Globalizacija i tečajne razlike valuta dvije su sile koje se neprestano isprepliću i oblikuju svjetsku ekonomsku sliku. Ekonomska globalizacija, potaknuta slobodnom trgovinom i razgranatom financijskom integracijom, djeluje poput vjetra koji pokreće valove, a jedan od tih valova jest tečaj eura. Istodobno, smjer i snaga tog vala — odnosno monetarna politika i tečajni režimi koje oblikuju države i nadnacionalne institucije poput Europske unije — mogu preoblikovati tokove trgovine, ulaganja, turizma i migracija. Globalizacija mijenja tečaj eura, a tečaj eura zauzvrat mijenja samu dinamiku globalizacije. Riječ je o procesu uzajamnog utjecaja koji je neprekidan.
Svijet je postao nikad povezaniji
Globalizacijski čimbenici, povećana svjetska trgovinska razmjena i financijske integracije, bili su jedni od najvažnijih faktora u svjetskom gospodarstvu u posljednjih tridesetak godina. Realno gledano, aktualni globalizacijski procesi karakterizirani su značajnim promjenama u obrascima svjetske trgovine. Sve veću važnost dobivaju „novi igrači“, odnosno zemlje jeftine radne snage i niskih troškova proizvodnje. Uz to, međunarodna fragmentacija procesa proizvodnje postala je rašireniji fenomen, dajući važnost značajnom povećanju trgovine međuprodukata.
S financijske strane, globalna integracija tržišta kapitala dovela je do neviđenog povećanja prekograničnog posjedovanja imovine i obveza, s međunarodnim tokovima kapitala koji su se brže povećali nego trgovina produkata. Ove promjene su snažno utjecale na eurozonu budući da su putem trgovine gospodarstva eurozone postala jače povezana sa svojim vanjskim okruženjem.
Uspon trgovine EU i zemalja u razvoju
Povećana globalna trgovina i sve jača integracija gospodarstva Europske unije s ostatkom svijeta doprinijela je stabilnom rastu izvoza država članica eurozone i povećanom udjelu država EU u svjetskom BDP-u. Godine 2024. udio BDP-a EU iznosio je od 14 do 18 % svjetskog BDP-a, ovisno o izvoru. Otvorenost eurozone prema kriteriju prosječne vrijednosti ukupnog uvoza i izvoza dobara i usluga povećala se s 33% kasnih devedesetih na 38% sredinom 2000-ih. Prema najnovijim podacima Europske središnje banke (ECB), trgovina Europske unije s ostatkom svijeta danas iznosi oko 50 % njezina BDP-a.
Trend uzleta vanjske trgovine je snažno povezan s izgradnjom jačih trgovinskih veza s gospodarstvima u nastajanju kao što su Kina, Indija, Vijetnam, Brazil, itd. koja se sve brže integriraju u globalni trgovinski sustav. U jednu ruku to je rezultiralo u državama eurozone povećanom potražnjom za proizvodima iz tih država, a u drugu ruku to označava dodatna tržišta za uvoz i natjecanje s navedenim zemljama u razvoju.
Utjecaj Kine na EU
Pogotovo je drastični kineski gospodarski rast i izvoz odigrao važnu ulogu. Kina je veliki konkurent Europskoj uniji. Generalno, internacionalizacija proizvodnje vodila je do sve većeg sadržaja uvoznog materijala konačnim izvoznim EU proizvodima i samim time smanjena je vrijednost EU izvoza. Taj proces doveo je do veće međuovisnosti između europskih i azijskih gospodarstava, ali i do gubitka dijela industrijske autonomije Europe. U takvim okolnostima, Europska unija sve više nastoji jačati vlastite lance vrijednosti i stratešku samodostatnost, posebno u sektorima visoke tehnologije i energije. Primjerice, kineski udio u svjetskoj proizvodnji električnih vozila i solarnih panela već nadmašuje 60 %, što EU stavlja u poziciju ovisnosti o azijskim dobavnim lancima.
