Planovi za objavu velikog paketa vojne pomoći za Ukrajinu propali su uoči okupljanja, piše Politico. Zagrljaji. Fotografiranja, obećanje da ćemo nastaviti naoružavati Ukrajinu – to je otprilike sve što su čelnici Europske unije imali ponuditi ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na hitnom summitu u četvrtak u Bruxellesu.
Naravno, skovali su planove za jačanje obrambenog sektora EU-a, ali – a kratkoročno je to možda najvažnije – nisu uspjeli postići dogovor o bilo kakvim novim obvezama za jačanje Ukrajine u bliskoj budućnosti.
“Moramo podržati Ukrajinu sada više nego ikada”, rekla je prva diplomatkinja EU Kaja Kallas prije izvanrednog summita. Ali nakon 10 sati razgovora, i usprkos javnom zagrljaju Zelenskog — koji se obratio novinarima uz čelnike dviju najviših institucija EU-a, Ursulu von der Leyen i Antónia Costu — konačni zaključci postignuti među nacionalnim čelnicima bili su fokusirani samo na njihove zajedničke napore da izgrade fragmentirani obrambeni sektor.
Dio o Ukrajini nije prošao ni među 27 članica zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbána, koji ne krije svoju potporu Vladimiru Putinu i koji se uoči sastanka usprotivio izjavi te je ostao pri tom stavu.
Bez Mađarske, 26 zemalja potpisalo je izjavu o Ukrajini koja povlači crvene linije za buduće mirovne pregovore, poziva na pristupanje Kijeva bloku i obećava buduću vojnu pomoć bez konkretnih ciljeva.
20-ak zemalja za ukrajinsku ‘koaliciju voljnih’: Tko, kada i koliko
Gromoglasna tišina
Diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman branio je planove EU-a da poveća vojnu pomoć Ukrajini. Rad na budućim paketima oružja nastavit će se kao dio koalicije voljnih, potencijalno uključujući članice izvan EU-a, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Prije okupljanja, Kallas je pokušala okupiti zemlje EU-a oko nastojanja da se osigura najmanje 20 milijardi eura vojne pomoći za isporuku Ukrajini tijekom 2025., prema nekoliko diplomata. Međutim, usprkos opsežnim razgovorima između diplomata, taj pokušaj nije dobio jednoglasnu potporu.
Glavno pitanje koje visi nad budućnošću Ukrajine je može li EU zamijeniti ili nekako kompenzirati prekid američke vojne pomoći i obavještajnih podataka?
Estonska premijerka Kristen Michal istaknula je to pitanje tijekom rasprava iza zatvorenih vrata, prema dužnosniku EU koji je izravno upoznat s razmjenama, pitajući: Možemo li sami?
Odgovor je bio gromoglasna tišina.
Sudbonosna podjela EU-a: ‘jastrebovi’ protiv ‘golubova’. Više ništa neće biti isto
Strah od gubitka SAD-a nadjačao europsku brigu o Ukrajini
Kraj američke vojne potpore ostavlja zjapeću rupu u sposobnosti saveznika da podrže Ukrajinu u svim aspektima njezina rata, ponajviše kada je riječ o obavještajnim podacima i informacijama o ciljanju za precizno oružje.
Kad je sve rečeno i učinjeno u Bruxellesu, nastojanje Europljana da izbjegnu gubitak američkog sigurnosnog jamstva pokazalo se kao njihov glavni prioritet. Pomaganje u jačanju položaja Ukrajine na bojnom polju i za pregovaračkim stolom na kraju je postalo daleka briga drugog reda — kao što pokazuje količina vremena koju su proveli razgovarajući o Ukrajini naspram obrane.
Rasprava o europskoj obrani trajala je većinu od 10 sati, a čelnici su raspravljali o tome kako financirati jačanje obrane vrijedno 800 milijardi eura i koliko svojih ulaganja potrošiti na europske, a ne na izvore izvan EU-a.
Razgovori o Ukrajini su, međutim, završeni i prekinuti za oko 15 minuta, prema jednom diplomatu EU. To sve govori!
Prijeti opkoljavanje: Rusi ubrzano odsijecaju ukrajinske snage u regiji Kursk od državne granice
