Burzovni indeksi diljem Europe očekuju pad u petak nakon što su azijska tržišta oslabjela zbog vijesti da je Izrael izveo napad na iransku prijestolnicu. Napad dolazi u trenutku kada rastu napetosti zbog sve bržeg razvoja iranskog nuklearnog programa, piše Euronews.
Za razliku od dionica, cijene nafte snažno su porasle jer su se na tržištu pojavile bojazni da bi sukob mogao poremetiti globalnu opskrbu. Američki referentni WTI porastao je za osam cijelih osam desetinki posto i sada se kreće tik ispod 74 dolara po barelu. Brent, međunarodni standard, skočio je za osam cijelih dvadeset osam stotinki posto, na 75,10 dolara po barelu.
Na azijskim burzama, japanski Nikkei 225 pao je za jedan cijeli dvije desetinke posto i zaključio dan na 37.719,82 boda. U Seulu je Kospi oslabio za jedan cijeli četiri desetinke posto, na 2.879,08 bodova. Hang Seng u Hong Kongu povukao se za devet desetinki posto i zatvorio na 23.831,85 bodova, dok je šangajski indeks izgubio osam desetinki posto, na razinu od 3.375,16 bodova. U Australiji je S&P/ASX 200 blago skliznuo, za tri desetinke posto, na 8.535,90 bodova.
“Napad Izraela na Iran jedan je od deset najvećih globalnih rizika”, izjavio je Xu Tiachen iz Economist Intelligencea, dodajući da se ipak očekuje brzi oporavak azijskih tržišta zbog njihove ograničene izravne izloženosti sukobu te zbog sve čvršćih ekonomskih veza s državama koje nisu zahvaćene tenzijama, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Terminski ugovori na američke burzovne indekse također su reagirali negativno. Oko 1.30 sati po istočnoameričkom vremenu, S&P 500 fjučersi pali su za jedan cijeli pet desetinki posto, Nasdaq 100 fjučersi za jedan cijeli sedam desetinki posto, a Dow Jones Industrial Average fjučersi za jedan cijeli četiri desetinke posto.
U četvrtak su američki indeksi blago ojačali potaknuti optimističnim podacima o inflaciji. S&P 500 porastao je za četiri desetinke posto i dosegnuo 6.045,26 bodova. Dow Jones je dodao dvije desetinke posto i zaključio na 42.967,62 boda, dok je Nasdaq Composite skočio za dvije desetinke posto, na 19.662,48 bodova.
Značajan doprinos rastu dao je Oracle, čija je dionica skočila za 13 cijelih tri desetinke posto. Tehnološki div nadmašio je očekivanja analitičara i u prihodima i u dobiti za proteklo tromjesečje, a direktorica Safra Catz najavila je kako očekuju da će rast prihoda “dramatično ubrzati” u nadolazećoj fiskalnoj godini.
Rast Oracla djelomično je ublažio negativan utjecaj pada dionica Boeinga, koje su izgubile četiri cijele osam desetinki posto. Pad je uslijedio nakon vijesti da je zrakoplov Boeing 787 Dreamliner, na letu Air Indije prema Londonu, srušio se nedugo nakon polijetanja iz Ahmedabada. U nesreći, koja se dogodila u stambenoj četvrti u blizini aerodroma, bilo je 242 putnika i članova posade.
Dionice su dodatno poduprte padom prinosa na američke državne obveznice, nakon novih podataka koji su pokazali da inflacija na veleprodajnoj razini prošlog mjeseca nije bila tako izražena kako su ekonomisti očekivali. Ulagači su to protumačili kao znak da će američka središnja banka, Federalne rezerve, imati više prostora za eventualno smanjenje kamatnih stopa tijekom godine kako bi dodatno poduprla gospodarstvo.
Iduće zasjedanje Feda na kojem će se odlučivati o kamatnim stopama zakazano je za sljedeći tjedan, no na Wall Streetu prevladava stav da do smanjenja još neće doći.
Na valutnim tržištima u petak ujutro, američki dolar blago je ojačao prema japanskom jenu, na razinu od 143,67 jena. Istovremeno, euro je oslabio za oko pola posto u odnosu na dolar, na 1,1528 dolara.
