Europa se mora pripremiti za sukob s Rusijom “u razmjerima koje su izdržali naši djedovi i bake”, rekao je glavni tajnik NATO-a u oštrom upozorenju Zapadu.
Napetosti su eskalirale diljem kontinenta posljednjih tjedana, nakon niza upada dronova u zračni prostor NATO-a i jezive izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da je njegova zemlja “odmah spremna za rat” ako Europa to želi.
“Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo u opasnosti”, rekao je Mark Rutte u govoru u Berlinu u četvrtak.
“Rusija je vratila rat u Europu i moramo biti spremni na razmjere rata koje su pretrpjeli naši djedovi i pradjedovi.”
Inzistirajući na trenutnom i brzom povećanju potrošnje za obranu kao mjeru odvraćanja, dodao je: “Sukob je pred našim vratima.”
G. Rutte je sugerirao da bi Rusija mogla upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u sljedećih pet godina, a da Europa nije spremna.
“Bojim se da je previše tiho samozadovoljno”, upozorio je. “Previše njih ne osjeća hitnost. I previše vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Sada je vrijeme za akciju.
“Saveznička obrambena potrošnja i proizvodnja moraju brzo rasti. Naše oružane snage moraju imati ono što im je potrebno da nas zaštite.”
U oštrom napadu na ruskog čelnika, dodao je: “Putin svoj ponos plaća krvlju vlastitog naroda. I ako je spreman na ovaj način žrtvovati obične Ruse, što je spreman učiniti nama?”
Njegovi su komentari uslijedili dok su pregovori o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine teško dobili zamah i nakon što je Trumpova administracija naznačila da očekuje da Europa bude manje ovisna o SAD-u za svoju sigurnost.
U četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je SAD-u predstavio revidirani mirovni plan od 20 točaka za okončanje sukoba.
Ideja da Ukrajina prepušta teritorij Rusiji bila je ključna točka spora, ali Amerikanci su sada iznijeli mogućnost “slobodne ekonomske zone” u Donbasu.
Američki pregovarači predviđaju povlačenje ukrajinskih snaga iz regije Donjecka, uz kompromis da ruske snage ne uđu na taj teritorij, rekao je Zelenski. Naglasio je da će svaka odluka o ustupanju teritorija morati ići na referendum.
“Imamo dvije ključne točke neslaganja: teritoriji Donjecka i sve što je povezano s njima, i nuklearna elektrana Zaporizhzhia. To su dvije teme o kojima nastavljamo razgovarati”, rekao je gospodin Zelensky novinarima u četvrtak.
Njemački kancelar Friedrich Merz istaknuo je da pitanje teritorija ostaje “pitanje na koje prvenstveno moraju odgovoriti ukrajinski predsjednik i ukrajinski narod”, dodavši da je to “jasno stavio do znanja predsjedniku Trumpu”.
Međutim, ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, optužio je Europu da ometa napore za postizanje dugoročnog mirovnog sporazuma fokusirajući se na njihovu želju za kratkoročnim prekidom vatre.
“Naši razgovori s predsjednikom Sjedinjenih Država posvećeni su upravo tome – potrazi za dugotrajnim rješenjem za uklanjanje temeljnih uzroka ovog sukoba”, rekao je Lavrov.
Čini se da su simpatije Donalda Trumpa prema Ukrajini u posljednje vrijeme ohladnjele, au intervjuu u utorak izrazio je frustraciju zbog “slabe” i “raspadajuće” Europe, nagovještavajući da bi mogao u potpunosti odustati od pregovora.
Izvješća su tvrdila da je g. Trump g. Zelenskom dao rok do Božića da prihvati mirovni sporazum, iako je Washington to demantirao.
Održani su dani konzultacija s europskim saveznicima, uključujući britanskog premijera Sir Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i kancelara Merza, koji je u srijedu održao telefonski razgovor s gospodinom Trumpom.
Sukob u Ukrajini i dalje predstavlja šire pitanje za Europu, s nizom zemalja koje optužuju Rusiju da vodi “hibridni rat” na njihovom teritoriju.
Litva, Estonija, Latvija, Danska, Norveška, Poljska i Rumunjska prijavile su poremećaje u svom zračnom prostoru posljednjih tjedana. U utorak je britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper upozorila da kibernetički napadi predstavljaju “eskalirajuću” opasnost za UK i Europu.
SAD je u međuvremenu pojačao napetosti s Venezuelom, zaplijenivši u četvrtak naftni tanker za koji se tvrdilo da se koristio za prijevoz sankcioniranog goriva.
Venezuelanski čelnik Nicolas Maduro optužio je SAD za “izmišljanje” sukoba kako bi iskoristili prirodne resurse svoje zemlje, uključujući naftu, dok su američki političari izrazili zabrinutost da g. Trump “mjesečari” u ratu s Venezuelom.
