Osamljen u finskom zaljevu i jedva vidljiv škripavi tanker dugačak dva nogometna igrališta tiho se ljulja na moru, što je iznenađujuće miran prizor s obzirom na valove koje je pokrenuo diljem Europe. Finske vlasti zapljenile su brod Eagle S u prosincu u žestokoj operaciji, sumnjajući da je sabotirao podvodni energetski kabel koji povezuje Estoniju s Finskom. Zadržavanje broda, koji je prevozio 100.000 barela nafte iz Sankt Peterburga, bio je poticajni trenutak i činilo se kao nova fronta u tajnom ratu između Rusije i Zapada.
Sada europske zemlje vode razgovore iza kulisa o velikim zapljenama ruskih tankera za izvoz nafte u Baltičkom moru, prema dvojici diplomata Europske unije i dvojici vladinih dužnosnika. Oni također trenutno izrađuju nacrt novog zakona kako bi dodali pravnu težinu tim naporima. Prijedlozi koji se razmatraju uključuju korištenje međunarodnog prava za zapljenu plovila na ekološkim ili piratskim osnovama, rekli su neimenovani dužnosnici. Ako to ne uspije, zemlje bi mogle krenuti same namećući nove nacionalne zakone kako bi zapljenile više brodova na moru.
“Blizu 50 posto sankcionirane trgovine ruskom naftom koja se prevozi morem ide kroz Finski zaljev”, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna. “Postoje prijetnje okolišu, postoje napadi koje smo imali na našu podvodnu infrastrukturu. Sada je pitanje, što možemo učiniti s ovim brodovima?” rekao je za Politico. “Ne možemo blokirati svo more, ali možemo više kontrolirati”.
***UPDATE***
Russian-linked tanker ‘Eagle S’ suspected of cutting undersea energy cables between NATO members Finland and Estonia now also suspected of:
a) carrying sanction busting Russian oil (‘Shadow Fleet’)
b) being used as a covert intelligence ship pic.twitter.com/8vxYBhHNjb
— H I Sutton (@CovertShores) December 27, 2024
Flota iz sjene
Razgovori ilustriraju rastuću frustraciju Europe jer Rusija nastavlja transportirati svoju naftu i izbjegavati zapadne sankcije oslanjajući se na stalno rastuću “flotu u sjeni” – zastarjela plovila s nejasnim vlasništvom. Čineći to, Moskva je uspjela sačuvati ključnu slamku spasa za svoje ratne napore u Ukrajini, s obzirom na to da nafta i plin generiraju oko polovicu prihoda Kremlja. I sve se to događa pod nosom Europe, u njezinim vlastitim plovnim putovima.
Ipak, novi planovi neće se lako pretočiti u djelo. Prema stručnjacima i pomorskim odvjetnicima, poteškoće uključuju pravne odmazde Rusije, velike financijske troškove i tešku logistiku. To će također značiti snalaženje u labirintu globalnih zakona o brodarstvu. Godine 2022. EU je naredila zabranu cjelokupnog uvoza ruske nafte i nametnula ograničenje cijena G7 na međunarodnu prodaju ruske sirove nafte, nadajući se da će smanjiti prihode Kremlja nakon invazije na Ukrajinu.
Ali Rusija je ubrzo pronašla načina da izbjegne te mjere. Moskovska flota u sjeni, koja se često oslanja na sumnjive osiguravatelje kako bi izbjegla ograničenje cijene nafte, danas čini do 17 posto svih naftnih tankera diljem svijeta. Kao rezultat toga, “flota u sjeni sada prevozi više od 80 posto sve ruske sirove nafte”, rekao je Isaac Levi, voditelj u Centru za istraživanje energije i čistog zraka.
Trump ima plan za okončanje rata u Ukrajini, Putin mu rekao nešto što nitko nije očekivao
Rat na valovima
Baltičko more je kritična arterija za tu ilegalnu trgovinu, ustvrdio je. Brodovi se obično krcaju ruskom naftom u lukama kao što je Ust Luga u blizini Sankt Peterburga prije nego što krenu svojim putem kroz Finski zaljev i preko Baltičkog mora do svjetskih oceana preko Sjevernog mora. Prošle je godine 348 brodova flote u sjeni, koji čine 40 posto ukupne ruske prodaje nafte, isplovilo iz baltičkih luka, rekao je Levi – što je brojka jednaka trećini godišnjeg obrambenog proračuna Moskve.
