Njemačka, Francuska, Italija i Poljska dogovorile su zajednički razvoj krstarećih raketa koje se lansiraju s zemlje. Ministri obrane četiriju zemalja potpisali su deklaraciju o namjerama na summitu NATO-a u Washingtonu, označavajući ključni korak za rješavanje nedostataka u europskom arsenalu koje je otkrio rat u Ukrajini, prenosi Breaking Defense.
Pojedinosti još nisu jasne, a medijska izvješća nisu skroz podudarna. Francuski mediji pišu o tome da je projekt “kršten” imenom European Long Strike Approach (ELSA) i da će projektil imati domet “preko 1000 km”. Neimenovani vojni izvor za Reuters govori o dometu između 1000 km i 2000 km, a u nekim medijima se pojavio i naziv projekta Deep Precision Strike System (DPSS) i da će imati domet oko 2000 km, potencijalno sposoban dosegnuti Moskvu.
Navodno su za uključivanje u projekt zainteresirane i Švedska, UK i Španjolska. Francuski ministar obrane Sebastian Lecornu rekao da će novi francusko-njemačko-poljsko-talijanski projekt biti otvoren za druge partnere. Francuska vlada je rekla da bi projekt mogao “povući europska sredstva”.
‘Dugo pripremana odluka’
Europski transnacionalni proizvođač projektila MBDA prošlog je mjeseca objavio da razvija novu krstareću raketu kopnenog baziranja, kreativno nazvanu Land Cruise Missile, temeljenu na postojećoj pomorskoj varijanti. Tajming najave nije slučajan. Ovo je vrlo vjerojatan kandidat za najavljeni projekt i mogući natječaj ELSA.
To novo streljivo “ponudit će iste jedinstvene sposobnosti kao što je preciznost u metar na vrlo velikim udaljenostima; visoka sposobnost preživljavanja pri probijanju kroz neprijateljske integrirane sustave protuzračne obrane zahvaljujući smanjenom radarskom presjeku i sposobnosti praćenja terena; i visoku ubojitost”, navodi se u priopćenju MBDA-e. Postojeći projektil koji se lansira s mora NCM ima domet od 1400 km.
Njemačka posebno odlučna
Njemački kancelar Olaf Scholz istaknuo je važnost takvih sposobnosti: “Njemačka mora imati vlastitu sposobnost odvraćanja kako bi se zaštitila, a za tu svrhu potrebno je precizno oružje. Ova odluka je dugo pripremana i nije iznenađenje za one koji se bave sigurnosnom i mirovnom politikom”.
Ideja za poboljšanje arsenala Bundeswehra krstarećim projektilima dugog dometa nije posve nova. Njemačka vlada uključila je planove za takvo “odvraćajuće oružje” u svoju Nacionalnu sigurnosnu strategiju, iako je ovaj detalj u javnosti uglavnom prošao nezapaženo. Pojam “odvraćanja” se koristi kada je riječ o nuklearnom oružju.
Međutim, iza kulisa se vodila značajna rasprava o potrebi da Njemačka ojača svoje sposobnosti na ovom području. Strateške neravnoteže postale su očitije posljednjih godina, s Rusijom koja je proširila svoj arsenal oružja srednjeg i dugog dometa, povukla se iz sporazuma o kontroli naoružanja i razmjestila te sustave, uključujući i u enklavi Kalinjingrad. Iz Kalinjingrada bi Rusija potencijalno mogla ciljati gotovo bilo koju lokaciju u Europi, izazivajući zabrinutost u Berlinu i drugim prijestolnicama EU.
Sredstvo odvraćanja
Mogućnost uzvratnog udara Bundeswehra kao odgovor na ruski napad ima za cilj odvratiti potencijalne agresore od razmatranja takvih akcija. Ova je odlučnost ponovljena tijekom nedavnih samita NATO-a, gdje su se države članice obvezale na brzo poboljšanje svog oružja dugog dometa.
Uz odgovarajuće financiranje, razvoj bi mogao biti dovršen u roku od pet do sedam godina. U međuvremenu, američke rakete Tomahawk (dometa 2400 km) stacionirane u Njemačkoj služit će kao sredstvo odvraćanja Rusiji. Planirano je da ove rakete stignu u Njemačku do 2026. Scholz je istaknuo da je njihovo raspoređivanje usklađeno s odlukama koje su NATO saveznici već donijeli.
SAD će u Njemačkoj razmjestiti hiperzvučno oružje i dalekometne rakete. Stigao ruski odgovor
