Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u proteklom je razdoblju zaprimilo niz inicijativa i upita, kako od građana, tako i od zastupnika i delegata federalnih zakonodavnih tijela, u vezi s radom nedjeljom u trgovačkim objektima i njegovim utjecajem na različite djelatnosti, osim sektora trgovine.
U tom kontekstu iz Ministarstva pojašnjavaju da Zakon o radu, kao temeljni zakon koji uređuje prava iz radnog odnosa, ne prepoznaje institut neradne nedjelje. Naime, kako navode, neradna nedjelja za radnike ne postoji niti u BiH niti u zemljama regije. Postoji neradna nedjelja za određene objekte, ali ne nužno i za radnike, a prema važećim propisima svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata neprekidnog tjednog odmora, što ne znači da nedjelja automatski mora biti neradni dan.
Važno je naglasiti da se, sukladno Zakonu o unutarnjoj trgovini, rad nedjeljom u FBiH odnosi isključivo na radno vrijeme trgovačkih objekata, a ne na rad i radna prava radnika. To znači da radnici u trgovinama mogu raditi i nedjeljom, kao i radnici u drugim sektorima, u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima poslodavca.
Također, s obzirom na upite hoće li se reguliranje rada nedjeljom primjenjivati i na druge djelatnosti, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da se ne razmatra uvođenje bilo kojeg dana kao unificiranog neradnog dana. Svaki je dan radni, a raspored radnog vremena može biti raspoređen na pet ili šest radnih dana, u skladu sa zakonom ili internim aktima poslodavca.
Naglašavaju i da određivanje jednog dana kao unificiranog neradnog dana stavlja u neravnopravan položaj radnike u mnogim sektorima koji zbog prirode posla moraju raditi svakog dana te da dugoročno uvođenje unificiranog neradnog dana doprinosi diskriminaciji radnika u djelatnostima kao što su bolnice, hitne službe i druge slične djelatnosti.
Međutim, u vezi sa socijalnom komponentom i omogućavanjem boljih uvjeta za jačanje obitelji, u okviru radne verzije novog Zakona o radu, naglašavaju iz Ministarstva, posebna je pažnja posvećena jačanju zaštite prava žena, trudnica, rodilja i majki, kao i roditelja djece kojoj je potrebna dodatna briga, s ciljem lakšeg balansiranja privatnog i poslovnog života, ali i unaprjeđenja njihova položaja na tržištu rada.
Dodatno, poseban je fokus stavljen i na vrednovanje rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada blagdanima i na neradne dane, kao i rada u smjenama. Predloženo je da se takvi oblici rada plaćaju više, i to 50 % od osnovne plaće za taj dan, te da se kršenje prava na slobodan dan, kao i zlouporaba rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada blagdanima i na neradne dane, kao i rada u smjenama, treba i mora strože sankcionirati, što je i predviđeno u radnoj verziji novog Zakona o radu.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike naglašava da je imperativ osigurati zaštitu svih radnika uz poštivanje načela jednakosti i pravednosti u radnim odnosima.
