Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u petak za rusku novinsku agenciju RIA da strani vojni kontingenti ne mogu pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini. “Mogu li strani, posebno europski i američki vojni kontingenti osigurati i pružiti sigurnosna jamstva Ukrajine? Definitivno ne, ne mogu”, citirala je RIA Peskova. On je naglasio da takva jamstva ne bi bila prihvatljiva Rusiji.
S druge strane, 26 zemalja izrazilo je spremnost sudjelovati u međunarodnim snagama kao dio sigurnosnih jamstava Ukrajini u slučaju postizanja mirovnog sporazuma s Rusijom, objavio je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon summita saveznika Kijeva.
“Kao oblik jačanja mira, 26 zemalja obvezalo se rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku”, rekao je Macron novinarima, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Elizejskoj palači u Parizu. Francuski predsjednik nije precizirao koje zemlje će sudjelovati, ali je poznato da među njima jesu Francuska i Velika Britanija.
Američki predsjednik Donald Trump također je komentirao situaciju, potvrđujući da sklapanje primirja ne ide prema planu. “Razgovarat ću uskoro s Putinom, imamo vrlo dobar dijalog. Okončao sam sedam ratova i mislio da će ovaj biti jedan od najlakših. Ispalo je teško. Mislio sam da će biti jednostavnije zbog mog odnosa s Putinom. U toj je katastrofi ovog tjedna poginulo 7000 ljudi”, rekao je Trump. Ukrajinski predsjednik Zelenski dodao je: “Opći okvir je dogovoren. Sigurnosna jamstva ne odnose se samo na budućnost, već i na sadašnjost. Središnji element mora biti snažna ukrajinska vojska. Razgovarali smo o sposobnostima naše vojske, oružju i obuci – sve to treba osigurati.”
Milijuni otišli
Podsjećamo, rat u Ukrajini eskalirao je 24. veljače 2022., kad je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu. Sukob je nastavak dugogodišnjih napetosti koje su kulminirale aneksijom Krima 2014. i ratom u istočnim regijama Donbasa.
Ukrajina se od početka sukoba bori za očuvanje svog teritorijalnog integriteta, dok joj Rusija nastoji nametnuti politički i vojni utjecaj. Sukob je doveo do tisuća mrtvih i ranjenih, milijuna raseljenih unutar i izvan zemlje te ogromnih materijalnih razaranja.
Međunarodna zajednica pruža podršku Ukrajini, uključujući vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć. Istovremeno, pregovori o primirju i mirovnim rješenjima i dalje su složeni, a pitanje sigurnosnih jamstava i statusa zauzetih teritorija ostaje ključno za budućnost regije.
Ukrajina oštro odbila europske čelnike: ‘Ne razumijete rat’
Ukrajina pogodila rusku korvetu naoružanu raketama Kalibr
Ukrajina uništila ruski gliser dok su pokušavali iskrcati trupe