Globalna financijska integracija
Razvijenija svjetska trgovinska razmjena i globalna financijska integracija ključni su čimbenici globalizacije koji snažno utječu na euro. Ukidanje Bretton Woods sustava omogućilo je veću mobilnost kapitala i smanjilo troškove prikupljanja i obrade financijskih informacija, čime je eurozona postala značajno uključena u globalne tokove kapitala. Danas eurozona drži više od jedne trećine svjetskih rezervi izravnih stranih ulaganja, dok gotovo trećina novih investicija dolazi upravo u države članice eurozone. Odnos strane imovine prema BDP-u eurozone učetverostručio se od početka devedesetih, nadmašivši istovremene procese u SAD-u i Japanu, što jasno pokazuje sve snažniju unutarnju i vanjsku financijsku integraciju eurozone.
Euro – druga najznačajnija valuta svijeta
Iz svega navedenoga vidljivo je da globalna trgovina i globalne financijske integracije imaju snažan utjecaj na tečaj eura. Utjecaj je često pozitivan, ali može biti i negativan. Euro je druga najznačajnija svjetska valuta nakon američkog dolara pa je sasvim razumljivo i očekivano da čvršće povezivanje svijeta ide na ruku stabilnosti eura. Sve veća unutarnja trgovina zemalja eurozone kao i trgovina sa zemljama u razvoju dodatno učvršćuje važnost i dobro kotiranje eura. No to ne mora uvijek biti slučaj. Rastuća kineska konkurencija i globalna međuovisnost smanjuju trgovinsku ravnotežu EU-a, povećavaju uvozne troškove i time stvaraju pritisak na tečaj eura. Uz sve to, nagle promjene u svjetskim financijskim tokovima ili politički i ekonomski šokovi u velikim trgovinskim partnerima mogu izazvati brze fluktuacije eura i povećati njegovu ranjivost.
Prilike i prijetnje
Tečaj eura je plivajući stoga ovisi o kretanjima na svjetskim financijskim tržištima, ali i drugim faktorima od kojih su politički vrlo važni. Početkom 2000-ih euro je imao velike potencijale i stabilnost tečaja. Oni su došli do izražaja kad je dolar počeo gubiti na vrijednosti zbog američkih ratova u Iraku i Afganistanu. Uz visoke cijene nafte, i sve veću političku važnost Europske unije sve do izbijanja Svjetske financijske krize, euro je postajao sve jači u odnosu na dolar. Od 2009. europska dužnička kriza odnosno nesposobnost pojedinih EU država da plaćaju svoje dugove kao što su Grčka, Španjolska, Portugal ozbiljno je naštetila tečaju eura ali eurozona je preživjela i dodatno se stabilizirala.
Stabilizacija
Nakon 2015. godine euro je bio relativno slabiji nego prije dužničke krize, s prosječnim tečajem oko 1 EUR ≈ USD 1,11. Tijekom razdoblja 2020.–2025. tečaj se kretao otprilike između 1,03 i 1,17 USD za euro, uz povremene oscilacije. Danas je euro pouzdaniji i jači nego u najkritičnijim trenucima krize, s tečajem oko 1,15 USD. Ova stabilizacija odražava jačanje eurozone, poboljšanu fiskalnu disciplinu država članica i snažniju međunarodnu poziciju eura. Rast utjecaja eurozone na svjetska financijska kretanja učvrstio je poziciju eura kao druge najvažnije svjetske valute.
Tečaj eura – donosi prosperitet
Tečaj eura snažno oblikuje globalne procese: od političkih integracija i migracija do trgovine i turizma. Ugledna i snažna valuta čini političko povezivanje i saveze, poput Europske unije i NATO-a, privlačnijima i održivijima. Danas 20 od 27 članica EU koristi euro, a sve te države pripadaju i NATO savezu, što pokazuje kako ekonomska stabilnost potiče političku koheziju. Pouzdani euro, otporan na krizne udare, služi kao magnet za nove članice i jača ulogu Zapada u globalnoj sferi. Stabilne cijene, niska inflacija i povoljne kamatne stope ne samo da osiguravaju makroekonomsku ravnotežu, nego i privlače investicije, migracije i turizam – ključne pokretače globalizacije 21. stoljeća.
Usprkos izazovima posljednjih godina, tečaj eura ostao je stabilan, pružajući građanima sigurnost i štiteći ih od naglih inflacijskih šokova. Stabilan euro jača gospodarstva europskih zemalja i potiče dugoročni razvoj, što bi trebao biti glavni cilj svake makroekonomske politike.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
