Države članice Europske unije donijele su odluku o trajnom zamrzavanju ruske državne imovine u Europi, čime je uklonjena mogućnost veta i otvoren put stvaranju tzv. “reparacijskog zajma” za Ukrajinu. Odluka je donesena putem pisane procedure, a podržalo ju je 25 država članica, dok su dvije glasale protiv.
“Završen je pisani postupak, 25 država za, dvije protiv”, potvrdio je europski diplomatski izvor, ne otkrivajući identitet država koje su se usprotivile prijedlogu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je odluku Vijeća, naglašavajući njezin značaj za nastavak europske potpore Kijevu. “Pozdravljam odluku Vijeća o našem prijedlogu da se nastavi blokada ruske državne imovine”, napisala je na X-u.
Kraj mehanizma veta Mađarske i Slovačke
Odluka znači da će oko 210 milijardi eura ruske imovine ostati zamrznuto sve dok najmanje 15 država članica, koje predstavljaju više od 55 posto stanovništva EU-a, ne glasa za ukidanje mjere. Do sada je produljenje zamrzavanja zahtijevalo jednoglasnost svakih šest mjeseci, što je davalo Mađarskoj i Slovačkoj prostor za prijetnje vetom i blokiranje sankcija.
Uklanjanjem tog rizika stvoreni su uvjeti za pokretanje tzv. reparacijskog zajma, mehanizma kojim bi EU Ukrajini u sljedeće dvije godine posudio 90 milijardi eura, uz jamstvo formirano upravo od zamrznute ruske imovine.
Odluka dolazi samo nekoliko dana prije sastanka Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, na kojem bi čelnici mogli dati zeleno svjetlo za korištenje dijela ruske imovine za financiranje ukrajinskih ratnih i fiskalnih potreba.
Von der Leyen je taj plan predstavila prošlog tjedna, ističući da bi se njime pokrilo oko dvije trećine financijskih potreba Ukrajine u iduće dvije godine. Bez dodatnih sredstava, upozorila je, Ukrajina bi sredinom 2026. mogla ostati bez novca za nastavak funkcioniranja.
Rusija pokreće pravnu bitku
U Moskvi je odluka dočekana očekivano oštro. Središnja banka Rusije objavila je da je podnijela tužbu protiv belgijske financijske institucije Euroclear, u kojoj je pohranjena najveća količina zamrznute ruske imovine.
U zasebnom priopćenju ruska središnja banka reparacijski je zajam nazvala “nezakonitim” i “suprotnim međunarodnom pravu”, dodajući da će iskoristiti “sve dostupne pravne i druge mehanizme” kako bi osporila plan EU-a.
Jedna od zemalja koja se najviše protivila zajmu bila je Belgija, zbog straha da bi mogla snositi ogromnu financijsku odgovornost ako sankcije jednoga dana ne bi bile produljene. Belgijski premijer Bart De Wever upozoravao je da bi njegova zemlja, u slučaju veta, mogla ostati dužna Rusiji iznos jednak trećini vlastitog BDP-a.
Zbog toga je tražio da se rizik ravnomjerno raspodijeli među državama članicama. Prema prijedlogu koji je Komisija predstavila prije devet dana, jamstva bi države davale razmjerno svojem bruto nacionalnom dohotku.
Odluka o trajnom zamrzavanju donesena je korištenjem izvanredne klauzule iz članka 122. Ugovora o funkcioniranju EU-a, što omogućuje donošenje odluka kvalificiranom većinom u izvanrednim situacijama. Potez je u Bruxellesu ocijenjen kontroverznim, ali se smatra nužnim kako bi se zaobišla blokada i osigurala dugoročna financijska potpora Ukrajini.
