Europska ‘užasna zabrinutost’ Trumpom
Oči svijeta posljednja dva dana bile su uprte u Washington, gdje se održava dvodnevni summit NATO saveza koji je ovog puta imao i svečani karakter s obzirom kako se istodobno obilježava i 75. godišnjica njegovog utemeljenja.
Najveću pozornost svakako je privlačio aktualni američki predsjednik Joe Biden s obzirom na njegov katastrofalni nastup na nedavnoj prvoj televizijskoj raspravi s republikanskim kandidatom Donaldom Trumpom i posljedičnim, sve snažnijim pozivima političara i javnosti (čak i onih bliskih Bidenu i Demokratskoj stranci) da odustane od utrke za novi predsjednički mandat na izborima ujesen ove godine. Zato je za Bidena i njegove predizborne ambicije od presudne važnosti bio njegov govor i nastup na navedenom summitu Sjevernoatlantske organizacije.
Kakav je dojam polučio ostavljamo svima na promišljanje, a mi ćemo se radije posvetiti jučerašnjem tekstu kojeg je objavio katarski globalni medij Al Jazeera pozivajući se na svjetske agencije.
Odlučan govor, ali ipak čitan
Obraćanje u utorak bio je Bidenov politički govor najvišeg profila od nastupa u raspravi 27. lipnja koja je pokrenula pitanja o njegovoj podobnosti za predsjedničku dužnost, kao i strahove da bi mogao izgubiti izbore 5. studenog od Donalda Trumpa.
Govoreći preko telepromptera, glasom sigurnim i snažnim, Biden je izjavio da je NATO “jači nego što je ikada bio u svojoj povijesti”. I to je dobra stvar, “jer ovaj trenutak u povijesti zahtijeva našu zajedničku snagu”.
“Autokrati žele srušiti globalni poredak” i “terorističke skupine” nastavljaju smišljati “zle planove”, rekao je Biden, dok u Europi ruski predsjednik Vladimir Putin nastoji izbrisati “Ukrajinu s karte”.
“Ali ne griješite, Ukrajina može i hoće zaustaviti Putina posebno uz našu punu, zajedničku podršku. I imaju našu punu podršku,” – kazao je američki čelnik.
Obećao desetke novih sustava protuzračne obrane Ukrajini
Biden, koji je do sada odbijao pozive da se povuče iz predsjedničke utrke, obnovu tradicionalnih savezništava s inozemstvom postavio je u središte svoje vanjske politike. U kampanji je nastojao istaknuti svoju predanost NATO-u dok je glasačima tvrdio da bi Trump okrenuo leđa savezu ako bi se vratio u Bijelu kuću.
Američki predsjednik najavio je velike poteze koje Washington i druge zemlje NATO-a poduzimaju kako bi ojačale ukrajinsku nadjačanu protuzračnu obranu. Rekao je da će SAD, Njemačka, Nizozemska, Rumunjska i Italija isporučiti Ukrajini opremu za pet dodatnih strateških sustava protuzračne obrane. To uključuje četiri dodatne Patriot baterije i obrambeni sustav SAMP/T.
“Sljedećih mjeseci Sjedinjene Države i naši partneri namjeravaju Ukrajini isporučiti desetke dodatnih taktičkih sustava protuzračne obrane. Sve u svemu, Ukrajina će dobiti stotine dodatnih presretača tijekom sljedeće godine, pomažući u zaštiti ukrajinskih gradova od ruskih projektila i ukrajinskih trupa suočenih sa zračnim napadima na prvim crtama,” – rekao je Biden.
Europska „užasna zabrinutost“ zbog Trumpa
Robert Hunter, bivši američki veleposlanik pri NATO-u, rekao je za Al Jazeeru da među čelnicima NATO-a postoji “užasna” zabrinutost zbog mogućeg povratka Trumpa. “Oni bi stvarno voljeli da bilo tko osim gospodina Trumpa bude predsjednik”, rekao je.
Hunter je rekao kako nije jasno je li Bidenov govor bio dovoljan da smiri europsku zabrinutost zbog njegove izdržljivosti.
“Biden je očito bio dobro uvježban, dobro je pročitao, sadržaj je bio dobar, imao je puno energije. Ovo je vrsta vođe koju bi netko želio unutar saveza, ali hoće li to biti dovoljno… – nemam pojma,” rekao je Hunter.
U međuvremenu, novinska agencija Reuters citirala je europskog diplomata koji je rekao da je teško izbrisati štetu od Bidenove izvedbe televizijske rasprave (debate) s Trumpom.
“Ne vidimo kako bi se mogao vratiti nakon rasprave”, rekao je diplomat, odbacivši govor u utorak kao dokaz Bidenove izdržljivosti jer je bio napisan. “Ne mogu ga zamisliti da bude na čelu SAD-a i NATO-a još četiri godine.”
Novinska agencija Associated Press također je citirala nekoliko američkih dužnosnika koji su rekli da, iako je predsjednik pokazao snažno razumijevanje širih pitanja kao što je ruska invazija na Ukrajinu, povremeno se činio zbunjen u pogledu specifičnih radnji koje zemlje ili skupine mogu poduzeti kada dolazi do tih sukoba.
No dužnosnici su rekli da nije bilo – barem ne još – krize povjerenja u vezi s Bidenovim općim psihičkim stanjem.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je novinarima u utorak prije odlaska u Berlin na summit kako nije zabrinut za Bidenovo zdravlje. “Iz brojnih razgovora koje sam vodio s američkim predsjednikom znam da je on zajedno s nama vrlo dobro i vrlo precizno pripremio ovaj summit”, rekao je Scholz.
Očekuje se da će okupljanje čelnika 32 zemlje NATO-a – plus pacifičkih partnera Australije, Japana, Novog Zelanda i Južne Koreje, kao i Ukrajine – biti jedno od posljednjih Bidenovih pojavljivanja na međunarodnom forumu prije američkih izbora.
Ukrajini samo „most“ prema članstvu u NATO-u
Očekuje se da će se u četvrtak sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i održati rijetku solo konferenciju za novinare, djelomično usmjerenu na smirivanje zabrinutosti oko njegove sposobnosti za dužnost.
Medijska izvješća govore da će čelnici NATO-a ponovno prestati nuditi zajamčeni rok za ulazak Ukrajine u savez. Umjesto toga, Zelenskom će predstaviti ono što dužnosnici nazivaju “mostom do članstva” koji bi trebao postaviti konkretne zadatke, uključujući vladine, gospodarske reforme i reforme vladavine prava, koje Ukrajina mora ispuniti da bi se pridružila.
No ispunjavanje tih koraka neće biti dovoljno. Savez je ranije rekao kako neće primiti novog člana dok se sukob s Rusijom ne riješi.
Tjedna analiza Zorana Metera: Formula ‘Ukrajina dobiva, Rusija gubi’ postaje kobna po čitav svijet
