Plan je Europske unije da njezini takozvani zidovi dronova budu potpuno funkcionalni i integrirani u mrežnu sposobnost dronova do kraja 2027. godine. Tako barem proizlazi iz nacrta dokumenta “Defence Readiness Roadmap 2030.” do kojeg je došao Euronews. Dio je to sveobuhvatnog plana za jačanje obrambenih sposobnosti Europske unije koji je sredinom listopada predložila Europska komisija s namjerom da se unutar Unije ostvari puna obrambena spremnost do 2030. godine.
Jedan od planova odnosi se i na uspostavu sustava zaštite od dronova na razini cijele Europske unije, koji bi bio operativan do kraja 2027., najavila je visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas na konferenciji za novinare govoreći o obrambenoj spremnosti. Ujedno je istaknula da bi sustav zaštitio sve države članice EU-a od dronova jer su sve izložene tom riziku. Dokument koji u prijevodu nosi naziv “Očuvanje mira – plan za obrambenu spremnost 2030.” zajednički je projekt na čijoj su pripremi radili Komisija i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, koja ima dvostruku ulogu jer je potpredsjednica Komisije i predsjednica Vijeća za vanjske poslove.
“Nedavne prijetnje pokazale su da je Europa u opasnosti. Moramo zaštititi svakog građanina i svaki četvorni centimetar našeg teritorija“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Obrambeni plan predstavljen sredinom listopada uključuje četiri ključna projekta: europsku inicijativu za obranu od dronova, nadzor istočnog krila, europski zračni štit i obrambeni svemirski štit. Plan također uključuje ciljeve i ključne faze za smanjenje razlika u vojnim sposobnostima te ubrzanje obrambenih ulaganja u državama članicama.
Brzo premještanje
Ideja je da se postigne potpuna obrambena sposobnost, što znači da bi zemlje članice trebale imati sposobnost odvraćanja i obrane na kopnu i na moru, u zraku i u svemiru. Komisija im sugerira spajanje u koalicije sposobnosti u devet ključnih područja kao što su protuzračna i proturaketna obrana, topnički sustav, vojna mobilnost i proizvodnja streljiva i dronova te sustav za borbu protiv dronova. Još je tada rečeno kako s Nizozemskom i Latvijom upravo Hrvatska želi biti vodeća država u proizvodnji dronova i sustava za borbu protiv dronova te da se u vezi s tim već održavaju sastanci na tehničkoj razini.
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans nedavno je pak u NATO-u rekao kako njegova zemlja s Latvijom i Hrvatskom preuzima vodeću ulogu u razvoju sposobnosti proizvodnje dronova i sustava protiv dronova. Cilj obrambenog plana među ostalim uključuje uspostavu pojednostavljenog, integriranog europskog tržišta obrambene opreme koji je značajan element za povećanje proizvodnje, postizanje ekonomije razmjera i poticanje inovacija. Do zacrtane 2030. ideja je uspostaviti tržište na razini cijele Europske unije s jasno usklađenim pravilima koja će industriji osigurati isporuku nužne opreme dovoljno brzo i u dovoljnim količinama.
Obrana je jednim od glavnih prioriteta EU-a postala nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, a a još je ozbiljnije shvaćena nakon američkog inzistiranja da Europa preuzme odgovornost za svoju obranu. Baš bi zato već u studenome, tvrde upućeni u ovu ozbiljnu tematiku, Europska komisija trebala predstaviti vlastiti plan za brzo premještanje teške vojne opreme diljem EU-a u slučaju rata s Rusijom. Cilj je te inicijative omogućiti ubrzani prijevoz tenkova i topništva preko poboljšane infrastrukture, pa bi se i carinski postupak između država članica trebao učiniti jednostavnijim.
Zapadni ulaz
Komisija plan razvija u dogovoru s NATO-om, zabrinuta zbog moguće agresije ruske vojske izvan Ukrajine. I u tom se kontekstu navodno spominje Hrvatska, odnosno Kaštelanski zaljev i projekt Novi ulaz u Split, koji bi mogao biti uvršten među 50 infrastrukturnih projekata vojno-civilne namjene koje Hrvatska planira prikazati kao ulaganje u obranu NATO-a. Nagađa se da se upravo taj projekt uklapa u kriterije transeuropskih koridora značajnih za vojnu mobilnost u slučaju rata jer će povezati TEN-T mrežu preko trajektne luke s Jadransko-jonskim koridorom.
