Europska komisija predložit će duboke rezove u pravilniku Europske unije o izvješćivanju o okolišu u nastojanju da smanji birokraciju i potakne rast posrnulog gospodarstva bloka, prema dijelu nacrta nadolazećeg sveobuhvatnog zakona do kojeg je došao Politico.
U jednom od prvih velikih zakona nove Komisije, velika grupa poduzeća mogla bi biti izuzeta od pridržavanja pravila korporativnog izvješćivanja o ekološkoj održivosti, čime bi samo najveće tvrtke bile podvrgnute propisima, pokazuje dokument koji je procurio.
Eksploatacija okoliša u opskrbnim lancima
Zahtjevi za praćenje kršenja ekoloških i ljudskih prava duboko u globalnim opskrbnim lancima tvrtki, u međuvremenu, mogli bi se znatno smanjiti prema predloženim promjenama. Željno iščekivani prijedlog bit će olakšanje za mnoge tvrtke koje su zabrinute zbog ispunjavanja kompliciranih standarda ekološkog izvješćivanja, od kojih se mnogi žale da se preklapaju i zahtijevaju velika ulaganja kako bi se osigurala usklađenost.
Ali skupine zelenih i lijevog centra vjerojatno će se protiviti mnogim promjenama, započinjući borbu u Europskom parlamentu i među zemljama članicama. “Ako se potvrdi, to je nesmotreno”, izjavila je u subotu Maria van der Heide, voditeljica politike EU-a u nevladinoj organizaciji ShareAction. “Zakoni o održivosti osmišljeni za rješavanje najhitnijih kriza – klimatski slom, kršenja ljudskih prava, korporativna eksploatacija okoliša – poništavaju se iza zatvorenih vrata i rekordnom brzinom. Ovo nije pojednostavljenje, to je čista deregulacija”, tvrdi.
Detalji
Očekuje se da će 26. veljače, sveobuhvatni prijedlog zakona ima za cilj pojednostaviti tri glavna zelena pravila bloka koja utječu na poduzeća: direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), koja prisiljava tvrtke da izvješćuju o svom utjecaju na okoliš i svojim doprinosima klimatskim rizicima; direktiva o temeljitoj pažnji o održivosti poduzeća (CSDDD), koja od njih zahtijeva da istraže i riješe kršenja ljudskih prava u svojim zlouporabama u globalnom lancu opskrbe; i EU taksonomija, koja definira što se smatra održivim ulaganjem.
Očekuje se da će prijedlog zakona uključiti i izmjene graničnog poreza na ugljik, iako to nije potvrđeno u dijelu zakona koji je procurio. Prema nacrtu koji je procurio, Komisija predlaže unošenje osam izmjena u pravilima. Tražit će od poduzeća da gledaju samo svoje izravne dobavljače, a ne dalje duž lanca opskrbe. S druge strane, izmjene CSRD-a dovele bi do odgode provedbe zakona za godinu dana, što bi značilo da bi ga se morale pridržavati samo najveće tvrtke – one s više od 1000 zaposlenika i 450 milijuna eura prometa. Također, učestalost po kojoj se očekuje da nadziru dobavljače smanjila bi se na jednom u pet godina, umjesto godišnje.
To će, piše u nacrtu, “značajno smanjiti teret ne samo za tvrtke obuhvaćene propisima, već i za njihove poslovne partnere, često mala i srednja poduzeća, koji riskiraju da se od njih traže detaljni zahtjevi za informacijama”, navodi se u tekstu. Osim toga, tvrtke više ne bi bile prisiljene prekinuti odnos s dobavljačima koji ne uspiju poboljšati svoju održivost. Komisija također želi ukinuti trenutačni režim odgovornosti na razini EU-a kako bi se “smanjio rizik sudskih sporova” za poduzeća.
Predložene izmjene također ograničavaju opseg pojma “dionika”, smanjujući broj ljudi i zajednica koje tvrtke moraju uzeti u obzir prilikom provođenja dubinske analize. Nacrt također omekšava izvorni zahtjev za tvrtke da stave na snagu tranzicijski plan klimatskih promjena. Tekst također mijenja pravila o tome kako bi zemlje članice trebale novčano kazniti tvrtke koje se ne pridržavaju pravila, uklanjajući zahtjev iz postojećeg pravila da kazna bude povezana s prometom tvrtke.
EU ostvarila rekordno smanjenje emisije stakleničkih plinova 2023.