“Bez napada na flotu u sjeni zapadni saveznici omogućuju Rusiji glavni izvor prihoda”, rekao je, koji “generira nevjerojatno visoku i rastuću vojnu potrošnju za rat u Ukrajini”. Oni također mogu omogućiti sabotažu, prema Christianu Buegeru, profesoru pomorske sigurnosti na Sveučilištu u Kopenhagenu – kao što pokazuje Eagle S. Brojna komercijalna plovila izvan flote u sjeni odgovorna su za najmanje četiri slična incidenta u Baltičkom moru od 2022. “Ono što se trenutno događa je eskalacija”, rekao je. “Vidjet ćemo više napada na kritičnu infrastrukturu, kako na moru tako i na kopnu.”
Sve brojniji incidenti stvaraju zamah da se krene u lov na tankere koji nekažnjeno plove europskim vodama – i to ne samo uz sankcije, koje su se pokazale previše poroznim. Povrh pristiglih prijedloga EU da se na crnu listu stave 74 tankera flote u sjeni, nordijske i baltičke zemlje zasebno raspravljaju o tome kako mogu legalno početi plijeniti više brodova povezanih s Rusijom.
Europa razmatra kako plijeniti ruske brodove
Prvo, vlasti bi mogle plijeniti plovila koja riskiraju oštećenje lokalnog okoliša, poput izlijevanja nafte. S obzirom na to da je većina tih tankera stara najmanje 15 godina i skloni su kvarovima, takve su nesreće mogućnost i vjerojatno su se već dogodile. Drugo, rekli su dužnosnici, vlasti bi mogle upotrijebiti zakone o piratstvu kako bi zaplijenile brodove koji prijete kritičnoj podmorskoj infrastrukturi, kao što rade od kraja 2023., s brojnim plovilima koja oštećuju vitalne električne i internetske kabele.
Konačno, ako međunarodno pravo zakaže, zemlje također raspravljaju o zajedničkom nametanju novih nacionalnih zakona kako bi se olakšalo hvatanje brodova. To bi moglo uključivati zahtjev da tankeri u Baltičkom moru koriste propisani popis vjerodostojnih osiguravatelja, rekli su dužnosnici. U svim slučajevima, dodali su dužnosnici, zemlje će od EU tražiti koordinaciju. Cilj nije zaustaviti svaki tanker flote u sjeni, dovoljno je dobro ako ih se uspori.
Finske vlasti prvotno su zaplijenile Eagle S na Božić, s helikopterom koji je izbacio specijalnu jedinicu na tanker dok su mornarica, obalna straža i policija izvodili zajedničku ofenzivu. No nakon otvaranja preliminarne istrage o teretu tankera koji je odobrila EU, finske su vlasti odustale od istrage, otkrivši da posada nije namjerno usmjerila brod u finske vode.
Picture of Finnish special forces storming a
Vessel of the Russian shadow fleet.Eagle S was boarded and confiscated by the Finns for destroying undersea power cables and telecommunications cables.
The Russians are now upset, calling the Finns “pirates” pic.twitter.com/J5NJIYLx5S
— Visegrád 24 (@visegrad24) December 29, 2024
Šteta bi mogla iznositi desetke milijuna eura
Brod je još uvijek pod istragom zbog prekida podvodnog električnog kabela Estlink 2 između Estonije i Finske, nakon što je vukao sidro 100 kilometara po morskom dnu. Ali Helsinki se sada suočava sa pravnim proturječenjem vlasnika broda iz Emirata – s odvjetnicima koji tvrde da nije imao pravo zaplijeniti plovilo jer se incident dogodio izvan finskih teritorijalnih voda.
U Finskom zaljevu – uskom moru kojim ruski teretni brodovi isplovljavaju u regiji – komercijalni brodovi zadržavaju pravo slobodnog prolaza prema ugovorima iz doba Hladnog rata. Nametanje nacionalnih zakona o oduzimanju plovila je “nevjerojatno riskantan” pothvat, rekao je Isaak Hurst, glavni odvjetnik u odvjetničkom uredu International Maritime Group. “Apsolutno će biti osporeno prema međunarodnom pravu”, dodao je te naveo da bi to moglo koštati “desetke milijuna”.
Ukrajinci pokrenuli novi masovni napad: U tijeku je velika ofenziva, sudjeluju specijalci
Zemlje su itekako svjesne takvih problema. “Obalne države moraju podržati načelo slobodne plovidbe u skladu s međunarodnim pravom”, priznao je visoki dužnosnik latvijske obavještajne službe, kojemu je odobrena anonimnost da govori izvan službenih komunikacijskih kanala. “Radimo s partnerima kako bismo pronašli ravnotežu između ove slobode i prava obalnih država da zaštite svoje podmorske kabele”, rekao je dužnosnik. Inspekcija više plovila, dodali su, zahtijevat će potporu NATO-a s obzirom na potrebne resurse. Daljnje zapljene također nose rizik od “eskalacije” s Rusijom.
