Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović odlučio je da predstavnici njegova ministarstva i vojske ne prisustvuju obilježavanju 30. godišnjice operacije “Oluja”, pa je na vojnoj paradi u Zagrebu tu zemlju predstavljala otpravnica poslova u veleposlanstvu Crne Gore u Hrvatskoj, pišu u petak podgoričke Vijesti.
Navodi se da će otpravnica poslova Jelena Ražnatović predstavljati Crnu Goru i u Kninu 5. kolovoza na događaju koji se organizira istim povodom.
Kako piše taj list, ministarstvo obrane i vojska Crne Gore dobili su poziv da sudjeluju u tom događaju, ali je ministar Krapović donio odluku da njihovi predstavnici ne prisustvuju, “uvažavajući cjelokupni povijesni i regionalni kontekst”, kao i “posebnu osjetljivost koju ova tema nosi u crnogorskom društvu”.
“Ministarstvo obrane i vojska Crne Gore jesu primili poziv za sudjelovanje na vojnoj paradi povodom obilježavanja 30. godišnjice operacije ‘Oluja’. Nakon sagledavanja svih relevantnih okolnosti, ministar obrane donio je odluku da predstavnici ministarstva, kao ni pripadnici vojske Crne Gore, neće sudjelovati u ovom događaju”, priopćeno je Vijestima iz crnogorskog ministarstva obrane.
Poručili su da Crna Gora “ostaje posvećena suradnji sa svim partnerima i prijateljskim državama”, uključujući i Hrvatsku, kroz — kako su naveli — formate koji afirmiraju stabilnost, mir i zajedničku europsku budućnost regije.
Iz crnogorskog ministarstva vanjskih poslova Vijestima je priopćeno da su s više službenih adresa iz Hrvatske dobili poziv za prisustvo obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Oluja”.
“Obilježavanju ovih događaja prisustvovat će otpravnica poslova u veleposlanstvu Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Jelena Ražnatović”, kazali su iz crnogorskog MVP-a.
Upravo je zbog izjava crnogorskog ministra obrane Dragana Krapovića o brodu Jadran i ploči u logoru Morinj došlo do pogoršanja diplomatskih odnosa Hrvatske i Crne Gore u siječnju 2024. godine.
Tada je, prilikom posjeta Crnoj Gori, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić otkazao planirani susret s Krapovićem, zbog — kako je tada naveo Anušić — njegovih izjava “prije svega o školskom brodu Jadran, te izjavama o spomen-ploči u bivšem logoru Morinj”.
“Te izjave su u suprotnosti s našim stavovima i za nas su potpuno neprihvatljive, te smo jasno dali do znanja da za sada nema smisla održavati taj sastanak. Naši stavovi o tim temama, koje su za Hrvatsku veoma važne, nisu se mijenjali godinama, ali je problem u tome što su se stavovi određenih dužnosnika iz Vlade Crne Gore promijenili”, priopćio je tada Anušić.
Krapović je prethodno u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da, sukladno potpisanim sporazumima nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska nema pravo tražiti školski brod Jadran i da nisu spremni pregovarati o vlasništvu. U vezi sa spomen-pločom u bivšem vojnom logoru Morinj, Krapović je rekao da je postavljena na pogrešan način, da natpis ne odgovara činjenicama te da bi ploču trebalo zamijeniti drugom s odgovarajućim tekstom.
Nakon tog diplomatskog incidenta, Crna Gora je sredinom prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. Na tu odluku Hrvatska je reagirala nizom diplomatskih nota, a trojica crnogorskih visokih dužnosnika — predsjednik parlamenta i čelnik prosrpske desnice Andrija Mandić, prosrpski zastupnik Milan Knežević i potpredsjednik crnogorske vlade Aleksa Bečić — proglašeni su nepoželjnima u Hrvatskoj.
Bečić je inače čelnik Demokratske Crne Gore, stranke desnog centra kojoj pripada i crnogorski ministar obrane Dragan Krapović.
Situacija je kulminirala u prosincu prošle godine kada je službeni Zagreb blokirao zatvaranje poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika) u pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, te je u obliku non-papera iznio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država.
