanje migranata izvan svojih granica.
Premijerka Meloni već dugo zagovara oštrije mjere protiv migracija. Naglasila je da je ovaj plan ključan za smanjenje broja migranata koji pristižu morskim putem – prenosi ABC News. Meloni je izjavila kako bi ovaj dogovor mogao postati model koji bi i druge zemlje mogle primijeniti kao dio šire strategije Europske unije za rješavanje migracijske krize.
Centri pod talijanskom kontrolom
Italija je u izgradnju dva centra u Albaniji uložila 670 milijuna eura. Centri se nalaze u Shëngjinu, oko 75 kilometara sjeverno od Tirane, te u bivšoj vojnoj zračnoj luci Gjadër, južnije od Shëngjina. Iako centri funkcioniraju pod talijanskom kontrolom i jurisdikcijom, vanjsku sigurnost osiguravaju albanski stražari.
Meloni je izjavila kako će talijanske vlasti pokušati ubrzati obradu zahtjeva za azil, nastojeći skratiti proces na 28 dana, za razliku od višemjesečnog čekanja u Italiji. Albanija će obrađivati samo zahtjeve osoba iz zemalja koje je Italija proglasila sigurnima, a koje uključuju Bangladeš, Egipat, Obalu Bjelokosti i Tunis.
Očekuje se da će većina tih zahtjeva biti odbijena jer dolaze iz zemalja koje se smatraju sigurnima, a osobe čiji će zahtjevi biti odbijeni, bit će vraćene u svoje zemlje.
Sporazum pod povećalom organizacija za ljudska prava
Unatoč najavama o ubrzanoj proceduri, brojne humanitarne organizacije oštro su osudile ovaj sporazum. Liječnici bez granica izjavili su kako sporazum predstavlja “korak dalje” u restrikcijama, sprječavajući ljude ne samo da napuste svoje zemlje nego i da dobiju brz pristup europskom tlu. Kritičari tvrde da ovi centri podsjećaju na kontroverzne mjere slične onima koje su uspostavljene u Turskoj, Libiji i Tunisu, čime se migrante drži daleko od europskih granica.
Talijanska oporbena stranka Više Europe također je oštro reagirala na sporazum. Riccardo Magi, predsjednik stranke, upozorio je da se u Albaniji stvaraju “talijanski Guantánamo”, daleko od međunarodnih standarda i izvan okvira EU-a. Magi je dodao kako ovakvo tretiranje migranata podsjeća na prebacivanje ljudi kao “paketa ili robe”, što je neprihvatljivo prema međunarodnom pravu.
Iako UNHCR nije bio uključen u pregovore o sporazumu, agencija UN-a za izbjeglice pristala je nadzirati provedbu dogovora u prva tri mjeseca njegove primjene. Organizacija je izrazila ozbiljnu zabrinutost u vezi s ovim planom, tražeći dodatna pojašnjenja o načinu na koji će se sporazum provesti, no odlučila je sudjelovati kao promatrač kako bi osigurala da se poštuju prava i dostojanstvo migranata.
Britanski pragmatizam: Starmer kod Meloni traži rješenje za migrantsku politiku