Most će omogućiti novi pristup gradu Splitu iz smjera Dalmatinske zagore, a primarna je ideja da rastereti postojeći zapadni ulaz, gdje se tijekom ljetne turističke sezone stvaraju ogromne prometne gužve. Bit će dug 1594 metra i prelazit će preko istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva. Zamišljeno je da ima četiri prometna traka, dok će ukupna širina kolnika iznositi 22 metra. Još su u svibnju Hrvatske ceste raspisale natječaj za tehničko-oblikovno rješenje mosta, čija je vrijednost procijenjena na 685.000 eura. Radovi na projektiranju zapravo su druga faza projekta Novi ulaz u Split, čija ukupna vrijednost prelazi stotine milijuna eura.
Zabilježen je i velik interes za projektiranje mosta, pa su Hrvatske ceste pet puta korigirale dokumentaciju zbog brojnih upita zainteresiranih sudionika, stoga je i pomican rok za predaju natječajnih radova. U svakom slučaju, najzanimljiviji dio priče koja se odnosi na most preko Kaštelanskog zaljeva jest to što ga Vlada planira prikazati kao ulaganje u obranu u sklopu NATO-ova cilja od pet posto BDP-a. Nije tajna da NATO u Splitu već koristi luku Loru kao logističku bazu, ali ona je prije svega vojna baza hrvatske vojske.
Potencijalna meta
Prihvati li NATO, što je navodno izgledno, financiranje tog projekta, Split bi uskoro mogao dobiti veliku američku bazu, što nije svima po volji jer se dio stanovnika grada pod Marjanom zalaže za prenamjenu vojne luke koju smatraju jednom od najljepših lokacija na Mediteranu, a prostire se na 53 hektra. U tom je prostoru i pedesetak zgrada, helidrom, veliko pristanište te nogometno i atletsko igralište.
No kritičari, među kojima je i kaštelanski vijećnik Željan Jurlin, upozoravaju da bi Split u slučaju rata tako postao meta. Jurin smatra da bi za grad bilo bolje da sagradi kakav studentski kampus nego da dobije novi, militarizirani sadržaj koji i Splitu i cijeloj Hrvatskoj stavlja metu na čelo. No u Europskoj uniji nema dvojbe – obrana je postala jedan od prioriteta. “Rusija danas nema kapacitet za napad na EU, ali bi se mogla pripremiti u godinama koje dolaze. Opasnost neće nestati čak ni ako rat u Ukrajini završi”, iznijela je svoj stav Kaja Kallas. Komisija objašnjava kako u Bijeloj knjizi žele definirati prioritete i način njihova financiranja, te da se plan koji su predstavili odnosi upravo na to.
Dokument koji je predstavljen prije nekoliko tjedana rezultat je višemjesečnih razgovora izvršnog tijela EU-a i država članica, a prema pisanju europskih medija, uključuje potpunu obnovu obrambene politike Europske unije koja se suočava s agresivnim postupcima Rusije. Zbog toga je određeno devet prioritetnih područja sposobnosti u koja članice moraju ulagati po hitnom postupku. Ranije ove godine iz Komisije su također sugerirali da se četiri paneuropska “flagship” projekta prioritetno razvijaju, a to svakako uključuje i Eastern Flank Watch, odnosno zid dronova, zatim sustav zračne obrane Air Defence Shield te svemirski obrambeni štit koji se naziva Defence Space Shield.
Poseban paket
Prema pisanju europskih medija, Komisija također procjenjuje kada bi projekti mogli biti operativni, a zid dronova ocjenjuje se kao najhitniji te bi do konca 2027. trebao biti integriran u mrežnu sposobnost dronova, dok bi Eastern Flank Wantch trebao postati operativan do kraja 2028.
“Protudronske sposobnosti bit će osmišljene kao višeslojni, tehnološki napredan sustav s interoperabilnim mogućnostima za otkrivanje, praćenje i neutralizaciju dronova, kao i sposobnostima za napad na mete na tlu korištenjem dronova za precizne udare. Protudronski kapacitet trebao bi biti potpuno interoperabilan i povezan među državama članicama, omogućujući europsku situacijsku svijest, zajedničko djelovanje te zaštitu kritične infrastrukture zajedno s NATO-om”, piše u dokumentu.
Precizno je objašnjena i tema vojne mobilnosti koje ja definirana kao još jedno od prioritetnih područja, za što bi trebao biti osmišljen poseban paket mjera. Prema pisanju Euronewsa, Komisija širom EU-a očekuje da će područja vojne mobilnosti biti usklađena s pravilima i protokolima te povezana mrežom kopnenih koridora, zračnih luka, luka i pomoćnih elemenata koji jamče neometan prijevoz putnika i vojne opreme širom Unije u suradnji s NATO-om.
