Čelnici Europske unije jučer i danas (petak) sastanče u Bruxellesu pod prinudom sve većih ruskih osvajanja u Ukrajini i još uvijek nesagledivih posljedica paklene izraelsko-američke samovolje u Iranu, a i ovog su se puta našli pred provalijom koju, štogod do vikenda odluče teško mogu izbjeći.
Zašto?
Ako bi ostali pri stavu da ponovni izraelsko-američki rat protiv Irana (kao i onaj iz lipnja prošle godine) nije njihov rat (što će se, izvjesno, dogoditi) osvetnički karakter Donalda Trumpa im to neće oprostiti. Osveta će biti i brza i bolna što bi američko-europske odnose moglo dovesti do zamrzavanja do kraja Trumpova mandata. Posljedično EU bi se bez američke podrške našla u bezizlaznoj situaciji ne samo po pitanju rata u Ukrajini, već bi i energetski kolaps mogao biti neizbježan jer glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upravo dok nastaju ovi redovi izjavljuje da „iz EU nema nikakvih signala za otvaranje dijaloga s Rusijom o energetici“.
Ako bi mađarski premijer Viktor Orban i slovački Robert Fico čak i odustali od trenutačnog veta na zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu u zamjenu za rusku naftu u navodno oštećenom naftovodu Družba – za većinu europskih lidera će kao i za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i dalje biti neprihvatljivo da preko nafte (ma koliko im bila potrebna) potpomažu proračun „Putinova carstva“ koje od početka blokade Hormuškog tjesnaca već na nafti zarađuje više od 150 milijuna dolara dnevno!
Ako bi Zelenski čak i prihvatio plan Europske komisije o posebnom izaslanstvu europskih inženjera koji bi utvrdili radi li se o stvarnom oštećenju ukrajinskog naftovoda izazvanog ruskim dronom 27. siječnja (kako tvrdi Zelenski), ili se ipak radi o „političkom kvaru“ naftovoda (kako tvrde Orban i Fico), u oba ova slučaja „popravke“ bi se mogle očekivati tek početkom svibnja. Tada će se znati hoće li nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj zakazanih za 12. travnja, na čelu vlade i dalje ostati Viktor Orban, ili će ga nakon dva desetljeća zamijeniti čistokrvni proeuropski čelnik mađarske oporbe, Peter Magyar, za kojim službeni Bruxelles toliko žudi.
Ako, međutim, tehnički popravak ili politički „popravci“ ovog naftovoda i budu u svibnju završeni (Zelenski tvrdi da su za to potrebni tjedni) – to nikako ne znači da će ruska nafta automatski poteći prema bilo kojoj članici EU-a ako se prije toga ne bude znalo kakva je vizija poretka Europe nakon rusko-ukrajinskog rata koji će se prije ili kasnije morati završiti.
Hoće li to biti povratak onome što je Orban ovih dana nazvao „starom harmonijom s Moskvom“, ili „normalizacija odnosa između EU i Rusije“ za što se početkom tjedna založio belgijski premijer Bart De Wever, a Zelenski odbacio s gnušanjem na samu takvu nečiju pomisao?
Ili će se, po ukrajinskom modelu, na Rusiju nastaviti gledati kao na „temeljnu prijetnju europskoj sigurnosti uključujući njen sve agresivniji nuklearni stav i pozicioniranje nuklearnog oružja u Bjelorusiji; njenu blisku suradnju s drugim autoritarnim silama; te njeno uporno poticanje napetosti i nestabilnost u europskom susjedstvu bilo da se radi o Zapadnom Balkanu, Gruziji, Moldaviji ili Armeniji, ili se pak radilo o destabilizirajućem ruskom utjecaju u Africi i na Bliskom Istoku“. (Iz: White Paper for European Defence-Readiness 2030./Bijela knjiga za europsku obranu-Spremnost 2030.)?
Velika prekretnica: Iran sa ‘sravnjenom’ obranom pogodio najmoćnijeg američkog aviona F-35
Orban ne posustaje, obračun se nastavlja
U svom gostujućem komentaru za njemački Die Welt u broju od ponedjeljka Orban dosadašnju europsku strategiju prema ratu u Ukrajini ocjenjuje „sveukupno propalom“, što je posebno vidljivo „upravo sada kada se situacija dramatično zaoštrava izbijanjem rata na Bliskom istoku i kada europska konkurentnost trpi novu ogromnu štetu”.
Orban ocjenjuje da bi trenutna energetska kriza uzrokovana ratom protiv Irana mogla zadati dodatni udarac europskoj industriji i dovesti do gubitka novih milijuna radnih mjesta. Piše i o novom valu antisemitizma u Europi koji su „donijele nekontrolirane masovne migracije iz pretežito muslimanskih zemalja”, kao i o tome da se svi sukobi s Bliskog istoka „automatski prenose i na europsko tlo”, ocjenjujući da najgore posljedice tih sukoba tek dolaze.
