Potrošnja kokaina naglo je porasla diljem Europe u posljednjih 10 godina, stvarajući ozbiljan problem. Kako piše Guardian, droga koja potječe iz prašuma Južne Amerike konzumira se u rekordnim količinama diljem Europe. Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnost o drogama (EMCDDA), upozorio je da Europa nikad nije imala dostupne ovolike količine droge.
U prošloj godini, četiri milijuna ljudi u EU konzumiralo je kokain, gotovo tri milijuna sintetički MDMA, a 22 milijuna kanabis, izvještava Euronews. Upotreba droga sada je vidljiva gotovo posvuda u društvu. Broj onih koji su priznali da su barem jednom koristili kokain skočio je s 14,4 milijuna u 2022. godini na 15,4 milijuna u 2024. godini, dok je za MDMA broj porastao s 10,6 milijuna na 12,3 milijuna. Čak 85,4 milijuna Europljana priznalo je da je koristilo kanabis barem jednom, što je porast u odnosu na 78,6 milijuna iz 2022. godine.
Europsko izvješće o drogama za 2024. pokazalo je da su ostaci kokaina u otpadnim vodama povećani u dvije trećine europskih gradova u posljednje dvije godine. U proteklih pet godina zaplijenjene su rekordne količine kokaina, s više od 323 tone zaplijenjene samo u 2022. godini.
✨ Today we presented our work at the webinar ‘The European Drug Report: using an open data approach to improve data visualisation’.
🔎 Do you want to explore the data behind our EDR? Dive into the Statistical Bulletin & navigate through our latest data: https://t.co/Y5WN86NbIF pic.twitter.com/2PqbazaFL0
— EU drugs agency (@EUDrugsAgency) June 21, 2024
Širenje poput tsunamija
U SAD-u su lijekovi protiv bolova ustupili mjesto heroinu, a heroin sintetičkim opioidima, što je izazvalo strah da će se sličan proces dogoditi u Europi nakon što su talibani 2022.godine zabranili proizvodnju opijuma i preradu heroina, uništivši 95 posto afganistanske proizvodnje. EMCDDA predviđa moguću nestašicu heroina krajem 2024. ili 2025. godine. U SAD-u su sintetski opioidi, prvenstveno fentanil, lani uzrokovali oko 75.000 smrtnih slučajeva.
Politico upozorava na transformaciju kokaina u robu za masovnu potrošnju, što bi moglo dodatno pogoršati situaciju. Kokain je u Europu stigao osamdesetih kao elitna droga, ali kako je postao pristupačniji, posebno u zemljama poput Francuske i Belgije, rasle su i negativne posljedice. Belgijske vlasti nazvale su rastuću potrošnju kokaina “tsunamijem” koji je izazvao val nasilja.
Gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema upozorila je da trgovina kokainom dovodi Nizozemsku u opasnost da postane narkodržava preplavljena kriminalnim novcem, nasiljem i iskorištavanjem. U Antwerpenu je prošle godine zaplijenjeno rekordnih 116 tona kokaina, a gradonačelnici Antwerpena, Hamburga i Rotterdama putovali su u glavni grad Ekvadora kako bi razgovarali o zajedničkoj borbi protiv krijumčarenja droge.
Cartels in Equador are engaged in a narco-insurrection.
Cartel members stormed a Guayaquil TV studio live on air, after President Daniel Noboa declared a state of emergency following a gang leader’s escape from prison. They are taking and executing military and police hostages.… pic.twitter.com/ziWG8kymvN
— Russ Walker (@RWalkerFW) January 9, 2024
Transformacija Ekvadora
Ekvador je donedavno bio jedna od najmirnijih zemalja Južne Amerike, no porast potražnje za kokainom iz Južne Amerike doveo je do toga da gradovi poput Guayaquila postanu mjesta krvavih obračuna narko-bandi i intenzivnih akcija specijalnih jedinica protiv njih.
Mladima u Hrvatskoj prijeti opasnost koje nisu svjesni: Nikad nisu bili izloženiji
Iako Ekvador ne proizvodi kokain, već se taj posao obavlja u Kolumbiji, Peruu i Boliviji, ekvadorske pacifičke luke postale su ključne za transport kokaina u SAD i Europu u posljednjih pet godina. Zbog toga se i u Ekvadoru sada provode spektakularne racije, slične onima u Tijuani i Rio de Janeiru, kao dio krvave i uglavnom neučinkovite borbe protiv ilegalne trgovine drogom.
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.