Slike generirane umjetnom inteligencijom pokrenule su novi val prijevara u osiguranju jer ih pojedinci koriste za podnošenje lažnih zahtjeva za odštetu za predmete koji nikada nisu postojali, piše Daily Mail. Osiguravajuća društva odgovaraju razvojem naprednih metoda otkrivanja te javno objavljuju najekstremnije primjere kako bi upozorila na moguće posljedice. Ovaj fenomen pokazuje koliko brzo umjetna inteligencija mijenja način na koji se pokušavaju ostvariti nelegalne koristi.
Osiguravateljski div Admiral izvijestio je da je prošle godine zabilježio porast od čak 71 posto u lažnim odštetnim zahtjevima, čija ukupna vrijednost u segmentima osiguranja vozila, imovine i putovanja doseže čak 102 milijuna eura. Kao glavni uzrok ističe se sve češća zloupotreba AI tehnologije, kojom klijenti stvaraju uvjerljive fotografije kako bi preuveličali ili u potpunosti izmislili štetu. Tvrtka je pritom podijelila niz konkretnih primjera koji pokazuju razmjere ovakvih pokušaja prijevare.
U jednom od neobičnijih slučajeva, klijent je dostavio umjetno generiranu sliku luksuznog sata na ruci, tvrdeći da mu je ukraden na autobusnoj stanici. Iako je fotografija prikazivala zlatni sat s dijamantima, nije bila dovoljno uvjerljiva, a dodatni dokazi nisu postojali. U drugom slučaju, prevarant je koristio istu fotografiju oštećenog vozila marke Land Rover, mijenjajući registarske oznake kako bi naplatio štetu na više polica. Pokušaj je brzo razotkriven jer je riječ bila o identičnoj slici. Sličan scenarij dogodio se i s vozačem Mercedesa koji je pokušao umjetno prikazati oštećenja, no neprirodno sjenčanje otkrilo je manipulaciju i ukazalo na falsifikat.
Među drskijim pokušajima ističe se i slučaj klijentice koja je prijavila oštećenje prtljage, a kao dokaz priložila fotografiju preuzetu s internetske baze besplatnih slika. Također, jedan je korisnik pokušao naplatiti štetu na obući tvrdeći da su je oštetili dijelovi stropa, no analiza fotografija pokazala je da je isti komad „stropa“ identičan na svim slikama. Ovakvi primjeri jasno pokazuju koliko su neki spremni manipulirati dokazima kako bi ostvarili financijsku korist.
Takvi slučajevi nisu ograničeni samo na Ujedinjeno Kraljevstvo. I u Hrvatskoj su osiguravajuća društva već zabilježila pokušaje prijevara uz pomoć umjetne inteligencije. U jednom slučaju klijent je dostavio digitalno obrađene fotografije oštećenja vozila, koje su na prvi pogled djelovale uvjerljivo. Međutim, usporedbom s postojećim podacima otkrivene su nedosljednosti. Stručnjaci upozoravaju da, iako osiguravatelji sve više koriste AI za otkrivanje prijevara, prevaranti često pokušavaju ostati korak ispred. Istraživanja pokazuju da čak 36 posto potrošača razmatra izmjenu dokumenata ili slika, dok 15 posto smatra prihvatljivim preuveličavanje štete, što dodatno naglašava problem zloupotrebe.
Iako se ovakvi pokušaji nekima mogu činiti bezazlenima, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne. Korištenje umjetne inteligencije za manipulaciju odštetnim zahtjevima može dovesti do novčanih kazni, ali i kaznenog progona. Istraživanja pokazuju da je značajan broj ljudi već pokušao preuveličati štetu, dok dio njih uopće nije svjestan da se radi o kaznenom djelu. Upis u registar prijevara dodatno otežava buduće ugovaranje osiguranja, čime dugoročne posljedice postaju izrazito nepovoljne. Upravo zato je važno razumjeti ozbiljnost ovakvog oblika kaznenog djela.
Na globalnoj razini, prijevare u osiguranju predstavljaju velik financijski teret. U Sjedinjenim Američkim Državama godišnji gubici, bez zdravstvenog osiguranja, prelaze 40 milijardi dolara, što se izravno odražava na rast premija za građane. Kao odgovor na ovaj trend, osiguravatelji sve više ulažu u napredne sustave za detekciju prijevara. Procjenjuje se da oko 65 posto njih koristi vanjske AI alate, dok polovica razvija vlastita rješenja. Ova stalna borba između prevaranata i industrije jasno pokazuje da je riječ o pravoj tehnološkoj utrci.
Stručnjaci iz industrije ističu kako je edukacija klijenata ključna u sprječavanju ovakvih pojava. Ako postoji bilo kakva nedoumica oko prijave štete, preporuka je uvijek zatražiti savjet osiguravatelja kako bi se izbjegle pogreške ili sumnjive situacije. Transparentnost i točnost podataka ostaju temelj povjerenja između klijenata i osiguravajućih društava, što je u konačnici ključno za stabilnost cijelog sustava osiguranja.