Orban smatra kako ukrajinski predsjednik Zelenski svjesno pogoršava krizu ne samo u svojoj zemlji, već i u Perzijskom zaljevu “tako što tijekom sukoba na Bliskom istoku zatvara najvažniji naftovod kojim se sukladno ugovorima unutar EU opskrbljuju Mađarska i Slovačka“. Naftovod Družba, tvrdi Orban, prestajao je s radom dvadeset i tri puta od izbijanja rata. Ukrajinska strana ga je uspijevala pokrenuti dvadeset i dva puta. „Dvadeset i treći put, samo osam tjedana prije mađarskih izbora, predsjednik Zelenski je odlučio da naftovod ostane zatvoren”, piše Orban i zaključuje da do sada nikada nije bilo u europskoj kulturi da se podržava neka zemlja koja nije članica EU, čiji predsjednik prijeti demokratski izabranom premijeru članice Europske unije i NATO-a. „Predsjednik Zelenski je to nedavno upravo učinio prema meni i mojoj obitelji, a službene reakcije iz Bruxellesa nije bilo”, piše Orban za Die Welt.
Zaključuje da politiku Unije prema Ukrajini trenutno oblikuju predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber i njemački kancelar Friedrich Merz, u suglasnosti s ukrajinskim predsjednikom (o čemu smo na ovom portalu već pisali). “Zbog toga se čini nemogućom konstruktivna korekcija trenutne strategije Bruxellesa prema Ukrajini, niti je za očekivati da će Zelenski odustati od ispostavljanja novih zahtjeva, ili da će ublažiti svoju aroganciju prema europskim šefovima država ili vlada”. Zelenski zna, smatra Orban, da uz podršku sadašnjeg trojnog vodstva u EU drugi ni nemaju mogućnosti da mu proturječe.
„Zato nemamo rješenje ni za europsku energetsku krizu. Amerika već vodi razgovore s Rusijom i ponovno je dopustila Indiji uvoz ruske nafte. Bruxelles, kako sada vidimo, ne želi imati nikakve veze s obustavom sankcija protiv ruskih izvora energije. Ali bez jeftine ruske nafte i plina nećemo moći prevladati sve dublju (energetsku, gospodarsku i socijalnu, op.GN) krizu. Četiri godine europski građani trpe ovu situaciju. Trpe rastuće troškove energije, trpe stalno rastuće cijene benzina i dizela, te trpe činjenicu da se na politici strateškog poraza Rusije uništava nekada nadmoćna europska industrija. Zašto Bruxelles vjeruje da je strpljenje europskih građana neograničeno”, pita mađarski premijer u svom autorskom članku za njemački Die Welt.
Oman optužio Trumpa: ‘Gubi kontrolu nad svojom vanjskom politikom’; SAD ukida sankcije iranskoj nafti
„Gluhi telefoni“
Iako je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa u utorak imao „dugi telefonski razgovor s Orbanom“ upravo o „oštećenom“ naftovodu i deblokadi 90 milijardi eura pomoći Ukrajini podražavajući političku fikciju da spor oko naftovoda i zajam u milijardama eura nisu povezani, mađarski premijer je brzo nakon Costine službene objave plasirao svoju mnogo konkretniju verziju razgovora: „Ako nema nafte za Mađarsku, nema ni novca za Ukrajinu“.
U galopu predizborne kampanje u Mađarskoj, Orban svoje stavove smatra domoljubnom borbom za nacionalnu suverenost; u Bruxellesu se takva retorika nastavlja doživljavati kao „protuukrajinska“ i „protueuropska“; dok sve veći broj europskih diplomata neslužbeno rumori kako Kijevu uopće nije ni stalo do obnove naftovoda sve dok Družba bude imala svoju ulogu u sveopćem kaznenom paketu protiv Putina.
Isti briselski diplomati vjeruju da će se Zelenski europskim liderima pridružiti videolinkom ili uživo već u četvrtak kako bi od europskih čelnika zatražio aktiviranje 90 milijardi vrijednog zajma smatrajući da je konsenzus o tome već postignut lani u prosincu kada je i Mađarska dala uvjetni pristanak. U prilog takvom stavu briselskih diplomata ide i objava utjecajnog briselskog portala „Euractiv“ koji je u srijedu izvijestio da je Europska komisija početkom tjedna prvo bila dovela u vezu popravak Družbe s mađarskim odmrzavanjem 90 milijardi eura „zajma“ za Ukrajinu i s odobravanjem 20. paketa sankcija Rusiji, ali je tu rečenicu ubrzo uklonila iz priopćenja za javnost!?
Presudnu ulogu u tome mogla je imati vrlo oštra rasprava o Mađarskoj koja je u ponedjeljak vođena na sastanku ministara vanjskih poslova EU na kojem je nekoliko šefova diplomacije, uključujući i njemačkog ministra Johanna Wadephula, upozorilo mađarskog kolegu Petera Sijarta da bi se njegova zemlja „uskoro mogla suočiti s vrlo ozbiljnim posljedicama” ako Budimpešta ne prestane s blokiranjem kredita za Ukrajinu i ako ne odblokira 20. paket sankcija Rusiji. O kakvim bi „ozbiljnim posljedicama“ moglo biti riječi za sada je nepoznato, ali je činjenica da Orban usprkos prijetnjama ne odustaje. U srijedu je ponovio da Ukrajina najmanje za deset godina neće imati šansu pristupiti Europskoj uniji (što neslužbeno misli i većina europskih diplomata u Bruxellesu), da je razdoblje širenja NATO-a završeno, te da će Ukrajina postati ono što je morala i biti – tampon zona između ovog vojnog saveza i Rusije.
Saudijska Arabija: Cijene nafte mogle bi narasti i više od 180 dolara, već u travnju
Pobuna u Europskom parlamentu
Da će ovotjedno izvanredno zasjedanje europskih lidera ponovo biti politička arena nekoliko paralelnih europskih politika potvrđuje i očigledan raskol oko odnosa europskih prijestolnica prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, prema Izraelu i ratu protiv Irana.
Španjolska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Italija i Grčka izravno su odbacile Trumpov poziv da se pridruže deblokadi Hormuške trase za protok nafte, dizela i plina s Bliskog istoka. Španjolska i Francuska su se izjasnile i protiv jednostrane izraelsko-američke agresije na Iran, dok Europska komisija skoro tri puna tjedna ne zna što bi. Čak se ni dvije glavne europske dame – Ursula von der Leyen i visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnost EU, Kaja Kallas, ne mogu složiti tko je žrtva, a tko agresor u aktualnom ratu protiv Irana, dok se drugi veliki rat u susjedstvu, onaj između Afganistana i Pakistana, službeno i ne spominje.
U Europskom parlamentu se, međutim, nazire grižnja savjesti. Iako je i tijekom ovotjedne plenarne rasprave o ratu u Ukrajini i na Bliskom istoku, tradicionalna većina bila na strani zapadnih saveznika, 150 europskih zastupnika se od prošle jeseni svrstalo u svojevrsnu koaliciju otpora jednoumlju. To nije mnogo u odnosu na 750 zastupnika u EP-u, ali je novost da i glasovi manjine osim na društvenim mrežama odzvanjaju i u europskim aulama.
Početkom ovog tjedna najveću pozornost javnosti privukla je španjolska europarlamentarka Irene Maria Montero iz madridske ćelije socijal-populističkog Podemosa.
„Izrael i SAD u ovom trenutku predstavljaju najveću prijetnju po čovječanstvo, a mi na razne načine pothranjujemo takvog monstuma“, počela je svoj zastupnički pledoaje o ratu u Perzijskom zaljevu i nastavila. „Izrael ilegalno napada Iran dok istovremeno nastavlja i istrebljenje palestinskog naroda. A što Vi radite gospođo Kallas? Ursula von der Leyen također podržava Izrael govoreći da i ova zemlja ima pravo na samoobranu, iako je upravo Izrael i u ovom ratu agresor, gospođo Kallas…
…Njemački kancelar zahvaljuje Izraelu „što obavlja prljavi posao umjesto svih nas“! To su te europske vrijednosti? Zar to nije odvratno i sramotno, gospođo Kallas? Kažete da je prijetnja Europi i svijetu iransko nuklearno oružje! To nam zvuči isto kao i ono što su nam govorili o Iraku 2003. godine! A ne govorite nam o tome da Izrael ima nuklearno oružje i da su SAD jedina zemlja na svijetu koja se usudila čak i upotrijebiti nuklearne bombe protiv civila. Na idućem samitu NATO-a planirate potpisati obavezu o izdvajanju 5 posto BDP-a svih članica EU za vojne troškove i tvrdite da je to nužno zbog naše obrane. Ali da li nas to doista štiti od agresije, gospođo Kallas? Da li nas štiti to što ćemo biti i dalje podređeni Trumpu kolikogod to on bude želio? Da li nas štiti trošenje novca za oružje, kako to zahtijeva glavni tajnik NATO-a, ili je mudrije da ulažemo u školstvo, bolnice i bolje mirovine? Štiti li nas od agresije i to što se Izrael sada, usred genocida koji čini, hvali da Europi prodaje više oružja nego ikad? Kažu, gospođo Kallas, da Vi i Ursula von der Leyen kroz naoružavanje Europe preko Izraela izravno financirate genocid. Zato, gospođo Kallas, prestanite tjerati Europu da kleči pred Trumpom i Netanyahuom koji nas u osobnom savezništvu vode prema Trećem svjetskom ratu. Ako želite rat, idite tamo sami“, zaključila je mlada zastupnica Montero pozdravljena dugim aplauzom istomišljenika.
Iako su slične kritike još uvijek pucanj u prazno jer Europska unija ne može biti nepristrana i humana s europskim čelnicima koji nisu lideri-vođe s empatijom. Ali nije nevažno vjerovati da u svakom vremenu beznađa i zla ima poštenih. Kao što i svi ljudski zločini imaju svjedoke!
I za sam kraj. Orban je na summitu EU-a blokirao zajam od 90 mlrd. eura za Ukrajinu.
Orban opet blokirao europski zajam za Ukrajinu
